DIE WELT: Na što cilja Xi Jinping posjetom Francuskoj, Srbiji i Mađarskoj?

Kineski predsjednik Xi Jinping upravo je u posjetu Europi prvi put nakon pet godina, pri čemu su mu domaćini tri zemlje: Francuska, Srbija i Mađarska. „Optimisti se nadaju da će se Xi uključiti u moguće inicijative za pomoć u privođenju kraju rata u Ukrajini, pesimisti se boje da bi mogao podijeliti Europljane ili zabiti klin u transatlantske odnose. Popis triju odredišta otkriva što smjera Xi“, piše njemački desni, proamerički dnevnik Die Welt od 6. svibnja, čiji komentar prenosimo.

U četvrtak je u jednom pariškom restoranu održana posebna večera. Susreli su se: francuski predsjednik Emmanuel Macron i savezni kancelar Olaf Scholz, koji su bili u društvu svojih supruga Brigitte Macron i Britte Ernst. Bio je to privatan događaj, objasnili su iz Elizejske palače. No, malo je vjerojatno da se nije razgovaralo o svjetskoj politici. Vjerojatno najvažnija tema bio je posjet kineskog predsjednika Xi Jinpinga koji u nedjelju dolazi u Francusku na tri dana. Scholz je vjerojatno izvijestio Macrona o svom sastanku sa Xijem u Pekingu prošlog mjeseca. Kancelar pokušava odvratiti Kinu od daljnje podrške Rusiji u ratu protiv Ukrajine. Stoga bi mu moglo biti interesu nastaviti razgovore o ovom osjetljivom pitanju u Berlinu. Njemačka, međutim, nije na Xijevoj ruti, koji u Europu dolazi prvi put nakon g. 2019. Nakon Francuske, kineski predsjednik putuje u Srbiju i Mađarsku. U svjetlu tih planova, najviši političari i diplomati u Berlinu i Bruxellesu pitaju se što namjerava Peking. Optimisti se nadaju da će se Xi uključiti u moguće inicijative za pomoć u okončanju rata u Ukrajini, pesimisti se boje da bi mogao podijeliti Europljane ili zabiti klin u transatlantske odnose. Popis tri turističke destinacije otkriva što smjera Xi.

Francuska

Nije slučajnost da europska turneja kineskog predsjednika počinje državničkim banketom u sofisticiranoj Elizejskoj palači u Parizu. Poput Xija, francuski predsjednik Macron cijeni tu veliku gestu na diplomatskoj pozornici. Posjetom nepokolebljivom Europljaninu Macronu kineski predsjednik nada se postići kredibilitet na kontinentu. Službeni povod sastanka je 60. obljetnica obnove kinesko-francuskih odnosa, koji su trenutno u sjeni trgovinskih razlika i optužbi za špijunažu. Ruski rat u Ukrajini, koji bi se teško mogao nastaviti u sadašnjim razmjerima bez Xijeve pomoći, također opterećuje odnose. Baš kao i Scholz u Pekingu, i Macron će pokušati nagovoriti Xija da izvrši utjecaj na Putina. „Moramo uključiti Kinu jer ona (…) ima najveću mogućnost vršenja utjecaja na Rusiju“, unaprijed se govorilo u diplomatskim krugovima. Macron time profitira od predujma povjerenja budući da se od svih zapadnih šefova država on najžešće protivi američkoj dominaciji u trgovinskim pitanjima. Međutim, prethodni Macronovi pozivi Xiju da djeluje kao posrednik nisu dali rezultate.

Osim toga, utjecaj Francuske je ograničen. Gospodarstvo zemlje usko je povezano s kineskim, s izvozom prvenstveno transportne robe, hrane i luksuzne robe. Pariz od pandemije strepi za tržišne udjele, dok Kina, kao drugi najveći uvoznik, tržište preplavljuje proizvodima tzv. brze mode. Međutim, francuska vlada se boji kaznenih carina: boji se sankcija protiv luksuznih kompanija kao što su Hermès ili Moët Hennessy Louis Vuitton SE (LVMH). Macron stoga slijedi strategiju „de-risking“, dakle smanjenju rizika umjesto potpunog razdvajanja od Kine. Tu strategiju iskušava i savezna vlada, a teži joj i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja će u ponedjeljak prisustvovati sastanku s Xijem i Macronom. Bruxelles trenutačno ispituje imaju li kineski električni automobili nezakonite koristi od subvencija u Europi – i jesu li potrebne sankcije. Očekuje se da će Xijev posjet Parizu biti manje raskošan od prethodnih putovanja. Međutim, Macron ga ipak neće dočekati posve hladno. Xi će drugi dan svog boravka u Francuskoj posjetiti selo u Pirinejima gdje je Macron kao dijete provodio vrijeme s bakom. Xi je pak pozvao francuskog predsjednika u pokrajinu Guangdong 2023. godine, gdje je njegov otac nekoć bio guverner.

