Hrvati u HBŽ ne preglasavaju Srbe i Bošnjake

0

 

 

Hercegbosanska županija stabilizirala je prihode u drugoj godini koronavirusa. Koalicijska Vlada, predvođena Ivanom Vukadinom, koji je i čelnik Hrvatskog nacionalnog pomaka, uspješan je primjer kako urediti odnose u višenacionalnoj BiH.

Večernji list: Ova je godina opterećena koronavirusom. Što pokazuju podaci o prihodima, gospodarskoj aktivnosti, funkcioniranju županije?

– Za razliku od prošle, ova je godina bolja, financijski stabilnija. Ali bez standby aranžmana MMF-a i pomoći s razine Federacije BiH koje dobivaju sve županije i jedinice lokalne samouprave teško bismo pokrpali sve rupe. Znate da je HBŽ mjesto iz kojeg su ljudi odlazili, odlaze i vraćaju se. Jedna je i od najvećih turističkih oaza jer se svake godine značajan broj njih vrati. Ove godine bilo ih je jako puno, kao, možda, nikada prije. To se osjetilo ponajprije u povećanoj potrošnji HBŽ-a. No, posljedice koronavirusa će se sigurno godinama krpati. Pogotovo tu mislim na zdravstveni, ali i sustav gospodarstva koje je imalo velike štete, ponajprije zbog zabrane djelovanja prošle godine. Ove jeseni uspjeli smo napraviti program pomoći gospodarskim subjektima. Usvojili smo ga i uskoro bi trebala početi isplata te pomoći.

Večernji list: Vlada Hercegbosanske županije je, uz Vijeće ministara, jedina koja živi raznolikost BiH jer u njoj sjede legitimni predstavnici naroda. Je li u tome kontekstu lakše ili teže biti premijer i upravljati Vladom?

– Vlada Hercegbosanske županije uređena je temeljem popisa 1991. godine. Ustavom je propisano da, od devet pozicija, tri pripadaju Srbima, jedna Bošnjacima, a pozicije četiri ministra i premijera Hrvatima. Ako postavite stvari da ne želite drugima nametati njihove predstavnike, što, međutim, nije slučaj s BiH, onda nemate tih problema. A imate političkih problema koji su svojstveni svim sredinama. Poštenim odnosom unutar vladajuće strukture, uvažavanjem drugog i drukčijeg od većinskog naroda dobiva se formula za uspjeh u BiH. Hrvati, kao većina u HBŽ-u, trebaju popuštati kako bi se drugi osjećali komotno.

Večernji list: Kako se pak Duvnjak osjeća u Livnu s obzirom na to su također odnosi “većina i manjina” doveli do vašeg izbacivanja iz HDZ-a BiH?!

– Razlog što su me izbacili iz stranke je moje uporno zagovaranje poštivanja izbornog rezultata. Smatram da sredina koja dobije više glasova treba dobiti odgovarajuće pozicije. Ako stranku promatramo kao dioničko društvo, onaj tko unese više kapitala ima više upravljačkih prava. Ako je to pravilo sve ove godine, ne znam zašto nije vrijedilo nakon izbora 2018. Mi smo bili spremni i da to pravilo ne vrijedi, ali ako će se to vrednovati drugim pozicijama.

Večernji list: A Duvnjak u Livnu?!

– Uvijek se dobro osjećam u Livnu, i u ranijem, ali i sadašnjem vremenu. U Livnu imam rodbine, kumova, prijatelja. To je sličan narod i ne postoji nikakva nelagoda.

Večernji list: Hrvatska republikanska stranka upozorila je da će se županije razvlastiti ako se usvoji sadašnji prijedlog Zakona o šumama FBiH. Je li to istina?

– Taj Zakon o šumama se u svako predizborno vrijeme pokušava progurati u Parlamentu. Svi prijedlozi koji su išli u smjeru definiranja korištenja prirodnog bogatstva šuma bili su na tragu jačanja federalnih nadležnosti i istodobno smanjenja uloge županijskih institucija. I aktualni prijedlog zakona ide u tom smjeru, ali sam uvjeren da će doživjeti sudbinu ranijih prijedloga. U Hrvatskom nacionalnom pomaku i HBŽ-u smatramo da je potrebno imati okvirni zakon koji bi uredio tu oblast. No, ne želimo podržati nikakve izmjene koje bi se, primjerice, najizravnije odrazile na, recimo, Šume Hercegbosanske županije iz Kupresa koje imaju 40 milijuna KM prometa i zaposlenih do 900 ljudi. To je poduzeće prošle godine imalo 2,5 milijuna KM dobiti, što je iskorišteno djelomično i za krpanje proračunskih rupa. Neće sigurno proći ništa što znači razvlašćivanje županija.

