D. Pešorda/ Protuhrvatski refleks

Snažno protuhrvatsko djelovanje

Neću reći ništa novo ako ustvrdim kako u Hrvatskoj postoji snažno protuhrvatsko djelovanje. Pisali su o tome mnogi, a i sam sam u više navrata upozoravao na to, pa ipak vrijedi uvijek iznova upozoravati na to i razotkrivati primjere takvog djelovanja ma koliko se bezazleni na prvi mah činili. Također treba analizirati korijene, narav i dosege takve djelatnosti, ne stoga da bi se produbljivale podjele u društvu jer su one već duboke dočim su izazvale takvo protudržavno djelovanje, nego zato da bi se rasvjetljavanjem podrivačkog djelovanja u što većoj mjeri uklanjala smutnja iz javnog prostora. Nekim medijima i pojedincima iz javnog života to je destruktivno djelovanje toliko ušlo u naviku da ga prakticiraju gotovo refleksno čak i onda kada govore u nekim sasvim drugim stvarima. Koje, usudio bih se reći, samo malo pomaknut um može dovesti u vezu s opravdanošću postojanja hrvatske države. Navest ću banalan primjer koji svaki čitatelj može pronaći s nekoliko klikova: prvo neki medij objavi vijest o tomu kako je neki ljubomorni manijak zatukao ženu, usput se natukne kako su vjerojatno krive državne institucije jer nisu poduzele ovo ili ono da nesretnicu zaštite, a onda se ispod teksta nastave nizati komentari u kojima se psuje država, odavno pokojni Franjo Tuđman i Gojko Šušak, žali za Titom i njegovom učinkovitom milicijom…

Ovakvi se primjeri doimlju banalnima, ali oni pokazuju kako se oblikovanjem vijesti, čak i onih iz crne kronike, zaziva određeni tip komentiranja, a vjerojatno postoje i za to pripremljeni komentatori, trolovi, botovi ili kako god ih zvali, te se na taj način s vremenom inducira određeni tip raspoloženja u društvu, svojevrsni oblik samomržnje i autodestrukcije. Neću ovdje pisati o očitim akcijama specijalnog rata protiv Hrvatske, kao što je primjerice napad na hrvatsku nogometnu vrstu kroz pokušaj onemogućavanja Luke Modrića da i dalje nastupa za Hrvatsku, nego ću skrenuti pažnju na dva naoko banalna primjera koje većina dobrohotnih čitatelja ne bi ni prepoznala kao izrazito maliciozne prema Hrvatskoj kao takvoj, da ne kažem protuhrvatske. Oba s notornog (i ovom prigodom zahvaljujem onima koji su uveli pridjev ‘notoran’ u hrvatski jezik, zamjenjuje cijele stranice gađenja prema imenici uz kojoj se pridjeva) portala Index.hr.

Na rečenom portalu je 12. srpnja u rubrici Razno objavljen neugledan člančić uz kojega je priložena i neobična karta. Neobična stoga što su bili pogrešno napisani nazivi država, tako je za Rusiju pisalo da je Hrvatska, za Italiju da je Češka i tako dalje. Za kartu se veli da: ”Prikazuje europske države, ali kriterij je taj da je ime zemlje ucrtano na teritorij one s kojom dijeli sličan BDP. Tako je, primjerice, Hrvatska po BDP-u slična Rusiji, Češka Italiji, a Francuska Saudijskoj Arabiji.” Sad se možda već pitate što je tu upereno protiv Hrvatske? Izravno ništa, međutim znamo li da hrvatski BDP po glavi stanovnika 29241 USD, a ruski 25763 te da je Hrvatska na 49. a Rusija 57. mjestu u svijetu po visini BDP-a po glavi stanovnika, jasno je da se Hrvatska nastoji prikazati u lošijem svijetlu nego što jest, a to je jedno od temeljnih načela u uređivanju i pisanju tog portala.

Drugi primjer još malicioznijeg pristupa jest sljedeća vijest: ”Njonjo odbio izvanrednu sjednicu o plinskoj aferi”. Ovdje je krajnje negativan i posprdan stav prema hrvatskoj državi izrečen već u samom naslovu. Nazivati u običnoj vijesti predsjednika državnog parlamenta Njonjom bezobrazluk je prve vrste. U kolumni ili komentaru takva je sloboda izražavanja dopuštena, štoviše poželjna, ali u vijestima takav način izražavanja, osim što je vulgaran, svjedoči i o frapantnom nepoznavanju novinarske profesije. Bez obzira što mislili o predsjedniku Sabora ne možemo ga u novinskoj vijesti nazivati Njonjom. Svojedobno su gotovo svi mediji predsjednicu Grabar-Kitarović uporno zvali Kolinda kao da su s njom kozaračko kolo igrali kada su komunisti već koze zabranili. Vijest je inače preuzeta od Hine tako da je naslov intervencija Indeksova urednika jer Hina koliko god da se srozala u profesionalnom pogledu i dekroatizirala u svakom pogledu ipak još uvijek ne naziva državne dužnosnike njihovim nadimcima. Premda kako je krenulo, nije ni to isključeno u bliskoj budućnosti. Paradoksalno je to da je portal Index.hr navodno jedan od najčitanijih u Hrvatskoj što pobuđuje određene sumnje u pomalo mazohističku narav prosječnog konzumenta internetskih medija u Hrvata.

Damir Pešorda / Hrvatski tjednik

hkv.hr / Hrvatsko nebo