HAVEL: Građani Švedske ginu na ulicama, stvorena su paralelna društva u velikim gradovima
Vrijeme:2 min, 7 sec
Ono što se danas događa u Švedskoj nije zabilježeno u modernoj povijesti. Dvanaest ljudi ubijeno je samo u rujnu, ove su godine eksplodirale 134 naprave, a nije ratno stanje. Švedska je odmah iza Meksika po broju eksplozija, upozorio je u Studiju 4 HRT-a prof. Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Podsjetimo, Švedska je posljednjih mjeseci pod žestokim udarom kriminala bez presedana. Poginulo je više od deset građana u niz švedskih gradova. Ni jedna zemlja u Europi ne doživljava ono što proživljavaju građani Švedske, poznati po socijalnim i liberalnim stajalištima te visokoj razini demokracije. Zbog dramatičnih događaja na ulicama tamošnjih gradova, vlada je dala zeleno svjetlo vojsci da, uz policiju i ostale redarstvene snage, uvede red i uguši sukobe krimmiljea.
Postavlja se pitanje: ‘Kako je Švedska pojam zemlje velikih demokratskih dosega, socijalne politike postala najnesigurnija zemlja u EU?’. Ključni problem, smatra Boris Havel – treba tražiti unatrag, a on leži u pitanju migracija u Švedskoj. O tome se, dodao je – sve više govori u ‘mainstream medijima’.
– Imamo Bliski istok koji je unatrag desetke godina najkonfliktnije područje na zemlji. Iz tih područja su masovno dolazili migranti koji su se zadnjih 50-tak godina, zbog liberalne politike socijaldemokratskih stranaka – uspjeli nastaniti u Švedskoj. I brojčano su narasli, kazao je Havel.
Integracija migranata – paralelna društva u velikim gradovima
Naglasio je kako je švedska država tim ljudima pružila sve uvjete za integraciju. Međutim, dodaje – “ta se integracija u velikom broju slučajeva nije pokazala učinkovitom”. Podsjetio je na nedavnu izjavu britanske ministrice unutarnjih poslova da “nekontrolirana imigracija, neodgovarajuća integracija i multikulturalizam – toksična su kombinacija za Europu”. Naglasio je da je Švedska ogledni primjerak toga.
Boris Havel kaže kako su se stvorila paralelna društva koja postoje u mnogim većim gradovima. To je slučaj i s Njemačkom, Belgijom, Nizozemskom i Austrijom. U ovom trenutku relevantno za Hrvatsku su eventualni propusti akademske zajednice, dodao je.
– Ne govorim o legalnim radnicima iz Filipina, Uzbekistana itd. – govorimo o nezakonitim bliskoistočnim migrantima. Pitanje broj jedan je: Zašto se u hrvatskim znanostima i obavještajnoj zajednici ne gleda što se zbiva s državama koje su preplavili ti ilegalni migranti i koliko su se negativno transformirala ta društva?, upitao je Havel.
‘Ovo nije humanitarno, nego sigurnosno pitanje’
Naglasio je da i Hrvatsku, ako to ne spriječi čeka isto što i Švedsku – vojska na ulicama. Drugo je pitanje, dodao je Pavel – “Zašto se ne rade podrobnija istraživanja stanja u tim zemljama, umjesto što se igra na emocije građana?”. Naglasio je kako se ovdje ne radi o humanitarnom – nego isključivo sigurnosnom pitanju.
hms.ba/Hrvatsko nebo