Večernji list: Buško jezero još je jedan prijepor koji se često ističe, a problematizirao ga je vaš zastupnik s izmjenama zakona. Što se njima traži?

– Ovo pitanje djelomično je uređeno kroz Federalni zakon o naknadama za korištenje vode iz akumulacija. Naknadu je zakon vezao uz proizvedeni kilovatsat. Problem Buškog jezera, odnosno naknade koja ne prati njegovu važnost, je što HE Orlovac, koji primarno uzima vodu, nije u sustavu rada osnovna hidroelektrana. To je vršna hidroelektrana kada je najveće opterećenje potrošnje električne energije. Primjerice, akumulacija HE Salakovac kod Mostara višestruko je manja od Buškog jezera, ali dobiva mnogo veći iznos novca. Mi smo od HEP-a godinama tražili da plaća vršnu cijenu električne energije. Pri tome se uopće ne spominje da ta voda iz Buškog jezera preko Cetine stiže do HE Zakučac koji proizvodi najviše električne energije nakon nuklearke Krško. Za 57 četvornih kilometara potopljene površine Buškog jezera godinama Tomislavgradu i Livnu HEP plaća oko 3,5 milijuna KM, a istodobno Rama ima 7 milijuna KM za višestruko manju potopljenu površinu.

Večernji list: A čini mi se da je 100 milijuna KM vrijednost proizvedene električne energije u HE Orlovac?!

– Zbog tih razloga pokrenuli smo izmjenu zakona vezano uz Buško jezero, gdje smo tražili da se plaća po proizvedenom kilovatsatu, kao i oko potopljene površine vode u akumulacijama, ali uvodimo kriterij minimalne naknade koju vežemo s potopljenom površinom. Taj kriterij kaže da se lokalna zajednica mora minimalno po hektaru obeštetiti 1500 maraka.

Večernji list: Nedavno je postavljen temeljni kamen za gradnju tvornice dizala i pokretnih stuba. Je li to naznaka i drugim investitorima?

– Investicija o kojoj govorite, a ponajprije riječ je o proizvodnji koju pokreće kompanija Metus, iznimno je važna. Riječ je o kompaniji koja ima pogone u Svetoj Nedelji kod Zagreba. Bave se proizvodnjom, ugradnjom, servisom. Tomislavgrad bi trebao biti centar za BiH i zemlje regije. Još sam bio načelnik nakon što smo stupili u kontakt s kompanijom Metus. Otišli smo u Srednju strukovnu školu i razgovarali s ravnateljem kako organizirati nastavu u tom budućem proizvodnom objektu gdje će djeca imati praktičnu nastavu. U tvornici kabela Kapis na isti način treba organizirati priču kako bi djeca mogla imati praksu u proizvodnom objektu.

Večernji list: Progovorili ste o jednoj iznimno važnoj temi zbog koje država, uz ostalo, stagnira. Koliko je upravo problem to što je teorija, a ne praksa sastavni dio obrazovanja?

– Ja sam prošao Srednju elektrotehničku školu, kasnije završio politologiju. No, mi smo u srednjim školama tada imali praksu. I danas to postoji, ali nastojimo tu praksu pomaknuti korak naprijed. Obuka za CNC strojeve koji će biti u Metusu nešto je što mi ni u jednoj srednjoj školi nemamo. Posušje je to pokrenulo za vrijeme nekadašnjeg načelnika Posušja Branka Bage kao dio prekograničnoga projekta s RH. To je ono što nama treba. Gospodarstvo treba reći što mu treba od kadrova, a obrazovanje, odnosno politika trebaju to omogućiti.

Večernji list: Ovime ste dali i dio odgovora kako zaustavili odlazak ljudi, po čemu je posebno vaša županija specifična?!

– Pitanje je kako sa županijske razine određene stvari poticati s obzirom na financijske prihode. Mi smo uveli dječji doplatak prije nekoliko godina, koji iznosi 50 maraka po djetetu. Prave demografske i socijalne mjere ne mogu se donositi samo na razini županije. Moramo imati suglasje svih razina vlasti – od općine do Federacije BiH. Jedna od mjera je i da minimalna plaća mora biti 700 maraka. To apsolutno podržavam. Važno je da napravimo takav sustav da ljudi više novca dobiju na račun jer to podiže platežnu moć svih zaposlenika. Ovdje je najveći problem taj iznos što se daje “na crno”. To pitanje treba urediti tako da se smanje stope koje prate plaće.

