Plenković gura BiH k EU usprkos pokušaju “sarajevskog atentata”

Ako postoji vanjskopolitičko pitanje u kojem se Hrvatska nametnula kao neupitan autoritet, onda je to europski put susjedne Bosne i Hercegovine i sve ono što on sa sobom nosi. A nosi puno, od regionalne stabilnosti, preko uspostave ravnopravnosti hrvatskog s druga dva konstitutivna naroda do ekonomskog napretka BiH.

Svoju konstruktivnu ulogu i vjetar u leđa putu BiH u Europsku uniju premijer RH Andrej Plenković demonstrirao je i jučerašnjim posjetom Sarajevu zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i nizozemskim premijerom Markom Rutteom. Plenković je bio i inicijator ovog posjeta kako bi dužnosnici i institucije u BiH u ključnom trenutku dobili poticaj za provedbu reformi koje će osigurati da na proljeće otvori pregovore o pridruživanju EU. Zašto je ovo bio ključni trenutak za posjet? Zato, dakle, što će u ožujku Europska komisija imati novo izvješće o ispunjavanju uvjeta za otvaranje pregovora, ali i zato što zbog skorih izbora za Europski parlament punu funkcionalnost institucija EU nećemo imati još dugo. Vremena je malo da BiH provede potrebne reforme i tu poruku su Plenković, Von der Leyen i Rutte jučer jasno prenijeli domaćinima. Za razliku od Hrvatske, Nizozemska predvodi skupinu članica EU koje su vrlo skeptične prema otvaranju pregovora s BiH i koje traže vrlo konkretne rezultate ne vodeći previše računa o ukupnom stanju unutar i oko BiH.

Nažalost, pojedini mediji su sve ovo podredili “diplomatskom incidentu”, odnosno činjenici da Plenković nije sudjelovao na sastanku izaslanstva EU s tročlanim Predsjedništvom BiH u kojem je “hrvatski predstavnik” Željko Komšić. Iako su neki u Sarajevu požurili optužiti hrvatskog premijera za nepoštivanje institucija, a samim tim i države BiH, on je ovim potezom samo dodatno ukazao na jedan od ključnih uzroka nestabilnosti BiH, a to je preglasavanje Hrvata i nametanja predstavnika u najvišoj državnoj instituciji vlasti. Nelegitimni izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i suštinski i simbolički je primjer tog problema u današnjoj BiH. Službenim susretom s Komšićem hrvatski premijer pogazio bi sve što su on osobno i hrvatske državne institucije do sada napravile u borbi za jednakopravnost Hrvata u BiH. A Plenković i dalje gura BiH prema EU usprkos pokušaju “sarajevskog atentata”. Onima koji ne žele vidjeti dosadašnje zalaganje i lobiranje Hrvatske za europski put BiH, brojne investicije, sve veću trgovinsku razmjenu i financijsku pomoć iz Zagreba, dokaz “dobronamjernosti” Hrvatske ne bi bio ni eventualni Plenkovićev susret s Komšićem. Uostalom, on svakako nije adresa na kojoj se traže rješenja za probleme u BiH. O tome se danas pitaju neki drugi u BiH koji imaju povijesnu priliku da je povuku prema EU i stabilnijoj budućnosti.