Prof. dr. sc. M. Grčević: Pitanja demografije i hrvatskoga iseljeništva goruća su pitanja hrvatske budućnosti

Razgovor s prof. dr. Mariom Grčevićem u povodu uvođenja studija demografije i hrvatskoga iseljeništva

Krajem mjeseca na Hrvatskim studijima u Zagrebu počet će nastava na novopokrenutom studijskom programu demografije i hrvatskoga iseljeništva. O uvođenju toga studijskog programa i njegovoj važnosti razgovarali smo s pročelnikom Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i predsjednikom Povjerenstva za reformu i izradbu studijskih programa Hrvatskih studija izv. prof. dr. sc. Marijem Grčevićem.

Je li bio jednostavan put do dopusnice za izvođenje Studija demografije i hrvatskoga iseljeništva?

Nije. Iseljeništvo nije formalno predviđeno kao polje ili grana Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. Stoga smo od 2016. smišljali kamo da smjestimo studij o hrvatskom iseljeništvu. Tijekom 2017. razrađivali smo module hrvatskoga iseljeništva na studiju kroatologije (hrvatske kulture), zatim na studiju sociologije i na kraju smo se u veljači 2018., na prijedlog prof. Stjepana Šterca, odlučili za poseban studij koji bi bio spoj gorućega pitanja u Hrvatskoj – demografije i gorućega pitanja hrvatskoga iseljeništva – zanemarenosti, neproučavanosti i nedovoljne povezanosti s domovinom. Oba segmenta strateški su važna. Hrvatsko iseljeništvo i dalje će se djelomično poučavati i na studijima kroatologije, sociologije, komunikologije i povijesti.

Po svemu, bilo je više dionica dok Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije prihvatilo studijski program?

Prva je dionica bila inkubatorna. U njoj smo osvijestili da nam je radi zaokruženja studijske ponude i ispunjavanja misije Hrvatskih studija nužno proširiti pogled iz kulture na prostor i na njegov najvažniji čimbenik, a to je čovjek, hrvatsko pučanstvo, kako u postojbini, tako i u rasuću. Druga je dionica trajala od utvrđenja imena i koncepcije novoga studija do donošenja elaborata i opisa svih predmeta. Radna skupina za studij demografije i hrvatskoga iseljeništva s doc. Štercom na čelu konstituirana je 11. travnja 2018. te je do 7. prosinca 2018. održala deset sjednica i izradila Elaborat o studijskom programu, nastavni plan, opise predmeta, studiju opravdanosti i druge propisane obrasce. Dokumentacija je prevedena na engleski radi međunarodnoga vrjednovanja. Znanstveno-nastavno vijeće jednoglasno je 18. prosinca 2018. ustrojilo sveučilišni petogodišnji dvopredmetni integrirani studij demografije i hrvatskoga iseljeništva, predložilo Senatu da donese njegov studijski program, osnovalo Odsjek za demografiju i hrvatsko iseljeništvo kao ustrojbenu jedinicu Hrvatskih studija i Vijeće Odsjeka kao vijeće studija. Tijekom treće dionice na Sveučilištu u Zagrebu prijedlog je Hrvatskih studija procijenjen, vrjednovan i akreditiran kroz rad izvjestitelja, tri pribavljene međunarodne recenzije, na sjednicama Radne skupine za studijske programe, s pozitivnim odlukama Odbora za kvalitetu, Odbora za proračun, Vijeća društveno-humanističkoga područja i Senata Sveučilišta. U četvrtoj dionici sva je potrebna dokumentacija dostavljena Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Nacionalnomu vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Nacionalno vijeće je 24. srpnja 2019. odobrilo da se studijski program demografije i hrvatskoga iseljeništva izvodi integrirano. Agencija za znanost i visoko obrazovanje dala je 6. kolovoza 2019. pozitivno Mišljenje o opravdanosti izvođenja predloženoga programa sredstvima državnoga proračuna. Ministarstvo znanosti i obrazovanja izdalo je 22. kolovoza 2019. potvrdu o upisu studijskoga programa u Upisnik studijskih programa. Sada primamo prijave i upisujemo studente kako bi nastava počela 30. rujna.

Ministarstvo znanosti potkraj srpnja tražilo je dopunu zahtjeva. O čemu se radilo?

Ministarstvo je u dopisu od 31. srpnja 2019. izrazilo dvojbe: gdje se studijski program izvodi, kako se tijekom studija stječe 300 bodova po ECTS-u, tko je nositelj studijskoga programa, mogu li ga Hrvatski studiji izvoditi i s čim se će studijski program demografije i hrvatskoga iseljeništva kombinirati s obzirom na to da je dvopredmetni. Sveučilište u Zagrebu odgovorilo je 9. kolovoza 2019. kako je ono nositelj, a da je ovlašteni predlagatelj i izvoditelj studijskoga programa njegova sastavnica Hrvatski studiji, koji imaju valjan pravni status, jer su od 1996. upisani u Sudski registar kao podružnica Sveučilišta u Zagrebu. Prema Upisniku studijskih programa izvode 23 studijska programa preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine. Studijski program demografije i hrvatskoga iseljeništva izvodio bi se integrirano, što znači da se diploma stječe tek nakon pet godina studiranja (tako se, primjerice, studiraju pravo, medicina i teologija). Time je u programu integrirana preddiplomska i diplomska razina studiranja, no time nije nespojiv s drugim preddiplomskim ili diplomskim studijima. Konkretno, na Hrvatskim studijima s preddiplomskim studijima: filozofije i kulture, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti ili sociologije. Na studijskom programu demografije i hrvatskoga iseljeništva student tijekom pet godina stječe najmanje 150 bodova po ECTS-u, a da bi dobio diplomu, mora skupiti ukupno 300 bodova po ECTS-u.

