Za ratni zločin 2626 godina zatvora Srbima, 591 Bošnjacima, 337 Hrvatima

Sud BiH premašio je broj od 300 osoba koje je osudio za ratne zločine, po čemu je ova institucija vjerojatno postala rekorder u svijetu po izrečenim kaznama, što, uz segmentiranje počinitelja iz pojedinih vojnih formacija, daje mnogo jasniju sliku o tome što se zbivalo u posljednjem ratu, za razliku od Haaškoga suda koji je dao tek jednu, jako pojednostavljenu verziju istine koja ne odgovara činjenicama. Prema dostupnim podacima, više od 310 osoba pravomoćno je presuđeno za ratne zločine s dosuđene 3554 godine zatvora.

Narušeni stereotip

Čak tri četvrtine odnose se na zločine koje su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske, kojima su dosuđene kazne zatvora od 2626 godina. Slijede pripadnici bošnjačke Armije BiH s 591 godinom zatvora, a Hrvati su dobili 337 godina. Odluke Suda Bosne i Hercegovine mnogo su važnije od onih Haaškoga suda, čije nasljedstvo dvije strane u BiH smatraju politički obojenim zbog presuda kojima se slijedilo logiku uspostavljenih stereotipa o posljednjem ratu. Bilo da se radilo o teorijama o podjeli Bosne i Hercegovine, u čemu su i sami tvorci Haaškog suda sudjelovali, do mišljenja kako će te presude pomoći u uspostavljanju pravde, mira i pomirenja. Jednako važne, ako ne i važnije, presude su koje je izreklo domaće pravosuđe. Podaci sa suđenja u Sudu BiH narušili su i stereotipe koji su uspostavljeni u Haagu, po kojima se srpsku stranu nastojalo okarakterizirati kao “genocidaše”, hrvatsku kao UZP-ovce, a bošnjačku kao branitelje koji s tom ulogom uopće i nisu mogli biti zločinci. No, ta teorija odmjeravanja počinjenih zločina ni izbliza nije točna. Do sada je pred Sudom BiH pravomoćno okončano više od 260 sudskih postupaka, od kojih je više od 190 okončano osuđujućim presudama, a oko 70 oslobađajućim. Trideset i osam osoba potpisalo je pred Sudom BiH sporazume o priznanju krivnje. Pred Sudom Bosne i Hercegovine trenutačno traje 50-ak suđenja, a na optuženičkim klupama je 235 optuženih. Desetak postupaka je u stanju mirovanja, a na popisu nedostupnih osoba protiv kojih je Sud BiH potvrdio optužnice nalazi se 51 osoba. Kada je u pitanju srpska strana, pred ovim sudom okončano je 165 sudskih postupaka, bilo da se radilo o nekadašnjim pripadnicima Vojske Republike Srpske, Ministarstva unutarnjih poslova do paravojnih formacija SDS-a i članova civilne vlasti Republike Srpske. Sud Bosne i Hercegovine ujedno je najveću zatvorsku kaznu od svih optuženih izrekao pripadniku Vojske RS-a Veselinu Vlahoviću Batku. Njemu su za zločine u Sarajevu dosuđene 42 godine zatvora. Istodobno, među oslobođenima najpoznatiji je Momčilo Mandić, inače ministar unutarnjih poslova Republike Srpske za vrijeme rata. Do sada su dvadeset i tri optužena pripadnika Vojske Republike Srpske potpisala pred Sudom BiH sporazume o priznanju krivnje. Protiv pripadnika ove vojne formacije traje 30 suđenja s gotovo 130 optuženih. U najvećem dijelu radi se o optuženicima koji su činili ratne zločine na području istočne Bosne te u sjeverozapadnome dijelu Bosne i Hercegovine. Istodobno 16 predmeta s imenima 34 optuženih čeka na početak suđenja za ratne zločine počinjene na području Srebrenice, Vlasenice, Foče, Gacka.

Križančevo na čekanju

Vlastima Bosne i Hercegovine nije dostupno 37 bivših pripadnika Vojske Republike Srpske. Uglavnom se radi o osobama koje se nalaze u Srbiji. Prema podacima iz Suda BiH, za zločine u Srebrenici osuđeno je 27 pripadnika Vojske Republike Srpske koji su dobili 453 godine zatvora. Najviša kazna za Srebrenicu izrečena je Francu Kosu, koji je osuđen na 35 godina zatvora. Pred Sudom BiH završeno je 56 suđenja pripadnicima bošnjačke Armije BiH, od čega su bile 42 osuđujuće i 14 oslobađajućih presuda. Sud Bosne i Hercegovine osudio je više od 70 pripadnika bošnjačkih snaga. Valja reći kako je ukupno za ratne zločine presuđena čak 591 godina zatvora. Najveća kazna izrečena je Nisvetu Ramiću, koji je dobio 30 godina za zločin u Visokom. U međuvremenu se čeka pravomoćna presuda za slučaj “Križančevo Selo”. U ovome predmetu bili su optuženi Ibrahim Purić, Ibrahim Tarahija, Nijaz Sivro, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Šaćir Omanović, Kasim Kavazović i Sadik Omanović. Tek je Sarajlić osuđen na 20 godina zatvora za strijeljanje 12 zarobljenih pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane. Do sada je pred Sudom okončano 36 postupaka prema Hrvatima, od čega su u šest predmeta oslobođeni optuženi.