Obraćanje Predsjednice Republike na tiskovnoj konferenciji na temu vanjske politike

Zadovoljstvo mi je obratiti vam se na temu vanjske politike, jer je mjesec ožujak bio vrlo intenzivan u tom području i obilježen vanjskopolitičkim pitanjima i vanjskopolitičkim aktivnostima.

U protekla tri tjedna sastala sam se s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda, predsjednicom Opće skupštine UN-a, predsjednicima Europskog vijeća i Europske komisije, predsjednicama Litve, Nepala i Estonije, potpredsjednicom Kolumbije, premijerkom Islanda, boravila sam u radnom posjetu Mađarskoj i susrela se s predsjednikom Aderom i premijerom Orbanom. U Hrvatskoj sam u tjedan dana ugostila i tri predsjednika – Njemačke, Indije i Latvije, a otvorila sam i vrata svojeg Ureda Hrvatima Bosne i Hercegovine.

Dopustite mi dati kratak presjek ovih susreta i temeljne poruke, čiji su temeljni okviri uvijek isti – promicanje i jačanje međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske, jačanje njezinog gospodarstva kroz poticanje hrvatskog izvoza, jačanje prepoznatljivosti Hrvatske te zaštita Hrvata izvan Domovine.

Povodom Međunarodnog dana žena održala sam središnji govor u Europskom Parlamentu na temu “Snaga žena u politici”. Istaknula sam kako su žene i dalje u neravnopravnom položaju te kako čine manjinu u većini velikih svjetskih političkih organizacija. Govorila sam i o drugim temama vezanim uz jednakost spolova i ženska prava. Najbolje rodne politike polučuju najveće koristi za gospodarstvo. Gospodarski uspješna društva imaju jednostavnu formulu – ona su uključiva, i žene su u njima osnažene. Govorila sam i o obiteljskom nasilju, i istaknula kako su u većini naših država, nažalost, sudovi previše popustljivi prema počiniteljima, a previše suspektni prema žrtvama. Moramo izgraditi političku i društvenu kulturu u kojima će žene uživati jednaka prava i mogućnosti, naravno i obveze, kao i muškarci. Moramo se riješiti stereotipa, a u sve to trebamo uključiti i same muškarce kao sudionike i poticatelje procesa osiguranja pariteta i jednakosti spolova, a u naših djevojčica moramo njegovati ambicije i obrazovanje.

U Bruxellesu sam se sastala i s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i predsjednikom Europske komisije Jeanom-Claudeom Junckerom. S njima sam razgovarala o najvažnijim hrvatskim prioritetima u EU u sljedećem razdoblju: ulasku u Schengen, predsjedavanju Vijećem EU, o stanju na jugoistoku Europe i položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, proširenju EU i predstojećim izborima za Europski parlament te Inicijativi triju mora.

U okviru višegodišnjeg financijskog okvira, naglasila sam važnost zajedničke poljoprivredne politike i kohezije te pripadajućih fondova. Hrvatska želi zadržati istu razinu sredstava te je protiv podizanja praga sufinanciranja.

Nekoliko dana kasnije, na poziv predsjednice Opće skupštine UN-a, gđe Marie F. Espinose Garces, sudjelovala sam na konferenciji pod nazivom „Žene na vlasti“, s nizom pratećih aktivnosti. Teme su bile različite i brojne: sudjelovanje žena u politici, gospodarstvu i društvenom životu općenito s ciljem postizanja pariteta i svih prednosti, uključujući ekonomski. Primjerice, kad bih postigla paritet u zapošljavanju i upravljanju gospodarskim subjektima, hrvatski bi BDP porastao do oko 12 posto. Držim da su doista ogromne mogućnosti koje leže u hrvatskom društvu neiskorištene, zbog još uvijek nejednake uloge žena.

Drugo, ključna uloga žena u održavanju međunarodnog mira i sigurnosti, post-konfliktnoj obnovi i održivom razvoju. Kad je riječ o položaju žene u sukobima, moramo razgovarati o ženi kao žrtvi i pokrenuti sve mehanizme za njenu zaštitu, kao i zaštitu djece i ostalih žrtava. Ali isto tako, ono što često podcjenjujemo i zaboravljamo, moramo razgovarati o ženi kao aktivnom čimbeniku mira, sigurnosti i izgradnje društva nakon sukoba. Statistički je dokazano da mirovni procesi u kojima sudjeluju žene imaju puno veću mogućnost uspjeha i dokazano je da u takvim procesima žene mogu bolje razumjeti argumente i suosjećati s argumentima sviju strana.

