Njemačka i zemlje Beneluxa nisu za to da EU u prosincu otvori pregovore s BiH

ZA RAZLIKU OD ADMINISTRACIJE U BRUXELLESU, BERLIN I AMSTERDAM POSVE SU SKEPTIČNI

Neće biti nimalo jednostavno dobiti odobrenje Europskoga vijeća da Bosna i Hercegovina otvori pregovore s Europskom unijom jer nekoliko utjecajnih zemalja ima ozbiljne dvojbe treba li do kraja godine Europsko vijeće dati “zeleno svjetlo” za takav rasplet. – Nažalost, najutjecajnija zemlja u Europskoj uniji ne misli da s BiH treba otvoriti pregovore, smatrajući kako dosadašnji napredak nije ni izbliza dovoljan kako bi se to honoriralo odlukom koju bi se donijelo do kraja godine – rekao je za Večernjak europski diplomat. Objasnio je kako je riječ o njemačkoj diplomaciji, koja je, uz Nizozemsku te zemlje Beneluxa, najveći protivnik takve nagrade koja istodobno ne prati djela domaćih političara u Bosni i Hercegovini.

Poruke iz Berlina

Izravno je to na čak nekoliko sastanaka, koje je prošloga tjedna, prilično neopaženo, osim tek susreta s čelnikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, iznio posebni izaslanik njemačke vlade za zapadni Balkan Manuel Sarrazin​. Sarrazin je, naime, na nekoliko sastanaka istaknuo kako su sadašnji rezultati “mršavi” te da očekuje kako će se vlasti Bosne i Hercegovine isporučiti nove zakone, ali i one koji su usvojeni posve prilagoditi očekivanja koja su iznijeli međunarodni pravni autoriteti, poput Venecijanske komisije i drugih institucija koje su dale preporuke za europske zakone koji se tiču pitanja u paketu “pravne države”. Nitko racionalan ne osporava argumente o potrebi dorade čak i usvojenih zakona ili pak onih koji će se naći na dnevnom redu nove vlasti, ali s druge strane, treba biti i posve realističan, kakvi su, primjerice, iz nekoliko europskih administracija – da Bosna i Hercegovina, čak i uz najbolju volju, ne može napraviti veći iskorak od ovoga te da bi njezino zaostajanje za drugim zemljama zapravo bilo salto mortale, kako domaćih vlasti, koje su pokušale napraviti kakav-takav iskorak, tako i dijela međunarodnih podupiratelja koji su takve poteze odobravali kao vrlo važne i imajući na umu međunarodne okolnosti te napose aktualni tajming u Europi, koja je suočena s agresijom na Ukrajinu. Po istome izvoru, ovakva stajališta u Berlinu nisu rezultat nepoznavanja stanja u BiH, no da svejedno nedostaje takta kako bi se razumjelo da ne postoji mogućnost u okolnostima aktualne koalicije na vlasti iskoraka koji bi udovoljili svemu što je napisano među 14 prioriteta Europske komisije. No, naš sugovornik objašnjava kako je iznenađujuće da mnogo veće razumijevanje za stanje u BiH ima, primjerice, službeni Pariz, koji je tradicionalno imao “problema” s proširenjem na područja zapadnoga Balkana. Tradicionalno su prema BiH sumnjičavi Nizozemci koji vode i svojevrsnu dvostruku politiku ponukani grijesima s kraja rata u Bosni i Hercegovini jer njihovi vojnici nisu učinili ništa kako bi spriječili zločin genocida na području Srebrenice i Žepe, koje su u ljeto 1995. čuvali kao zaštićenu UN-ovu zonu. Nizozemska, naime, prema objašnjenju istog sugovornika, istodobno balansira između dviju krajnosti. To su unutarnji problem jer se značajan dio političkih stranaka protivi širenju Unije jer takav zagovor uopće nije atraktivna tema. S druge pak strane, postoje stotine tužbi bošnjačkih žrtava genocida koje traže plaćanje odštete, pa je onda još čudnije njihovo javno zauzimanje i istodobno diplomatsko protivljenje da ta ista zemlja bude u društvu u kojemu su sada sve zemlje zapadnoga Balkana osim Kosova, te Moldavije i Ukrajine. S druge pak strane, u administraciji Europske unije u Bruxellesu više su nego zainteresirani da se honorira i dosadašnji uspjeh Bosne i Hercegovine te da se zemlji da nova perspektiva koja bi pak pomogla u drugi plan staviti prijepore koji postoje između strana, ali i pojedinih aktera. Posve sigurno, ni tajming jučerašnje potvrde optužnice protiv čelnika Republike Srpske Milorada Dodika nije dobrodošao, posebice s obzirom na najave članova njegove stranke koji ne isključuju mogućnost potpune blokade državnih institucija, što bi onda u značajnoj mjeri srušilo snove eurozagovornika.

Domaća mobilizacija

Odgovor će biti poznat, vrlo izvjesno, do kraja godine, odnosno na zasjedanju Europskoga vijeća koje će se održati tijekom prosinca. U međuvremenu će se i domaći dužnosnici, kako se doznaje, posve mobilizirati kako bi se pokušalo modelirati stajalište administracija koje imaju rezerve prema davanju “zelenoga svjetla” za otvaranje pregovora s BiH. Oni će u izravnim susretima pokušati objasniti kakve bi destruktivne učinke imala negativna poruka, kako za budućnost aktualne vladajuće strukture u BiH, tako i građane koji očekuju mnogo veće prednosti od približavanja Uniji. Naime, zatvaranje vrata Bosni i Hercegovini jedino bi zapravo koristilo politikama koje žele zadržati status quo, a to su, prije svih, svađalačke političke strukture iz Sarajeva i Banje Luke koje su se godinama zapravo hranile upravo svakodnevnim iscrpljivanjem sa zapaljujućim izjavama. Uz to, posve bi sigurno splasnuo i elan koji pokazuje Vijeće ministara BiH koje je nakon dugog niza godina pokazalo kapacitiranost biti generator promjena. U tome su posebno prednjačili hrvatski dužnosnici predvođeni predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto te resornim ministrom pravosuđa Davorom Bunozom. Naime, izmjene koje se tiču Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, zatim slobodi pristupa informacijama u državnim institucijama, ali i oni koji se očekuju oko Suda BiH, odnosno sukoba interesa, rezultat su teškoga konsenzusa koji su, unatoč svim problemima, postigli domaći političari. Nehonoriranje takvog kompromisa može stvari usmjeriti u krajnje destruktivnom smjeru. Što ne bi bio prvi put slučaj u BiH.