OSVRT VALENTINA GRBAVCA SA SVEUČILIŠTA U EDINBURGHU NA SCHMIDTOVE ODLUKE: EU bi se raspao kada bi kao BiH ozakonio preglasavanje
Vrijeme:3 min, 15 sec
“Krajnje je vrijeme da se odmaknemo od glomaznog sustava konstitutivnih naroda i etničkih kvota prema jednostavnoj teritorijalnoj federaciji, nalik samom EU”. Zaključio je to Valentino Grbavac, doktorski kandidat na Sveučilištu u Edinburghu, u osvrtu objavljenom na portalu Balkaninsight na odluke visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta o izbornoj i ustavnoj reformi te na histerična reagiranja iz političkog Sarajeva i dijela radikalnih botova na društvenim mrežama.
U članku naziva “Puno vike ni oko čega” navodi kako činjenica da visoki predstavnik nameće odluku u jednoj zemlji 27 godina od završetka rata kako bi “spriječio raspad Federacije BiH govori sve što treba znati o suverenitetu i održivosti Bosne i Hercegovine”. On pak upozorava kako više ljudi ispred veleposlanstava zemalja Europske unije u Sarajevu svaki tjedan čeka u redu za podnošenje zahtjeva za vize nego što je bilo prosvjednika ispred OHR-a, nego što se okupila glasna, nacionalistička manjina na prosvjedima u Sarajevu.
Belgija, Irska
On smatra kako, unatoč daytonskome aranžmanu, Bosna i Hercegovina nije nikakav poseban slučaj. – To je tipična država dijeljenja vlasti sa svim problemima koje takav sustav nosi. Sve relativne većine u multinacionalnim državama preferiraju većinske demokracije, centralizaciju i kontrolu nad manjinama – smatra on. Podsjeća kako je mnogo povijesnih primjera samo u Europi, od Srba u Jugoslaviji, preko Grka na Cipru do protestanata u Sjevernoj Irskoj.
– Međutim, kao što se vidi iz ovih primjera, takvo većinsko ponašanje obično dovodi do političkog nasilja. Kako bi se to izbjeglo, potrebno je prihvatiti razlike. Da nema podjele vlasti, Belgija, Švicarska i EU možda ne bi postojali. Malteški birači imaju 10 puta veću glasovnu vrijednost od njemačkih birača na europskim parlamentarnim izborima, a malteški ministri izjednačeni su s njemačkim ministrima unatoč dramatičnoj razlici u nacionalnom stanovništvu – ukazuje Grbavac. Objašnjava kako, da to nije slučaj, EU bi još više bio pod dominacijom jedne ili dviju većih država i vjerojatno bi se raspao.
– Njemačka zajednica u Belgiji, unatoč tome što čini manje od jedan posto stanovništva zemlje, ima vlastiti parlament i vladu, bira svog zastupnika u Europskom parlamentu i može staviti veto na trgovinske sporazume s EU-om – ističe. Dalje nastavlja kako Schmidt nije ništa dramatično promijenio, osim djelomično ispravio, ali ne i posve uklonio nepravdu prema Hrvatima u BiH. Po njemu, manipulacija je pokušavati dovesti u zabludu s izračunima broja izaslanika koji se biraju iz pojedinih županija, bez da se taj broj promatra u omjeru prema ukupnom broju svakog od tri konstitutivna naroda u odnosu na njihov broj u Federaciji BiH. Naveo je primjer Hercegovačko-neretvanske županije, iz koje se bira pet hrvatskih zastupnika od 23, koliko ima hrvatski klub Doma naroda. To je zato što u ovoj županiji živi 24 posto svih Hrvata u Federaciji. Po njemu, neustavna je odredba da svaka županija bira najmanje po jednog zastupnika svakog od triju konstitutivna naroda ako je barem jedan pripadnik tog naroda izabran u županijsku skupštinu. Na taj način stvara se veliki disparitet u vrijednosti glasa.
“Ljubić” neproveden
Na primjer, jedan hrvatski birač u Bosansko-podrinjskoj županiji ima 1400 puta veću biračku vrijednost od jednog hrvatskog birača u Posavskoj županiji, jer obje županije daju po jednog hrvatskog predstavnika, iako u BPŽ-u žive samo 24 Hrvata, a u Posavini 33.600 Hrvata. Po njemu, jasno je kako nije provedena presuda “Ljubić”. Dakle, presuda “Ljubić” se ne provodi i, matematički, ne može se provesti s trenutačnim izbornim sustavom neizravnih izbora kroz uglavnom etnički homogene županije. Schmidt je nametnuo minimalnu reformu potrebnu kako bi se osiguralo da se stranke za koje je glasalo više od 95 posto Hrvata ne mogu zaobići u formiranju Vlade Federacije nakon izbora 2022. godine, tako što će sustav učiniti nešto proporcionalnijim i povećati broj glasova u tri kluba potrebna za sastavljanje Vlade sa šest od 17 (35 posto) na 11 od 23 (48 posto), ističe doktorski kandidat na politologiji Sveučilišta u Edinburghu. Upozorava da bi već na sljedećim izborima Bošnjaci mogli srušiti i Schmidtovu formulu.
Zoran Krešić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo
