U Srbiji povećan broj živorođenih, u BiH stagnira, u Hrvatskoj manji nego ikada dosad

Srbija je prošle godine zabilježila veći broj živorođenih u odnosu na godinu 2021., čime je preokrenut trend pada koji traje više od 40 godina, izvijestila je danas beogradska Politika. U Hrvatskoj pak, po podatcima Državnog zavoda za statistiku, zabilježen je najmanji broj novorođenih ikada dosad. 

Po službenim podatcima broj živorođenih u 2022. bio je 62.700, što je za 520 više u odnosu na prethodnu godinu.

Srbija je, po tim podatcima podacima, jedina ’u regionu’ uspjela ostvariti veći broj živorođenih u odnosu na prošlu godinu, odnosno prekinuti tendenciju sve manjeg broja rođenih iz godine u godinu.

Broj živorođenih povećan je porastom broja prvorođene djece. Godinama i desetljećima unatrag broj rođenja prvog djeteta stalno je padao, što je bila posljedica stalne emigracije stanovništva, a samim tim i smanjenja fertilne baze. Broj prvorođenih povećan je na godišnjoj razini za 660. Demografi to objašnjavaju financijskim mjerama vladine populacijske politike. Zaključuju da je to i pokazatelj kako sve manje mladih ljudi trajno odlazi iz zemlje.

U Hrvatskoj je u prošle godine rođeno najmanje djece ikada dosad: 33.883. Ovako po informacijama Državnog zavoda za statistiku izgleda kretanje unatrag 11 godina:

U Bosni i Hercegovini, po službenim podatcima za g. 2021. (nisu dani podatci za 2022.), bilo je 27.143 živorođena. Unatrag jedanaest godina u BiH su brojke novorođenih bile ove:

Hrvatsko nebo