Z. Gavran: U Europi vjera spala na niske grane, najviše vjernika u BiH

Vrijeme:4 min, 50 sec

 

Ugledna i pouzdana američka agencija za anketiranje i statistička istraživanja Pew Research Center objavila je nedavno „zemljovid vjerovanja“ u europskim zemljama. Dobiveni podatci pokazuju veliku različitost i općenito smanjenje postotka vjerujućih. Mrežna stranica Landgeist omogućila je na temelju provedenog istraživanja i zoran prikaz postotaka na zemljovidu po zemljama (koji smo prenijeli u naslovnoj slici), izvijestio je američki katolički medij Aleteia.

 

Stanje religioznosti po europskim zemljama u postocima

U Europi je najviše ateista na svijetu. Dani su podatci za 34 europske zemlje (izostali su rezultati istraživanja u Crnoj Gori, Sj. Makedoniji, na Kosovu, u Albaniji, Turskoj i najmanjim zemljama), a među njima jako su velike razlike. Nije postavljano općenito pitanje o vjeri u Boga odnosno u neko neodređeno „Više Biće“ odnosno „Višu Silu“, nego se pitalo tko vjeruje „s absolutnom sigurnošću“, to jest čvrsto i uvjereno.

Najmanje je „čvrsto vjerujućih“ u Njemačkoj – svega 10% od ukupnog stanovništva. Devet posto izjavilo je da moli svaki dan, 11% odgovorilo je da im je vjera vrlo važna u životu, a 24% izjavilo je da odu na bogoslužje najmanje jednom mjesečno – što ipak baca nešto drukčije svjetlo na ukupno istraživanje i na primjerenost metoda primijenjenih u anketiranju.

Odmah za Njemačkom dolaze na red Francuska i Švicarska, u kojima 11% kaže da čvrsto vjeruje u Boga. Praktički u cijeloj sjevernoj Europi, uglavnom povijesno protestantiziranoj, a u novije doba sekulariziranoj i liberaliziranoj, brojke čvrsto vjerujućih niže su od 20%, no slično je i u nekim srednjoeuropskim (povijesno katoličkim) zemljama. U Velikoj Britaniji ima ih svega 12%, u (tradicionalno katoličkima) Belgiji, Austriji i ateiziranoj Češkoj Republici te u (povijesno izrazito nekatoličkoj) Estoniji ima ih 13%, u Švedskoj 14%, u Nizozemskoj i Danskoj po 15%, a u Norveškoj 19%.

Dvije su iznimke: Irska i Finska; u prvoj (tradicionalno izrazito katoličkoj) čvrsto vjeruje 24%, a u drugoj (donedavno službeno luteranskoj) 23%.

Na ostatku našeg kontinenta brojke su pozitivnije, a kreću se od 25 do 66 posto. Najviši postotak vjerujućih bilježi Bosna i Hercegovina, 66%. Odmah je za njom Rumunjska sa 64%, a slijede Grčka s 59%, Srbija s 58%, Hrvatska s 57% i Grčka s 49%.

U Bosni i Hercegovini 54% ispitanih izjavilo je da vjeru smatraju vrlo važnom, 46% očitovalo se kao vrlo religiozno, 35% reklo je da idu na bogoslužje najmanje jednom mjesečno, a 32% njih da se moli svaki dan.

Među tradicionalno katoličkim zemljama, uz spomenute, najviši je postotak čvrsto vjerujućih u Poljskoj, 45%, i u Portugalu, 44%.

Zemlja koju se stoljećima smatralo vrlo katoličkom, Italija, spala je u vjerskom pogledu na niske grane: svega 26% kaže da vjeruje u Boga s punom sigurnošću. Ispred Italije plasirale su se Slovačka s 37%, Litva s 34%, Ukrajina s 32% i Bugarska s 30%.

