Ravnateljica o broju katolika: Mi nismo mogli mijenjati ničije odgovore, neki su se izjasnili samo kao vjernici

Vrijeme:3 min, 30 sec

 

Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva, u Hrvatskoj živi 3.871.883 stanovnika. Među njima je, prema narodnosti, 3,547.614 (91,63 %) Hrvata, Srba 123.892 (3,2 %), Bošnjaka 24.131 (0,62 %), Roma 17.980 (0,46 %), Talijana 13.763 (0,36%).

Državni zavod za statistiku službeno je predstavio konačne rezultate Popisa stanovništva o etno-kulturalnim obilježjima stanovništva Hrvatske. Na konferenciji za medije govorila je, između ostalih, glavna ravnateljica DZS-a Lidija Brković.

Brković je na početku konferencije kazala kako je cilj ove konferencije razjasniti pojedine nejasnoće koje su se pojavile kada je DZS prije dva tjedna objavio rezultate Popisa stanovništva.

– 195 naselja nema niti jednog stanovnika. Dobna struktura stanovništva pokazala je rastući trend starenja stanovništva – kazala je Brković te dodala kako su sve županije zabilježile pad broja stanovnika.

Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva, u Hrvatskoj živi 3.871.883 stanovnika. Među njima je, prema narodnosti, 3,547.614 (91,63 %) Hrvata, Srba 123.892 (3,2 %), Bošnjaka 24.131 (0,62 %), Roma 17.980 (0,46 %), Talijana 13.763 (0,36%).

U odnosu na prošli popis, Hrvatska je izgubila 413 tisuća stanovnika, odnosno 10% svog stanovništva. Od posljednjeg popisa broj katolika u Hrvatskoj pao je s 86,28% na 78,97% te se katolicima u Hrvatskoj izjašnjava 3,057.735 stanovnika. Deklariranih katolika 2011. imali smo 3,697.143, dakle sada ih je 639.408 manje. Pravoslavaca je 3,32 posto u odnosu na ranijih 4,44 posto. Muslimana je 1,32 posto u odnosu na ranijih 1,47 posto. Udio nevjernika/ateista u Hrvatskoj porastao je s 3,81% na 4,71% te ih je sada 182.188., dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

U odnosu na prošli popis narastao je i udio agnostika s 0,86 na 1,68% te je agnostika u Hrvatskoj 64.961.  Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%.

– Pitanja o vjeri bila su jasno postavljena. Pitanje o vjeri bilo je potpuno otvoreno pitanje. Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se upisivali kako se osoba slobodno izjasnila. Preporuka je bila da se ne nude odgovori samo za pojedine vjere, nego da to bude otvoreno – kazala je Brković.

– Vjerujemo da je znatno utjecao način na koji smo prikupljali podatke. Što se tiče vjere, ponovila bih iskustva iz drugih statističkih ureda, mi smo u Ženevi prezentirali naše podatke. To je svugdje vrlo osjetljivo pitanje i to pitanje zahtjeva daljnje analize. Mi nismo sugerirali građanima kako će se oni izjasniti. Državni zavod za statistiku imao je najbolje namjere – rečeno je na konferenciji. Najviše reakcija izazvala je brojka od 186.960 ostalih kršćana, od koji je 157.388 izjavilo da pripada Katoličkoj crkvi.

– 180 tisuća njih izjavilo se da su kršćani, ali su na drugo pitanje o vjerskim zajednicama odgovorili ono što su odgovorili. Neki su odgovorili da su pripadnici Katoličke crkve, neki Pravoslavne i tako dalje. Što ne znači da ima 83 posto osoba koje su pripadnici Katoličke crkve jer postoji i modalitet odgovora da se oni ili ne žele izjasniti ili da nisu pripadnici nikakve crkve. Što znači, vi možete biti katolik, ali ne morate biti pripadnik Katoličke crkve – rekao je Damir Plesac, glavni koordinator Popisa stanovništva.

Novinari su kritizirali kako nisu dobro postavljena pitanja jer je izazvalo pomutnju među građanima.

– U nekim slučajevima možebitno ispitanik nije shvatio, a mi smo postavili pitanja na najjednostavniji mogući način. Na pitanje o vjeri ispitanik se slobodno izjašnjava, a u korelaciji s pitanjem o vjerskoj zajednici zahtijeva možda analizu sa sociolozima religije – rečeno je na konferenciji za novinare.

– Podaci koji su prikazani su oni što su osobe stvarno izjavile, mi nismo mogli mijenjati njihove odgovore. Ako je netko napisao da je vjernik, mi nismo mogli ući i napisati da je katolik, time bi mijenjali popisni upitnik – kazala je Brković.

– Broj katolika će ostati ovakav kakav je bio. Popis je napravljen stručno i profesionalno, podatke koje smo prikupili, tako smo objavili – kazala je Brković.

VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori