Hoće li egipatski predsjednik al-Sisi otvoriti granicu za izbjeglice iz Gaze?
Vrijeme:5 min, 30 sec
Izraelska vojska pozvala je i na početku bombardiranja Gaze, a osobito jučer i danas, pred početak najavljene kopnene ofenzive, tamošnje stanovništvo da ode s tog područja. Danas je poziv odaslan i nadležnim agencijama UN-a koje se brinu o tamošnjim izbjeglicama i ljudima koji žive od međunarodne pomoći. U njemu je zatraženo da se milijun i stotinu tisuća Palestinaca premjesti u roku od 24 sata iz sjevernog u južni dio Gaze. No očito je da se izbjeglički val, kada krene, ne će htjeti zaustaviti na granici Gaze, nego da će mnogi nastojati izbjeći iz nje, koja će po svemu sudeći postati nakon razornih bombardiranja poprištem brutalnoga i krvavog rata, u kojem će izraelske snage, kako se predviđa, voditi s hamasovcima i ulične bitke.
Glavno je pitanje na koje nitko nema odgovora: Kamo bi se tamošnji palestinski civili mogli skloniti, kamo poći u izbjeglištvo? Granica prema Izraelu, duga 51 kilometar zatvorena je i nepropusna, a pokušaj njezina prelaska za svakoga je opasan za život. Preostaje samo granica prema poluotoku Sinaju, koji je od g. 1973. dio Egipta, no vlasti u Kairu ne žele ju za sada otvoriti, iako ih da to učine mole i Izrael i predstavnici SAD-a. Ako Egipat ne popusti i ako njegovi granični službenici ostanu čvrsti, prijeti opasnost od humanitarne katastrofe kada stotine tisuća Palestinaca bude stjerano u kut.
U Egiptu se s velikom zabrinutošću gleda na moguću kopnenu ofenzivu izraelske vojske. Otkako je Izrael bombardirao položaje Hamasa i prekinuo opskrbu vodom i strujom, Ujedinjeni narodi svakim danom sve zabrinutije upozoravaju na katastrofalnu situaciju opskrbe osnovnih potrepštinama ljudi u 14 kilometara širokom obalnom pojasu Gaze.
Trenutno je – po procjeni agencije UN-a – najmanje 340.000 tamošnjih Palestinaca u pokretu ili bijegu, bilo iz straha, bilo zato što su im razoreni stanovi, bilo zato što više u izbjegličkim logorima nemaju osnovnih uvjeta za život. Bolnice i medicinske ustanove već su dugo beznadno preopterećene. Velika većina od više od dva milijuna muškaraca, žena i djece ovisi o tuđoj pomoći u pitkoj vodi i hrani. Izrael je danas iz zrakoplova bacao letke nad Gazom u kojima se poziva stanovništvo da se iz vrlo napučenoga i urbaniziranoga sjevernog dijela premjesti u manje napučeni južni, dakle u smjeru granice s Egiptom.
Granični prijelaz s Egiptom nalazi se u pograničnom gazanskom gradu Rafahu. Iako je Egipat uvjeravao Ujedinjene narode da će dopustiti humanitarnu pomoć te je također odobrio korištenje obližnje zračne luke u oazi grada al-Arisha, nikada nije ništa dogovoreno o humanitarnom koridoru.
Iako je Hamas pozvao civile da ne odlaze, kada započne kopnena ofenziva izraelske vojske, još će se više ljudi dati u bijeg prema jugu. Hoće li Egipat svoju granicu s Gazom držati zatvorenom dok desetci tisuća muškaraca, žena i djece mole da ih se pusti u tu susjednu zemlju? Bit će to pravi test egipatske arapske solidarnosti s Palestinom. Na nju su se pozvali ministri vanjskih poslova sve 22 zemlje članice Arapske lige na posebnom sastanku u Kairu održanom u srijedu navečer. Pritisak na egipatskog predsjednika Abdela Fattaha al-Sisija velik je. Čovjek kojeg je američki predsjednik Donald Trump svojedobno opisao kao svog „omiljenog diktatora“ uskoro će morati donijeti odluku, a potom ju i pravdati. U čemu je problem?
