Njemačka: Treba li ispitati odluke u doba korone?

Vrijeme:5 min, 33 sec
 

I četiri godine nakon pandemije, još uvijek vlada podjela: jedni misle da je učinjeno premalo, drugi da je previše. U Njemačkoj se sve više traži formiranje posebne parlamentarne istražne komisije.

U svakom slučaju je to bio jedan od najvećih izazova političarima nakon Drugog svjetskog rata i to ne samo u Njemačkoj. U čitavom svijetu je pandemija korone početkom 2020. dovela do toga da su temeljna ljudska prava stavljena izvan snage, uvedena su stroga ograničenja u kretanju. Morale su biti zatvorene škole, dječji vrtići i mnoge tvrtke. A kad je i došlo prvo cjepivo, postojao je golemi pritisak u društvu da se ljudi cijepe.

Plenarna dvorana njemačkog Bundestaga viđena sa stražnjih klupa balkona za posjetitelje
Njemačka bi mogla biti među prvim zemljama koja će preispitati tadašnje odluke. U formiranju komisije se čuje podrška iz gotovo svih stranaka…Foto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Sad, četiri godine kasnije sve više političara i zdravstvenih stručnjaka traže da Njemačka kritički razmotri što se zbivalo za vrijeme pandemije. Da li uopće i u kojem obliku bi se trebala proučiti ta burna vremena i političke odluke – o tome se još vodi rasprava. Mnogi političari vjeruju kako bi bilo dobro da Parlament naloži formiranje posebne istražne komisije sastavljene od zastupnika i stručnjaka i koja bi na koncu trebala objaviti svoj nalaz.

Zapravo je još tadašnji ministar zdravstva, Jens Spahn (CDU) slutio kako će još dugo biti rasprava kad je u travnju 2020. u Bundestagu  rekao: “Za nekoliko mjeseci ćemo vjerojatno morati mnogo toga oprostiti jedni drugima.” I doista se još danas osjećaju ozbiljne posljedice i zdravstvene i svake druge: jedni se žale kako imaju ozbiljne tegobe Long Covid simptoma, mnoge tvrtke, osobito u gastronomiji su propale zbog toga što su predugo morale ostati zatvorene. A u međuvremenu i tadašnji i sadašnji političari su gotovo jednoglasni u procjeni kako su uvedene previše stroge mjere prema djeci i mladima.

Mališani u zimskim kaputima i pokriveni dekama u učionici uz otvorene prozore u studenom 2020.
Prvo su škole bile zatvorene – što je bio golem problem i za roditelje, a onda je nastava počela sa nalogom da prozori redovito budu otvoreni, čak i po zimi.Foto: Frank May/dpa/picture alliance

Duboka podjela društva i dalje traje

Mišljenja su još uvijek različita: zastupnik u Bundestagu stranke Zelenih i liječnik, Janosch Dahmen smatra kako je “sve u svemu, Njemačka dobro prošla kroz pandemiju obzirom na njeno veoma staro stanovništvo. Osobito su veoma dosljedne mjere u prvom valu, dok još nije bilo niti cjepiva i premalo zaštitne opreme, spasile mnogo ljudskih života.” On misli kako je već mnogo instituta i tijela kao što je njemačko Povjerenstvo za etiku već zaključilo to razdoblje i kako nema potrebe za nekakvo novo tijelo: “Posebna istražna komisija ili čak istražno parlamentarno povjerenstvo bi sad bio pogrešan instrument i prije svega bi bio iskorišten za stranačko nadmetavanje. A to ne koristi nikome.” Političar Zelenih misli kako je populistima desnice ionako baš svaka mjera protiv širenja virusa bila jedna previše.

No i ta podjela društva, gdje se svatko svrstavao u ekstremnu desnicu koji je bio nepovjerljiv prema poduzetim mjerama je problem koji je ostao i nakon pandemije. A nejasnoća i danas ima: službene statistike govore kako je u Njemačkoj bilo gotovo 39 milijuna zaraza i gotovo 183 tisuće preminulih. Čak i tu ima nesloge: kako se računaju osobe koje su “ispale pozitivno” dva ili čak tri puta? Ima svjedočanstva i kako se previše olako pisala “korona” u rubriku uzroka smrti, a doista ima onih koji su preminuli od drugih tegoba jer su i bolnice bile obuzete samo koronom pa nisu niti potražili liječničku pomoć na vrijeme.

