Mađarski referendum – Pravo na NE ili DA

Oko 8,27 milijuna Mađara danas, 2. listopada, do 19 sati ima priliku na referendumu izabrati opciju ZA ili PROTIV kao odgovor na referendumsko pitanje: „Da li se slažete s time da Europska unija može naložiti obavezujuće naseljavanje nemađarskih državljana u Mađarskoj, čak i bez odobrenja Parlamenta?“.

Da bi referendum bio važeći, na njega mora izaći najmanje 50 plus jedan posto od ukupnog broja mađarskih birača.

Odluka o raspodjeli izbjeglica među zemljama članicama donesena je kvalificiranom većinom, a protiv su glasovale Češka, Mađarska, Rumunjska i Slovačka, dok je Finska bila suzdržana. Četiri zemlje Višegradske skupine (Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska) zauzimaju se za koncept “fleksibilne solidarnosti”, prema kojem bi svaka zemlja članica mogla odlučiti na koji će način pridonijeti kolektivnim naporima u nošenju migrantskog tereta.

Komisija je predložila da one zemlje koje odbiju primiti izbjeglice po automatskom ključu trebaju platiti financijsku naknadu onim članicama koje prihvaćaju migrante, a sada pokazuje spremnost i za raspravu o tome da te zemlje mogu i na drugi način kompenzirati nevoljkost primanja izbjeglica, primjerice povećanim sudjelovanjem uzaštiti vanjskih granica EU-a.

Što znači mađarski referendum?

Referendumsko NE značit će politički poraz Angele Merkel, Mattea Renzija, François Hollandea, Europske komisije, tzv. demokrata, liberal ili socijaldemokrata i zelenih Starog kontinenta. Bit će to signal srednje i istočne Europe, posebice Višegradske skupine (Češka-Poljska-Slovačka-Mađarska) 25 godina nakon kraja ‘zlog carstva Sovjetskog saveza’, a protiv tretmana ‘zemlje-drugog-reda’ od strane zemalja osnivača unije.

U veljači 2015., Fidesz je podupiralo 27 posto stanovništva. No, nakon što se migracijska kriza intenzivira njegova popularnost popela se na 32 posto, a u siječnju ove godine i prošlog mjeseca iznosila je 37 posto. Za Orbana uspjeh NE-opcije znači ne samo dobivanje podrške u odnosu na migracijsku politiku EU, nego dobivanje podrške njegovoj političkoj opciji uopće.  Referendum o kvotama Europske unije za prihvat izbjeglica nema ipak pravne posljedice ni u Mađarskoj ni u Bruxellesu, piše Deutsche Welle, ali Orban je već najavio poteze ukoliko rezultati budu očekivani: “Tako ozbiljna stvar kao što je referendum ne smije ostati bez pravnih posljedica. Postavlja se pitanje na koje tražimo odgovor. A taj odgovor treba ugraditi u mađarski pravni sustav. To je minimum.”

Zakoni EU-a stoje iznad nacionalnih. U analizi Stratfora, američke agencije koja se bavi geostrateškim analizama i koju neki mediji zovu “privatnom CIA-om”, stoji između ostalog sljedeće: Orbán, zajedno s ostalim državama Višegradske skupine, želi više od ustavnih promjena, točnije promjenu temeljnih ugovora na kojima počiva EU. Cilj je da nacionalne države ponovo dobiju veće kompetencije.

Iskustvo iza željezne zavjese građana Višegradske skupine bitno je različito od onih koji nisu prošli komunistički totalitarizam i gušenja nacionalnih prava u ime nadnacionalnog entiteta. Koliko je proces brisanja kolektivne svijesti Mađara uspio u ime globalističke agende vidjet će se uskoro. Sigurno je da će suprotna strana učiniti sve da prokaže, etiketira i demonizira svaki otpor u politici koja je dosegla neviđene uspjehe u kreiranju situacija ‘nemogućih izbora’. Za Hrvatsku s Plenkovićem kao agilnim kritičarom Višegradske skupine situacija postaje još kompliciranija.

Vedrana Spadoni/Hrvatsko nebo