Al-Sisi nije prijatelj Hamasa. On je na vlast došao pučem protiv demokratski izabrane vlasti Muslimanskog bratstva te je čeličnom metlom pomeo iz vlasti i iz države mnoge njegove pripadnike. A Hamas je u bratskim odnosima s Muslimanskim bratstvom, on je nastao u njedrima Muslimanskog bratstva, religiozno-političkog pokreta koji se smatra islamsko-fundamentalističkim. Ta je organizacija odnosno međunarodni pokret religiozno-političke obnove Al-Sisiju najveći neprijatelj.
Muslimansko bratstvo utemeljio je u Aleksandriji g. 1928. godine propovjednik Hassan al-Banna radi borbe protiv zapadnog utjecaja na njegovu domovinu i protiv erozije islamskih zasada. Ono je danas jedan od najmoćnijih političkih pokreta arapskog svijeta, kojemu je privrženo više od milijun Egipćana, a koji podupiru Katar i Turska. Muslimansko bratstvo, gdje mu to god dopušteno, vodi pučke kuhinje i škole Kurana, polazeći od postavke: „Islam je rješenje“. Ono je od početka težilo i političkoj moći, a propagiralo je šerijatsko pravo, to jest uređivanje društva zakonima u skladu s njihovim naukom o vjeri, moralu i propisanim običajima, zbog čega su ga progonili svi egipatski vladari od g. 1929. naovamo, koji su držali više svjetovni ili prozapadni kurs. No kao najbrutalniji i najnemilosrdniji prema njemu pokazao se je upravo sadašnji predsjednik al-Sisi, koji je magistrirao u SADA-u s temom i tezom da je na Bliskom istoku nužna autokracija, samovlađe.
Ako bi sada al-Sisi, koji je prije puča bio general i zapovjednik egipatske vojske, dopustio stotinama tisuća palestinskih izbjeglica da prijeđu u Egipat, to bi ga moglo koštati. Egipatska vojska i policija ionako s teškom mukom kontroliraju područje sjevernog Sinaja, na kojemu stalno doživljavaju terorističke odnosno gerilske napade, upravo od pripadnika Muslimanskog bratstva ili njemu bliskih oružanih skupina. Osim toga, približili su se predsjednički izbori, koji će se održati u prosincu, pa bi mu dodatni problemi s izbjeglicama umanjili šanse na izborima. U Egipat je ovih godina već pristiglo mnoštvo izbjeglica iz Sahela te iz drugih područja Afrike i Bliskog istoka. Ta zemlja demografski buja, što stvara i velike ekonomsko-socijalne teškoće: unatrag svega nekoliko godina broj stanovnika porastao sa stotinu na stotinu i deset milijuna.
Poznavatelji prilika procjenjuju da će pitanje izbjeglica u velikoj mjeri ovisiti o Sjedinjenim Državama, koje su najvažniji zapadni donator Egipta. Nedavno je otkriveno da je šef vanjskopolitičkog odbora u američkom Senatu, Bob Menendez, Bidenov demokrat, primio mito od egipatske vlade kako bi djelovao u korist interesa Egipta. Istražitelji su u njegovoj kući pronašli zlatne poluge i 480.000 dolara u gotovini, navodno je za svoje usluge dobio i luksuzni automobil, a i hipoteku na kuću riješili su mu Egipćani. Budući da demokrati trenutno imaju tijesnu većinu u Senatu, skandal s Menendezom politički je problem za predsjednika Joea Bidena. Stoga bi on sada mogao izvršiti pritisak na Sisija da otvori humanitarni koridor ako ne želi ostati bez milijardi dolara pomoći.
Stoga se očekuje da će u kritičnom trenutku Egipat ipak otvoriti granične dveri i početi primati izbjeglice iz Gaze. Osim toga, time bi i pred vlastitom javnošću i pred arapskim svijetom pokazao da je, unatoč razmjerno dobrim odnosima s Izraelom, ipak solidaran i s Palestincima kao muslimanima i kao dijelom arapskog naroda koji živi u mnogo različitih država: od Maroka i Sudana, preko Egipta i palestinskih područja do S. Arabije i Iraka.
Priredio: Z. G.
Povezano:
Z. G./Hrvatsko nebo