Treće – posebno sam upozorila na prisutno nasilje nad ženama kako u situacijama sukoba i nestabilnosti, tako i u obitelji i u društvu. Znamo da nasilje može biti različito; nasilje nije samo fizičko, ono može biti verbalno, psihičko, ekonomsko, kao i jednostavno ignoriranje i ponižavanje.

Četvrto, govorili smo i o ulozi medija u promicanju jednakosti spolova, koja može biti progresivna ili regresivna. Nadam se da ćemo, zajedno s hrvatskim medijima, nastaviti raspravljati posebno o ovoj tematici, te aktivno uključiti medije u promicanje jednakosti spolova i uklanjanje stereotipa koji postoje u hrvatskom društvu i još uvijek dominiraju ne samo pojedinim djelatnostima nego općenito društvenom scenom.

Naposljetku, razmijenile smo osobna iskustva, kako se osjećamo kao žene šefice država ili vlada. Podsjetit ću kako je u ovom trenutku od 193 države članice UN-a samo jedanaest žena državnih poglavarica. Od tih jedanaest, samo tri žene – uključujući mene – izabrane su izravno na općim izborima.

U Ujedinjenim narodima održala sam sastanak s glavnim tajnikom UN-a, Antoniom Guterresom. Razgovarali smo o globalnim izazovima, reformi UN-a i stanju u jugoistočnoj Europi, s posebnim naglaskom na stanje u Bosni i Hercegovini i položaju tamošnjih Hrvata.

Sastala sam se i s izvršnom direktoricom UNICEF-a Henriettom Fore, s kojom sam razgovarala o brojnim pitanjima zajedničke suradnje u cilju zaštite i odgoja djece. Na bilateralnom sastanku s potpredsjednicom Kolumbije Martom Lucíom Ramírez učvrstile smo tradicionalno dobre bilateralne odnose. Održala sam i prvi susret jednog hrvatskog predsjednika odnosno predsjednice ikada s predsjednicom Nepala.

Također, tijekom boravka u New Yorku dala sam intervju za Bloomberg TV i sastala se s njenim osnivačem Mikeom Bloombergom, američkim poduzetnikom i bivšim gradonačelnikom New Yorka. Razgovarali smo uglavnom o gospodarskim temama i kretanjima u modernim društvima, posebno kad je riječ o reformi obrazovanja i u poticanju onih zanimanja koja donose dodanu vrijednost, ne samo pojedincima nego i društvima općenito.

U New Yorku sam preuzela predsjedavanje Vijećem žena svjetskih vođa (Council of Women World Leaders – CWWL), od litavske predsjednice Dalije Grybauskaite. Čast mi je to osobno, a time i za Hrvatsku, biti izabranom predsjedati tako eminentnom institucijom. Vijeće žena svjetskih vođa mreža je koju čini 75 trenutnih i bivših predsjednica država i predsjednica vlada, izabranih na izravnim izborima te drugih eminentnih žena u politici. Vijeće promiče dobro upravljanje i ravnopravnost spolova te osnažuje procese demokracije na globalnoj razini povećanjem broja, učinkovitosti i vidljivosti žena na čelu svojih zemalja. Bavi se i svim ostalim pitanjima iz područja jednakosti spolova i zaštite žena od nasilja. Nadam se da ću u obnašanju ove dužnosti imati i potporu civilnog sektora u Hrvatskoj, svih onih koji se bave promicanjem ženskih prava, kako bismo u narednim tjednima i mjesecima osnažili raspravu o ulozi žena u društvu, potrebi podizanja razumijevanja i borili se protiv svih oblika nasilja i diskriminacije žena.

U New Yorku sam se sastala i s tamošnjom hrvatskom zajednicom, što mi je uvijek posebno zadovoljstvo.

Drago mi je ovom prigodom istaknuti da sam se ovdje, na Pantovčaku, susrela s Hrvatima Bosne i Hercegovine, u duhu kontinuiteta politike izgradnje nacionalnog zajedništva.

Boravila sam i u radnom posjetu Mađarskoj te održala sastanak s predsjednikom Aderom i premijerom Orbanom. Razmijenili smo mišljenja o daljnjem jačanju suradnje te sam se i tom prigodom susrela s hrvatskom manjinskom zajednicom u Budimpešti.

