BiH u samo nekoliko mjeseci spriječila 9 tisuća migranata da uđu u EU

IZNIMNO SNAŽAN PRITISAK NA GRANICI BIH U SVJETLU AKTIVACIJE ZAPADNOBALKANSKE RUTE

Migrantska kriza, koja se manifestira i na tzv. zapadnobalkanskoj ruti, onoj koja služi kao jedan od glavnih pravaca ulaska ilegalnih migranata na područje Europske unije, predstavlja veliki izazov i bosanskohercegovačkim sigurnosnim službama te agencijama koje pokušavaju, koristeći dostupno ljudstvo i materijalno-tehničku opremljenost, obuzdati pritisak koji je posebno izražen na istočnoj granici zemlje prema Srbiji i Crnoj Gori.

Snažan pritisak

U tim aktivnostima granični policajci pokrivaju izrazito dugu, a geografski iznimno zahtjevnu graničnu liniju koja zbog svoje konfiguracije traži više ljudi i opreme, a o jačini pritiska dovoljno govori i podatak kako su u nezakonitom prelasku i u pokušaju nezakonitog prelaska državne granice otkrili više od 9000 osoba, što je za gotovo 30 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema državljanstvima, najviše osoba zatečenih u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska državne granice državljani su Afganistana, Turske, Pakistana, Maroka, Sirije, Iraka i Bangladeša.

Najveći broj nezakonitih migranata otkriven je izvan područja graničnih prijelaza, odnosno u graničnom pojasu, a od samog početka migrantske krize najviše nezakonitih pokušaja ulazaka u BiH je u zoni odgovornosti Terenskog ureda (TU) Istok – Višegrad na području koje pokrivaju postrojbe granične policije Zvornik, Višegrad i Hum – Foča. Ovim aktivnostima Bosna i Hercegovina, kritikama unatoč, na određeni način smanjuje pritisak na granice Europske unije, no sam broj svakako upućuje na potrebu promjena koje bi uključivale s jedne strane ubrzanu proceduru u prijamu novih graničnih policajaca, a s druge okončanje aktivnosti oko sporazuma s Frontexom koji bi onda imao pravno uporište poslati svoje pripadnike kao ispomoć. Pritom treba podsjetiti kako pripadnicima Granične policije na dijelovima granice gdje je najveći migracijski pritisak, u zoni odgovornosti TU Istok – Višegrad, ispomoć pružaju i pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Državne agencije za istrage i zaštitu. No, s obzirom na tendencije koje jasno upućuju na zaključak kako smo na vrhuncu novog migrantskog vala, kao i krize koja bi mogla potaknuti i neke nove migracije, jasno je kako Bosni i Hercegovini treba pomoć što prije.

Usko vezana tematiku uz ovu je i odluka pojedinih članica Europske unije da ponovno uvedu međusobne granične kontrole pa, iako se u objašnjenju takvih poteza u pravilu kao razlog ističu pojačane terorističke prijetnje u svjetlu krize na Bliskom istoku, pažljivija analiza upućuje na zaključak kako dio odgovornosti leži i u aktiviranju zapadnobalkanske rute koja svakako može poslužiti kao način ulaska radikaliziranih osoba. Stanje u ovom dijelu Europe svakako traži i ojačavanje suradnje sigurnosnih agencija među državama kroz koje prolazi navedena ruta. Razmjena informacija pritom se nameće kao ključan preduvjet ojačavanja sigurnosne situacije na jugoistoku Europe, no i u tom je procesu pomoć europskih institucija iznimno poželjna.

Suradnja s Frontexom

U pogledu Frontexa svakako treba uputiti na činjenicu kako je suradnja sa zemljama izvan EU-a i schengenskog područja dio njihovih ovlasti i jedan je od strateških prioriteta Agencije. Naime, kako bi se osigurala provedba europskog integriranog upravljanja granicama (EUIBM), Frontex razvija i održava mrežu partnerstva s graničnim tijelima u državama koje nisu članice EU-a, a posebno s tijelima u susjednim zemljama EU-a te zemljama podrijetla migranata i njihovim zemljama tranzita. Ipak, treba uzeti u obzir da rješavanje tako složenog i višeslojnog problema zahtijeva uključenost Europske unije u cjelini koja mora pronaći način kako obuzdati u prvom redu pritisak na granice njezinih istočnih članica, poput Grčke. Međutim, to ne isključuje potrebu da BiH ubrza pregovore kako bi se zaključio statusni sporazum koji bi omogućio raspoređivanje Frontexa u BiH. U međuvremenu, novonastale prilike uvjetovale su i snažniji policijski nadzor nad migrantskim centrima u BiH, pa su tako nedavno pripadnici Službe za poslove sa strancima s policijskim službenicima drugih policijskih agencija Bosne i Hercegovine uspješno realizirali združenu kriminalističko-taktičku akciju pod nazivom “Racija” na području šire lokacije Privremenog prihvatnog centra Blažuj, a postupajući u skladu sa Zakonom o strancima, Služba za poslove sa strancima je za 19 osoba donijela odluku o protjerivanju i odredila mjere stavljanje pod nadzor u Imigracijski centar u Istočno Sarajevo, odakle će biti udaljeni s teritorija Bosne i Hercegovine.