Rusija raspisala tjeralice za 160 europskih političara

Estonska premijerka Kaja Kallas posljednje je ime na popisu onih za kojima je Rusija raspisala tjeralice. Na toj listi je 160 visokih političkih predstavnika iz istočne Europe. Pitanje je što Kremlj želi s time postići, piše Deutsche Welle u analizi.

Kakva je ovo tjeralica?

Riječ je o službenoj bazi podataka ministarstva unutarnjih poslova Rusije. Ona se može naći na web-stranicama ministarstva. Ako postoji sumnja da je optužena osoba izbjegla ruskom pravosuđu, ona će biti stavljena na ovu listu. Ministarstvo ne otkriva kriterije prema kojima je popis napravljen. No trenutno se zbog kaznenih djela traže 96.752 osobe.

Za kojim neruskim državljanima je raspisana tjeralica?

Na ovom ruskom popisu nalaze se stotine stranaca, prvenstveno ukrajinskih vojnika i vojnika Međunarodne legije Oružanih snaga Ukrajine. Ali na njemu je i 160 istočnoeuropskih političara, parlamentaraca i državnih službenika. Oni su iz Estonije, Litve, Latvije, Poljske i Ukrajine.

Među najpoznatijim imenima su premijerka Estonije Kaja Kallas, državni tajnik Estonije Taimar Peterkop i ministar kulture Litve Simonas Kairys.

“Neprijateljski postupci protiv ruskog povijesnog naslijeđa” – službeni je razlog za raspisivanje tjeralice. Na primjer, nakon ruske invazije na Ukrajinu latvijski parlament je izglasao rušenje svih preostalih spomenika iz sovjetske ere u zemlji. Ovi spomenici posvećeni su Velikom domovinskom ratu, kako se u Rusiji naziva Drugi svjetski rat.

Za rusko ministarstvo unutarnjih poslova ovo je dovoljan razlog za raspisivanje tjeralice za svim članovima parlamenta koji su u svibnju 2022. godine glasali za rušenje spomenika. Riječ je o 83 osobe. Bivša ministrica unutarnjih poslova Maria Golubeva također je jedna od njih.

Za što su optuženi?

Litva je počela s rušenjem sovjetskih spomenika 1990-ih. U 2022. uklonjeni su posljednji. Estonija je također srušila jedan sovjetski spomenik. Valja napomenuti da je i među samim baltičkim stanovništvom bilo izoliranih prosvjeda protiv toga.

Rusija je oštro kritizirala ovakve odluke: “Rat protiv zajedničke povijesti i uklanjanje spomenika onima koji su spasili Europu od fašizma je naravno nečuveno”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

No spor oko spomenika nije jedini razlog zbog kojeg se netko nalazi na ruskoj listi. Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta kritizirao prije svih Latviju i Estoniju zbog odnosa prema manjinama koje govore ruski jezik.

Naime, dvije baltičke države potiskuju korištenje ruskog jezika. Obrazovanje treba biti organizirano još samo na nacionalnim jezicima. A onaj tko posjeduje rusku putovnicu i želi nastaviti živjeti u Latviji, morat će najkasnije iduće godine dokazati poznavanje latvijskog jezika. U protivnom mu prijeti deportacija, čak i ako je cijeli život proveo u Latviji.

Kakve su posljedice raspisivanja tjeralica?

Sve dok ne kroče na ruski teritorij, raspisana tjeralica za pogođene osobe nema nikakvih posljedica. No u Ruskoj Federaciji one bi morale očekivati uhićenje i kazneni postupak pod optužbom “kriminalne aktivnosti”.

S predsjedničkim izborima u ožujku Putin želi pokazati da se zalaže za obranu svih Rusa – ne samo kod kuće nego i izvan ruskih granica. Šef Kremlja želi se pozicionirati kao snažan, odlučan predsjednik. Zbog toga stavlja na kocku ionako napete bilateralne odnose s baltičkim zemljama.

Na kraju, ali ne manje važno, ovaj popis također nadopunjuje sliku neprijateljske Europe koja snažno podržava ratnog protivnika Ukrajinu. Osobito se estonska premijerka Kallas zalaže za daljnje isporuke oružja i veću podršku Ukrajini.

hms.ba / Hrvatsko nebo