U Egiptu devet milijuna migranata, a s ratom u Gazi izbjeglički pritisak mogao bi porasti!

Vrijeme:3 min, 54 sec

 

Devet milijuna migranata živi u Egiptu – s ratom u Gazi pritisak bi mogao još više porasti. Predsjednica Komisije smatra da Europa ima obvezu djelovati. No pregovori s afričkim partnerima teški su. Mnoštvo izbjeglica i migranata iz saharske Afrike i Sahela nadire preko sjevernoafričkih, mediteranskih zemalja Maroka, Ažira, Tunisa i Libije prema Europi. Egipat je za sada samo potencijalno žarište iz kojega bi valovi migranata mogli kretati prema Europi ako se političke i socijalne prilike pogoršaju, ili ako dođe do nasilne smjene el-Sissijeve vlasti, smatraju poznavatelji stanja u Egiptu i njegovu okruženju.

Drugog dana sastanka Europskog vijeća, u petak, čelnici država i vlada Europske unije raspravljali su o upravljanju migracijama, izvijestili su mediji. Suglasili su se da su potrebni daljnji partnerski sporazumi sa sjevernoafričkim državama s ciljem zaustavljanja ili smanjivanja neregularnih migracija preko Sredozemlja.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen posebno je pozvala na bližu suradnju s Egiptom. Ona se pozvala kao na model sporazum s Tunisom. No njegova provedba pokazuje se vrlo teškom. Vlade Mađarske i Poljske dvaput su stavile veto na zaključke o tom pitanju, pa ovaj put čelnici nisu ni pokušali pregovarati o tekstu.

Von der Leyen već prije Vijeća izrazila u pismu čelnicima država članica – kako je izvijestio njemački dnevnik FAZ – spremnost na sklapanje daljnjih partnerstava s državama duž svih migracijskih ruta kroz Afriku. Kao prioritet navela je sveobuhvatni sporazum s Egiptom. „Uloga Egipta ključna je za sigurnost i stabilnost na Bliskom istoku“, napisala je u pismu. „Egipat prima sve veći broj migranata i mi imamo obvezu pružiti mu pomoć.“

Konkretni pregovori o migracijskom problemu planiraju su za studeni. Ako dadu rezultat, u prosincu bi egipatskoj obalnoj straži trebao biti isporučen prvi od tri broda za spašavanje na moru.

Trenutno je u Egiptu registrirano 352.000 izbjeglica i tražitelja azila iz 59 zemalja porijekla. No te brojke ne odražavaju stvarno stanje. Po podacima UNHCR-a, stvarni broj migranata dosegnuo je devet milijuna. Među njima su četiri milijuna iz Sudana, pogođenoga unutarnjim sukobima između vojske i paramilitarnih snaga za vlast. Daljnjih jedan i pol milijun došao je iz Sirije, gdje je područje samoproglašene „Islamske države“ suženo samo na malo područje Idliba i okolice, na koji je nahrupilo tri milijuna izbjeglica, a područje pod kontrolom naoružanih islamista i turske vojske, u polu-okruženju sirijskih i kurdskih snaga. Po milijun izbjeglica dospjelo je u Egipat, zemlju sa 105 milijuna stanovnika, iz Jemena i Libije.

Samo manji dio migranata dolazi izravno iz Egipta u EU, dok raste broj ljudi koji i dalje pokušavaju doći do Italije brodom iz njoj najbliže Libije. No ako Egipat dopusti Palestincima iz Gaze ulazak na Sinajski poluotok – što je vlada u Kairu do sada strogo odbijala – izbjeglički pritisak u smjeru Europe mogao bi osjetno porasti.

Libija, Tunis, Niger, Sudan, Pojas Gaze…

Von der Leyen je u pismu čelnicima država članica iznijela podatke po kojima je libijska obalna straža ove godine dobila pet brodova koje je financirala EU. Rezervni dijelovi za šest brodova isporučeni su u Tunis, a očekuje se da će ih još biti popravljeno do kraja godine. Komisija je potrošila 67 milijuna eura na suradnju u području migracija.

Svrha je tih ulaganja i pomaganja da ti brodovi vraćaju izbjeglice i ostale migrante natrag, kako se oni ne bi domogli europskog kopna.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni pozvala je u Bruxellesu na više poštovanja prema Tunisu, misleći pritom na kritike na račun tamošnje političke situacije. „Svatko tko zemlju proglasi nesigurnom potkopava pokušaje uspostave korisne suradnje.“ Autokratska vlast u Tunisu iz svojih razloga, a islamski fanatiziran dio stanovništva iz svojih, imaju izraženo neprijateljski odnos prema Europsko uniji i ne žele da se EU miješa u unutarnja pitanja.

I pregovori s drugim dvjema zemljama teški su, doznaje se iz pisma von der Leyen. Pregovori s Nigerom suspendirani su nakon vojnog udara, dok su s Marokom – zbog njegoih otpora readmisiji – povratku tu zemlju izbjeglih vlastitih državljana – odgođeni.

U okviru revizije sadašnjega financijskog okvira za sedmogodišnje razdoblje 2021. – 2027., Komisija je zatražila iznos od 10,5 milijarda eura za potporu partnerima i dodatne dvije milijarde eura za zaštitu vanjske granice EU-a. O tom se zahtjevu pregovara među institucijama odnosno državama članicama.

Osim o migracija, ratu Izraela s Hamasom i rusko-ukrajinskom ratu, u razgovorima uz rub službenog okupljanja čelnika EU-a iznošenje su kritik mađarskog premijera Viktora Orbána zato što se nedavno u Pekingu susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Orbán je time dao pljusku ukrajinskim vojnicima koji svakodnevno riskiraju svoje živote u borbi protiv Rusije, rekao je luksemburški premijer Xavier Bettel, izražavajući razmišljanja i ocjene kakve prevladavaju u brojnim članicama i u institucijama EU-a.

Povezano:

PARLAMENTARNI IZBORI/Švicarska nakon izbora skreće desno, kod birača prevladao strah od migranata

 

Hrvatsko nebo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)