NEZAVISIMAJA GAZETA/Kina i Indija vuku BRICS u različitim smjerovima
Vrijeme:2 min, 45 sec
Dužnosnici peterih zemalja BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) održavaju sastanak uoči samita koji je sazvan za 22. do 24. kolovoza u Johannesburgu. Jedno je od glavnih pitanja proširenje sastava organizacije. Po afričkim medijima, oko 30 zemalja želi joj se pridružiti, piše Vladimir Skosirjev u ruskom dnevniku Nezavisimaja gazeta od 7. srpnja.
Među zemljama koje se namjeravaju pridružiti jesu Indonezija, Iran, Meksiko, Egipat, Bangladeš, Argentina i Saudijska Arabija. Sama ta činjenica svjedoči da su predviđanja zapadnih politologa o skorom raspadu skupine neodrživa. Uostalom, BRICS pomaže sudionicima da igraju aktivniju ulogu u svijetu kojim dominiraju SAD i njegovi saveznici. No između Kine i Indije pojavila su se neslaganja glede primanja novih članica u skupinu.
Prošlo je više od dva desetljeća otkako je financijer Jim O’Neill predvidio da će zemlje BRIC-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina) uskoro imati znatan utjecaj na svjetsko gospodarstvo. Godine 2010. akronim je morao biti promijenjen. Južna Afrika primljena je u skupinu. Grupa se pretvorila u BRICS – “cigle” u prijevodu s engleskoga. Od tada analitičari na zapadu pišu da ta organizacija nema smisla, da će se raspasti. Financial Times je, primjerice, tvrdio da je BRICS skupina čiji članovi međusobno nemaju ništa zajedničko.
Doista, postoje mnoge razlike između zemalja BRICS-a. Brazil i Rusija izvoznici su sirovina, a Kina uvoznik. Rusija, Kina i Indija nuklearne su sile, dok Brazil i Južna Afrika ne posjeduju bombu. Ali najeklatantniji primjer neslaganja jest granični spor između Indije i Kine.
Pa ipak, usprkos kontradiktornostima, niti jedan čelnik država nije propustio sudjelovanje na susretima na vrhu (tijekom pandemije sastanci su se održavali virtualno). Ali ovoga puta, kaže Oliver Stuenekel, izvanredni profesor u Zakladi Getúlio Vargas u São Paulu, udarila kosa o kamen. Članice BRICS-a ne mogu se dogovoriti o proširenju skupine. Kina je navodno suglasna s primitkom novih članica. A nakupilo ih se, kako javljaju afrički mediji, do 30 zemalja. Među njima su Indonezija, Meksiko, Argentina, Bangladeš, Saudijska Arabija.
Budući da je BDP Kine veći od BDP-a svih drugih zemalja, uvjerena je da će širenje pomoći povećati njezinu ulogu na svjetskoj sceni.
To također koristi Rusiji, budući da će prošireni blok pomoći potkopati pokušaje Zapada da ju izolira na međunarodnoj sceni. No Indija se, nastavlja brazilski stručnjak, protivi takvu širenju. Stav Brazila proturječan je. S jedne strane, ni on ne želi izgubiti utjecaj u organizaciji. Nije ni čudo što je brazilsko ministarstvo vanjskih poslova reklo da je BRICS previše vrijedan brend, ne treba ga potratiti. No brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva pozvao je Venezuelu da se pridruži BRICS-u.
Ana Lua s London School of Economics također tvrdi da se Indija, zbog svojih bliskih veza sa Zapadom, odupire brzom širenju BRICS-a.
U intervjuu za NG, Sergej Lunev, profesor na MGIMO, primijetio je da je za Indiju glavna stvar ekonomska uloga bloka. Ali indijska elita podijeljena je glede toga. Neki analitičari ne protive se proširenju. A za Rusiju je uloga BRICS-a više simbolična. Omogućuje kampanju da ’Globalni jug’ ne podupire SAD, već da bude na strani neovisnog kursa i onih koji brane svoj suverenitet.
Povezano:
Nezavisimaja gazeta/Hrvatsko nebo