Koja je svrha uvođenja toga studijskog programa?

Svrha je vrjednovati stanovništvo i njegove potencijale. Demografija je najvažnija problematika hrvatske i europske budućnosti pa je svakako potrebno bavljenje njome uzdići na sveučilišnu razinu, sukladno znanstvenoj čestitosti, metodologiji, teoriji i sadržaju. Hrvatskoga življa u iseljeništvu ima više nego u domovini. Svi demografski pokazatelji i smjerovi u Hrvatskoj postali su nepovoljni i alarmantni. Silina odselidbe zadnjih godina ugrožava opstojnost države, tržišta rada i mirovinskoga sustava. U nošenju s tim izazovima nužan je angažman akademske zajednice koja ima i razvija odgovornost prema društvu u kojem djeluje.

Koliko se studenata planira upisati na prvu godinu i kakav interes vlada za studij?

Senat Sveučilišta odobrio je 19. ožujka 2019. kvotu 25 za redovite studente i još 10 iz kvote Hrvata izvan Hrvatske. Mjesta još uvijek ima. Interes je dobar ako se uzme u obzir da su maturantima svi drugi studijski programi dostupni još od veljače, a Demografija i hrvatsko iseljeništvo ponuđena im je na portalu Postani student tek 29. kolovoza.

Ima li u svijetu sličnih studijskih programa demografije i iseljeništva?

Novi studijski program demografije i hrvatskoga iseljeništva pokrenut je jer za njim postoji velika akademska, znanstvena, kulturna, društvena i gospodarska potreba. To je prvi studij demografije u Hrvatskoj i prvi studij hrvatskoga iseljeništva u svijetu. Kod proučavanja iseljeništva komparativni su nam uzor poljska, irska, talijanska i židovska dijaspora. U svijetu ima usporedivih studijskih programa demografije čije smo dosege slijedili, kao i domaća iskustva s Katedre za demografiju Ekonomskoga fakulteta i Zavoda za socijalnu geografiju Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta. Radna je skupina u svijetu pronašla dva preddiplomska studija demografije (California Berkeley i Southampton), šest diplomskih (California Berkeley, Lund, Stockholm, College London, London School of Hygiene and Tropical Medicine i Australian National University) i četiri poslijediplomska doktorska studija demografije (Princeton, London School of Economics and Political Science, University of Pennsylvania, Max Planck Institute for Demographic Research i Centre d’Estudis Demogràfics pri Universitat Autònoma de Barcelona). Usporedive studijske programe emigrantske populacije imaju u Kanadi (Carleton i Toronto), Irskoj (College Cork), Izraelu (Tel Aviv) i Engleskoj (Oxford i SOAS).

Tko će činiti okosnicu predavača?

Studijski program demografije i hrvatskoga iseljeništva okupio je 43 nastavnika i suradnika, različitih struka: sedam ekonomista, šest sociologa, šest povjesničara, pet zemljopisaca, četiri demografa, četiri jezikoslovca, tri politologa, dva pravnika, dva filozofa i po jednoga: matematičara, komunikologa, kroatologa i pedagoga.

Je li bilo teško doći do predavača o hrvatskom iseljeništvu?

Budući da je hrvatsko iseljeništvo prvi put postavljeno kao predmet interesa i akademskoga proučavanja, mnogi njegovi elementi nisu dovoljno ni sustavno proučeni. Stoga se u sastavljanju opisa nekih kolegija Radna skupina morala ograničiti na sadašnje stanje istraživanja, s nadom da će se u skoroj budućnosti produbiti i upotpuniti znanstvene spoznaje o mnogim vidovima hrvatskoga iseljeništva.

Gdje će magistri demografije i hrvatskoga iseljeništva moći naći zaposlenje?

U sustavima nacionalne, područne i mjestne uprave, u diplomatskim poslanstvima, konzularnim uredima i drugim hrvatskim predstavništvima u inozemstvu, u znanstveno-istraživačkim, planerskim, razvojnim, stručnim, projekcijskim i srodnim ustanovama i poduzećima i slično. Kao dvopredmetni studenti oni će steći dvije diplome, pa će svoje znanje i sposobnosti iz demografije i hrvatskoga iseljeništva moći iskoristiti i u onoj drugoj struci, kao nastavnici hrvatskoga, povijesti, latinskoga, filozofije, logike, sociologije, ili kao komunikolozi u medijima i odnosima s javnošću.

Marko Curać
Hrvatski tjednik