Naposljetku, željela bih istaknuti kako sam u Hrvatskoj ovog mjeseca ugostila i trojicu predsjednika država – Njemačke, Indije i Latvije.

S predsjednikom Njemačke Frankom-Walterom Steinmeierom, koji je boravio u uzvratnom posjetu Hrvatskoj, prisjetili smo se ključne uloge tadašnjeg kancelara Kohla i ministra Genschera koji su u trenutcima nastanka hrvatske države i u najtežim trenucima kroz koje je Hrvatska prolazila, bili veliki zagovornici međunarodnog priznanja Hrvatske. Naglasili smo zajedničke europske vrijednosti i predanost snažnijoj Europskoj uniji, pri čemu posebnu ulogu ima i srednjoeuropska Inicijativa triju mora. Kao država partner, Njemačka, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, pridonosi Inicijativi i svojim velikim iskustvom, znanjem i utjecajem, a ja se nadam, u konačnici i financiranjem projekata. Razgovarali smo i o stanju na prostoru jugoistoka Europe kao i ulozi hrvatskih građana u Njemačkoj i hrvatskih građana njemačke nacionalnosti, koji predstavljaju snažnu sponu između naših dviju država. Posebno smo se dotakli i odnosa u području gospodarstva te poboljšanja poduzetničke i ulagačke klime u Hrvatskoj. Naravno, nezaobilazna i iznimno bitna tema bila je i stanje u Bosni i Hercegovini, odnosno pozicija i prava hrvatskog naroda kao jednakopravnog konstitutivnog naroda.

Moram naglasiti kako je ovoga mjeseca po prvi put u posjet Hrvatskoj došao i jedan indijski predsjednik, u pratnji respektabilnog broja gospodarstvenika što otvara izvanredne mogućnosti dvjema zemljama. Obzirom na geostrateški položaj Hrvatske unutar Europske unije, među brojnim drugim temama i potencijalnim projektima založila sam se za osnivanje indijskog distribucijskog centra u Luci Rijeka.

Potpisali smo četiri Memoranduma o suglasnosti, o turističkoj suradnji, o uspostavi katedre za sanskrt i za hindu, te sporazum o suradnji kinezioloških fakulteta. Isto tako, tijekom poslovnog foruma hrvatskih i indijskih gospodarstvenika potpisana su tri sporazuma o suradnji između Hrvatske gospodarske komore i indijskih trgovinskih i industrijskih komora.

Naposljetku, jučer je u Hrvatskoj boravio i predsjednik Latvije Raimonds Vējonis. Naši su odnosi prijateljski, a dijelimo i bliska stajališta o nizu pitanja, posebice onima vezanim uz Europsku uniju. S tim u vezi, Latvija izrazito cijeni hrvatska stajališta o stanju na jugoistoku Europe. Zaključili smo kako postoji potreba za daljnjim jačanjem suradnje, posebno u područjima gospodarstva, u okviru Inicijative triju mora, ali i turizma, obrane i kulture. Zahvalni smo na aktivnoj potpori Latvije za pristupanje Hrvatske Schengenu, eurozoni i OECD-u što, usput rečeno, podupire i Njemačka.

Govoreći o Europskoj uniji, ne možemo a ne spomenuti i raspisivanje izbora za Europski parlament koji će se održati 26. svibnja ove godine. Dana 1. travnja jest deseta obljetnica ulaska Hrvatske u NATO, koji ćemo svečano obilježiti večeras, a prigoda je da ovih dana isto tako razmotrimo što smo do sada postigli u tom sektoru i što Hrvatska može dalje učiniti, prvenstveno na izgradnji vlastitog sustava domovinske sigurnosti.

Završno, Hrvatska mora biti samosvjesna i aktivna članica UN-a, Europske unije, NATO-a i drugih međunarodnih organizacija. Hrvatska vanjska politika alat je za ostvarivanje hrvatskih nacionalnih interesa, a ja ga mislim i dalje uporno i aktivno koristiti na dobrobit hrvatske države, hrvatskog naroda i svih hrvatskih građana – ne samo u profiliranju ugleda Republike Hrvatske, već i u otvaranju brojnih poslovnih mogućnosti koje trebaju dovesti do otvaranja novih radnih mjesta u Hrvatskoj i do poboljšanja životnog standarda svih hrvatskih građana.

predsjednica.hr/ http://predsjednica.hr/Hrvatsko nebo