Južnokavkaski samit bez predstavnika Zapada – s Turskom, Azerbajdžanom i Iranom u glavnim ulogama

Vrijeme:1 min, 35 sec

 

Pod naslovom „Južnokavkaski samit bez Zapada“ izvijestio je da su se ministri vanjskih poslova Rusije, Armenije i Azerbajdžana u ponedjeljak sastali i razgovarali u Iranu, koji je bio domaćin, o sukobu na južnom Kavkazu. Nazočni su bili i ministri vanjskih poslova Irana i Turske, izvijestio je Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Iranska državna televizija objavila je da je cilj foruma „rješavanje problema u Južnom Kavkazu bez uplitanja vanjskih zapadnih zemalja“, odnosno da su Turska i Rusija zainteresirane za posredovanje u mirovnim pregovorima između Armenije i Azerbajdžana bez uplitanja Zapada.

Predsjednik Azerbajdžana, saveznika i štićenika Turske, Ilham Aliyev nedavno je odbio sastanak s armenskim premijerom Nikolom Pashinyanom jer su na njemu trebali sudjelovati europski predstavnici, ali ne i Turska.

Armensko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je sudjelovanje svoga ministra vanjskih poslova Ararata Mirzoyana na „regionalnom konzultacijskom forumu“ u Teheranu. Istoga dana turske i azerbajdžanske trupe održale su u ponedjeljak zajedničku vježbu, koja je obuhvatila područje Gorskog Karabaha, čime je Turska potvrdila spremnost i vojno pomagati Azerbajdžanu.

Vlast u Bakuu nastojala je da se nakon što je azerbajdžanska vojska zauzela Gorski Karabah, iz kojega je izbjeglo gotovo svih 120.000 tamošnjih Armenaca, omogući povezivanje Azerbajdžana tranzitnom rutom s eksklavom Nahičevan, zapadno od Armenije, kroz armenski teritorij. Armenija i Iran s time se ne slažu, što je potvrdio iranski ministar trgovine Mehrdad Bazrpash u ponedjeljak u Erevanu. Teheran naime strahuje da bi Turska mogla iskoristiti novonastalu situaciju kako bi potisnula iranski utjecaj u regiji. Armenija kao kopnena zemlja okružen još Gruzijom i Turskom ostvaruje opskrbu i trgovinu najviše preko granice sa susjednim Iranom.

Ipak, čini se da je rezultat sastanka taj da je Azerbajdžan odustao od koridora preko Armenije nakon što mu je Iran ponudio zaobilazni tranzitni koridor do njegove eksklave južnije, preko svog ozemlja.

Povezano:

Z. Gavran: Potvrđuje li egzodus Armenaca iz G. Karabaha da su razgraničenja među zajednicama neminovnost suvremenog svijeta?

 

FAZ/Hrvatsko nebo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)