Zanimljivo je da povijesno pretežno (i borbeno) katolička Španjolska i isto tako (mesijanski) pravoslavna Rusija imaju danas isti postotak čvrsto vjerujućih: četvrtinu stanovništva, 25%. Malo religioznija od Rusije jest Bjelorusija, s 26%.

Kakvo je stanje vjere u SAD-u

U SAD-u je prošle godine institut „Gallup“ proveo istraživanje koje je pokazalo osjetno smanjenje postotka vjerujućih u Boga i otkrilo kako je „religioznost glavna odrednica političkih podjela u SAD-u“. Po tom istraživanju, vjera u Boga bila je najraširenija između g. 1953. i 1967., kada je 98% ispitanih odgovaralo da vjeruje. Prije 11 godina takvih je bilo 92%, a prošle godine 81%. (Nije, dakle, kriterij bio „čvrsto vjerujućih“.) To istraživanje pokazalo je da manje od pola anketiranih smatra vjeru vrlo važnom za njihove živote; g. 2003. takvih je bilo 61%.

Znakovito je da je 47% posto odgovorilo kako ne pripadaju nikakvoj Crkvi ili kojoj drugoj institucionaliziranoj vjerskoj zajednici. Redovito pohađanje mise odnosno druge vrste bogoslužja spalo je od 1994. s 34% do lani na 22%, s time da je 29% odgovorilo kako je bilo na bogoslužju u proteklih sedam dana. Porazno je da od onih koji vjeruju svega 51% misli da Bog može čuti njihove molitve ili im priskočiti upomoć; 35% misli da Bog može čuti molitvu, ali ne i intervenirati. Da Bog ne može čuti molitvu niti išta učiniti za molitelja smatra 13%.

„Gallup“ je iz svih podataka zaključio da se postotak vjerujućih ne smanjuje u SAD-u ni blizu tako naglo koliko se smanjuje pohađanje bogoslužja, pripadnost nekoj vjerskoj zajednici i povjerenje u institucionalnu Crkvu ili drugu vjersku zajednicu. Što znači da se „praksa religiozne vjere“ mijenja mnogi više nego „temeljna vjera u Boga“.

* * *

Za Europu se takav zaključak na temelju prethodno spomenutog istraživanja ne bi mogao izvući. Postotci ovakvih ili onakvih odgovora ovise uvelike o tomu kako su formulirana pitanja.

Iz objavljenih podataka nije razvidno kakvi su postotci religioznosti i religiozne prakse među baštinicima različitih vjerskih tradicija, ili koliko su npr. doseljenici u Njemačku pobožniji od domaćih ljudi, ili koliko su stanovnici manjih i tradicionalijih mjesta pobožniji od onih u većima ili u velegradovima.

Zasigurno su i velike razlike u postotcima vjerujućih između mlađih i starijih osoba, te između žena i muskaraca, a razlike su zacijelo velike i među strukama i ovisno o stupnju i vrsti obrazovanosti.

No, bilo kako bilo, trend pretvaranja donedavno većinski religioznih u većinski i izrazito bezbožne narode u Europi je u svakom je slučaju vidljiv i nedvojben. Statistički podatci to, na ovaj ili onaj način, u osnovi pokazuju i takav trend odrazuju.

Trend agnostizacije i ateizacije ima svoje reperkusije na mnogo toga, a posebice na odnos prema reguliranju pravila u sferi tzv. rodne ideologije i zaštite braka, obitelji i života, te općenito na sustav moralskih normi u suvremenim društvima i politikama te na ponašanje u zivotnim zbiljama. On je i uzrok odnosno motiv i mjerilo sve oštrijih podjela između tradicionalista i liberaliziranih modernista.

Zdravko Gavran

Povezani sadržaji:

Uvijek nedjeljom Ivica Ursić: Identitet sumnja i vjera

Zorica Vuković: Gospodin moj i Bog moj

 

Aleteia/Gallup/Zdravko Gavran/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.