Bolesnici na odjelu intenzivne skrbi u Halleu priključeni na respiratore i uređaje za promatranje tjelesnih funkcija.
Naravno da je i u Njemačkoj bilo mnoštvo oboljelih i nekima od njih je zaraza bila kobna. Alli i onda i sad se teško vjerovalo u ispravnost odluka i poduzetih mjera.Foto: Waltraud Grubitzsch/dpa/picture alliance

“Nikome neće pasti kruna s glave”

I anketa na ulici pokazuje različita mišljenja. Jedan stariji gospodin kaže: “To je bila teška situacija, dakle nekakvog jednog pravog rješenja vjerojatno nije ni bilo. Nekakva odluka se trebala donijeti. Ali mislim da je totalno ograničavanje i protjerivanje u stanove bilo previše oštro.”

Jedna djevojka se prije svega sjeća netrpeljivosti između protivnika i zagovornika cijepljenja: “Osobito ljudi koji se nisu htjeli cijepiti, a tu spadam i ja, su u društvu morali mnogo toga preživjeti i stalno ih se optuživalo za širenje teorija zavjere.”

Jedan mladić se pak dobro sjeća kako su mnogi, među njima i političari, dobro napunili džepove sa maskama i drugim zaštitnim priborom: “Toliko se muljalo i previše toga se krilo. Mnogi ljudi su zaradili velike novce. Ali što da se sad učini nakon svega? Mislim da će se i sad (istražnom komisijom) spiskati gomila novca. A zašto?”

Sadašnji ministar zdravstva, Karl Lauterbach (SPD) nema ništa protiv da se čitavo razdoblje pandemije još jednom transparentno prouči, a slično misli i ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni): “Mislim da nikome neće pasti kruna s glave ako se kaže kako se razdoblje korone treba još jednom dobro pogledati i vrednovati.” Kršćanskodemokratski predsjednik vlade pokrajine Saske, Michael Kretschmer se dobro sjeća kako je baš svaka sumnja u odluke njegove stranačke kolegice, kancelarke Angele Merkel graničila sa svetogrđem: “Mene su psovali i moje kolege u stranci jer sam u doba korone namjerno htio čuti i ljude koje imaju drugačije mišljenje. Meni je bilo jasno kako u demokraciji ne može postojati samo jedan stav.”

Angela Merkel sa zaštitnom medicinskom maskom u studenom 2021.
Čak i u CDU nije uvijek bilo sloge oko odluka kancelarke u mjerama obuzdavanja pandemije. No još gore je bilo i u medijima i u društvu oko onih kojima su se mjere učinile pretjeranima.Foto: Markus Schreiber/AP/picture alliance

Da nam je današnja pamet…

I predsjednica vlade pokrajine Rheinland-Pfalz, Malu Dreyer (SPD) misli kako su počinjene greške koje se više ne mogu ispraviti: “U svim naporima zaštiti ljudske živote i prema sadašnjim saznanjima smo previše natovarili djeci i mladima, a onda su tu i oni koji se i na samrti, zbog ograničenja kontakta, nisu mogli oprostiti od svojih najmilijih.”

Ako bude sloge u formiranju istražne komisije, Njemačka će biti među prvim zemljama koja će kritički razmotriti to razdoblje. Ono što je već sad neosporno jest kako su nevolje korone drugdje bile još mnogo žešće. Nedavno je Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) predstavio izvješće po kojem se vidi kako je pandemija najteže pogodila najsiromašnije zemlje svijeta – i tu se ne misli samo zdravstveno. Čelnik UNDP-a, Achim Steiner svjedoči: “Nakon šoka COVID-a koji je izbacio iz ravnoteže i nacionalna gospodarstva i tamošnja društva je sve u svemu postignut napredak. Ali preko polovice najsiromašnijih zemalja svijeta se nisu oporavile. One su zaglavile na razini prije izbijanja pandemije, neke su čak i nazadovale.”

 

dw.com/hr/Hrvatsko nebo