Srbija

Kada je u listopadu u albanskoj prijestolnici Tirani održan summit EU-Zapadni Balkan koji je inicirala Njemačka, nedostajao je šef države najvažnije zemlje regije: srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Umjesto toga, otputovao je u Peking, gdje se sastao sa Xijem. Bio je to jasan signal Bruxellesu. Predstojeći posjet kineskog predsjednika Srbiji, kako je rekao glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova u Pekingu, služi i u svrhu „učvršćivanja nepokolebljivog prijateljstva koje veže dvije zemlje“. Za vrijeme Vučića odnosi su se doista intenzivirali: prema think tanku American Enterprise Institute for Public Policy Research, između 2017. i 2023. Kineska izravna ulaganja i ulaganja u građevinski sektor u Srbiji iznosila su gotovo 19 milijardi dolara- Beograd je također uključen u kinesku inicijativu Pojas i put (BRI) te je tijekom pandemije kupio velike količine kineskog cjepiva protiv korone. Zemlja je također od Kine nabavila sustav protuzračne obrane i bespilotne letjelice.

No, aktivnosti Pekinga u Srbiji blijede su u usporedbi s europskim angažmanom. Zemlje EU-a tamo su daleko najveći investitori. Politički, Beograd i dalje teži pristupu Europskoj uniji, čak iako su autoritarne tendencije u zemlji zaustavile taj proces. Postoji još jedan razlog zašto Vučić teži bliskom odnosu s Kinom, zbog Kosova. Država se proglasila neovisnom 2008. godine, što Vlada Srbije još uvijek ne priznaje. EU za daljnji proces približavanja postavlja uvjet da Kosovo i Srbija normaliziraju svoje odnose. Prije dvije godine kancelar Scholz je čak govorio o priznanju – crvenoj liniji za Beograd.

Vučić svoju vanjsku politiku, stoga, gradi na četiri stupa. EU, SAD, Kina i Rusija. Za njega su posljednja dva jamstvo da će Vijeće sigurnosti UN-a blokirati sve odluke o Kosovu koje nisu u interesu Srbije. To je pogodno za Peking, jer je Srbija važan ulaz u Europu. Osim toga, Beograd uzvraća podupiranjem kineskih interesa, kako je rekao Vučić 2021. godine – uključujući i stavove Pekinga o Hong Kongu, Tajvanu i ujgurskoj pokrajini Xinjiang.

Mađarska

Xija ne očekuju samo u Budimpešti. Kako javljaju mađarski mediji, kineski šef države također bi trebao posjetiti južni grad Pecs zajedno s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom kako bi najavio izgradnju još jedne kineske tvornice automobila. Nakon BYD-a, proizvođač Great Wall Motor tamo će postaviti proizvodni pogon. Članica EU-a Mađarska uvijek traži investicije iz Kine i suradnju s Pekingom – bilo da se radi o infrastrukturnim projektima, cjepivu protiv korone ili izgradnji kampusa na kineskom sveučilištu Fudan. Taj je projekt doživio zastoj zbog prosvjeda građana, no čini se da još nije do kraja uklonjen.

Mađarska se smatra teškim partnerom u EU: Budimpešta je blokirala ulazak Finske i Švedske u NATO i kritizirala sankcije protiv Rusije. Čak i nakon ruskog napada na Ukrajinu, potpisani su ugovori o isporuci energenata s Moskvom, a isporuka zapadnog oružja Ukrajini preko mađarskog teritorija nije dopuštena. U Bruxellesu Orbána stoga smatraju „ruskom podmornicom”. No zapravo je mađarska vanjska politika ponekad još jasnije usmjerena prema Pekingu. Riječ je o strategiji koja se u Budimpešti naziva „Otvaranje prema istoku“. Jedan od najnovijih rezultata te strategije je mađarsko-kineska sigurnosna suradnja. Namjera je omogućiti kineskim policajcima rad u Mađarskoj. Službeno, oni bi trebali štititi kineske investicije, ali disidenti strahuju od sukoba s pekinškim policijskim aparatom – baš usred EU-a. Orbán također koristi svoju blizinu Kini kao sredstvo pritiska na Bruxelles. Xi je toga i te kako svjestan.

Povezano:

Zdravko Gavran: Koliko će uspjeti ukrajinska protuofenziva i kako će se odraziti na sve napetije globalne odnose?

Die Welt/Hrvatsko nebo