Ne može “borba” protiv korupcije rušiti Ustav FBiH i ulogu županija

Vrijeme:3 min, 29 sec

 

PRIJEPORI OKO POSEBNOG ODJELA ZA BORBU PROTIV ORGANIZIRANOG KRIMINALA I KORUPCIJE

Bivši glavni hrvatski državni odvjetnik Mladen Bajić suglasio se s prijedlozima iako posve drukčiji, decentralizirani sustav postoji u Hrvatskoj sa županijskim odvjetništvima

Nakon informacije o odluci Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) o izboru tužitelja i sudaca posebnih odjela Federalnog tužiteljstva i Vrhovnog suda Federacije BiH koji bi se trebali baviti slučajevima visoke korupcije stvari nisu napredovale daleko jer se u međuvremenu nekoliko kandidata odlučilo povući te sada nije jasno kako će se uopće ovaj odjel uspostaviti i početi raditi posao, piše Večernji list BiH.

No, nije to jedino što je prijeporno oko posebnog Odjela za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije Federalnog tužiteljstva jer je ova zakonska oblast teško narušila podjelu nadležnosti između entiteta i županije. Postoje prijepori je li osnivanje ovakve institucije učinkovito jer je praksa u susjedstvu, ali i na Zapadu pokazala kako najveći broj slučajeva, više od 98 posto, zapravo rješavaju redoviti sudovi i institucije, dok je pak u Hrvatskoj tek oko dva posto slučajeva “uskočke” naravi, kojima su se doslovno punile naslovnice medija.

Uloga stručnjaka

U Federaciji BiH poseban je zakon donesen 2014. godine, no još uvijek nije primijenjen u praksi. Kako se i najavljivalo, od jeseni prošle godine užurbano su počele aktivnosti na primjeni ovoga zakona. Radnu skupinu koja radi na provedbi toga zakona predvode predstavnici američkog Veleposlanstva u skladu s dogovorom s premijerom Federacije Bosne i Hercegovine. Konzultant je u cijeloj priči bio bivši hrvatski glavni državni odvjetnik (tužitelj) Mladen Bajić, koji je, važno je reći, doslovno podržavao rješenja kojima se narušava ustavna nadležnost županija te centralizira cijeli sustav, a što je protivno ponajprije interesima Hrvata u ovome entitetu. Prema ranijim najavama, Posebno tužiteljstvo, a onda i posebni odjel Vrhovnog suda BiH trebali bi početi funkcionirati od 1. rujna 2024. No, nije posve sigurno da će se takvi ambiciozni planovi ostvariti. Uz opću potporu borbi protiv kriminala, a posebno visoke korupcije i organiziranog kriminala, aktualni zakon koji je donijela “platformaška” vlast 2013. godine vrvi od protuustavnih odredbi. Naime, prema Ustavu ovoga entiteta, definirane su isključive nadležnosti Federacije, podijeljene nadležnost i isključive nadležnost županija. Treba znati da je, prema entitetskom Ustavu, u isključivoj nadležnosti Federacije BiH “suzbijanje terorizma, međužupanijskog kriminala i neovlaštene trgovine drogom i organiziranog kriminala”. Istodobno, definira se kako “županije imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti” te se dalje navodi kako će za sve ono što nije jasno definirano Ustavom Federacije BiH “županije surađivati, koordinirati i dogovarati se te u dobroj vjeri će pregovarati”. S obzirom na to da se Zakonom o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u Federacije BiH predviđa kako posebno Federalno tužiteljstvo i sudski odjel mogu procesuirati sve oblike kriminala koji uopće nisu propisani Ustavom Federacije BiH, jasno se može zaključiti kako je riječ o neustavnom zakonu koji se nasilno pokušava nametnuti. Djelomično i kao u budućnosti potencijalno političko sredstvo pritiska.

Centraliziranje sustava

Procjenjuje se kako bi posebni odjeli od pravosudnih institucija iz županija preuzeli tri četvrtine predmeta. A što bi onda posljedično u Federaciji Bosne i Hercegovine vodilo, neprilagođavanju Ustava novim okolnostima, proširenju nadležnosti Federacije BiH i istodobnom slabljenju uloge županija. Što je politički neprihvatljivo. Prijeporne su i druge odredbe zakona, posebice zato što je posve suprotan od načela koje je pred Bosnu i Hercegovinu postavila Europska komisija u napredovanju zemlje prema članstvu u Uniji. Naime, prema ovom zakonu, predviđeno je osnivanje posebnog odjela pri Federalnom tužiteljstvu koji bi bio nadležan za procesuiranje počinitelja korupcije, a uz njega i poseban odjel pri Vrhovnom sudu Federacije BiH. Nevjerojatno je da upravo stručnjak Bajić, koji je dobio ozbiljan novac, nije našao ništa čudno u predstavljenom modelu. Ili je pak trebao samo potvrdili očekivanja onih koji su naručili njegovu “ekspertizu”. Naime, planira se posve centralizirati cijeli sustav progona teških kaznenih djela iako je jasno kako još itekako uvijek postoji nepovjerenje “federalnih partnera” jer da je drukčije, ovaj entitet ne bi bio utemeljen sa županijama. Još je spornije, dapače, apsurdnije da je predviđeno kako će jedan te isti, Vrhovni sud, donositi odluke u prvom i drugom stupnju. Zbog toga se u državi vodi pravi mali rat, a EU uvjetuje daljnji nastavak puta s osnivanjem žalbenog suda BiH.

Autor:Zoran Krešić
večernji.ba / Hrvatsko nebo