Večernji list: Bi li onda to bio dvosjekli mač za proračune?

– Mislim da ne bi. Možda u prvome trenutku, ali bi potrošnja bila veća i prihodi po PDV-u, čime bi se nivelirali prihodi. Veliki broj ljudi kaže da odlazi iz BiH zbog mirovine, odnosno sigurnosti koju će imati u Njemačkoj. Dio kaže kako odlazi i zbog političke nestabilnosti. A dio je to razloga zašto nema investicija. Ljudi nas pitaju imamo li infrastrukturu, autocestu, željeznicu, plin, kvalificiranu radnu snagu i peto pitanje – možemo li jamčiti da ni jedna razina vlasti neće donositi rješenja koja bi mogla poremetiti njihove poslovne izračune.

Večernji list: Vjerojatno im to ne možete obećati?

– Ovo peto nitko ne može obećati. Oko plina smo pokrenuli Južnu plinsku interkonekciju koja, nažalost, neslavno završava. Dobili smo smjenu direktora koji se za to zauzimao.

Večernji list: Jeste li optimist da se u ovoj godini može izmijeniti Izborni zakon u BiH?

– Ja sam uvijek optimist kada je u pitanju napredak cijeloga društva, a u ovome slučaju rješenja i frustracija koje Hrvati imaju. A to podrazumijeva osiguranje legitimnog političkog predstavljanja i konstitutivnosti. No, pri tome je jasno da je potrebna izmjena i Ustava. Ja nisam uvjeren da su to domaći akteri u stanju.

Večernji list: Zašto to govorite, na koga aludirate?

– Ne vidim spremnost u velikobošnjačkim nastojanjima SDA na putu stvaranja građanske države.

Večernji list: Građanske ili neke druge?

– Građanske, unitarna, unitarističke, dominantno bošnjačke.

Večernji list: Jeste li unutar HNS-a BiH dogovorili što će biti plan B, C ako ne bude izmjena Izbornoga zakona?

– U HNS-u postoji suglasje oko onoga što želimo mi kao hrvatski predstavnici. Ponavljam, riječ je o očuvanju statusa konstitutivnoga naroda i njegova legitimnog političkog predstavljanja. Te dvije stvari mogu se zajamčiti osiguranjem izbora legalnoga i legitimnog člana Predsjedništva BiH te izaslanika u Dom naroda Federacije. Ispod toga hrvatski predstavnici ne bi smjeli ići.

Večernji list: Znači, ništa od onoga što traži čelnik SDA Bakir Izetbegović da Dom naroda u FBiH postane kao Vijeće naroda u RS-u?

– Dom naroda treba ostati u punoj funkciji. U višenacionalnim zajednicama, a BiH je takva, postoje dvodomni parlamenti. Drugi dom upravo ima ulogu zaštite vitalnog nacionalnog interesa. U Belgiji imate situaciju da, unatoč većini Flamanaca i Valonaca, njemačka zajednica nikada neće biti preglasana, odnosno, zakoni neće stupiti na snagu dok ruke ne podignu predstavnici njemačke nacionalne zajednice. U takvom odnosu snaga Flamancima i Valoncima ne pada na pamet donositi zakonska rješenja nauštrb njemačke zajednice. Nažalost, mi još uvijek nismo na toj razini razmišljanja da većinski bošnjački narod u BiH, o čemu sam ranije govorio u kontekstu Hercegbosanske županije, neće predložiti zakonsko rješenje na štetu Hrvata. Kada dođemo na tu razinu povjerenja, taj nam Dom naroda neće biti ni potreban.

Večernji list: Što ako ipak ne bude dogovora, hoće li biti izbora sljedeće godine?

– Previše je tu u pitanju “ako, što bi…”. Idemo dio po dio. Ne znam što će se događati. Idemo pustiti legalno izabrane predstavnike da razgovaraju. Ja sam uvjeren da se uz posredovanje međunarodne zajednice to može dogovoriti. Ovdje treba prestati s razmišljanjima da netko ima pravo oduzimati prava drugome, da ne može meni biti dobro ako je drugome loše, ili da ne može većinskom narodu biti dobro ako je manje brojnom loše, možemo očekivati iskorak. Zato sam vam rekao – Hercegbosanska županija ima precizne dogovore. Mi se njih držimo! Hrvatima, koji su u velikoj većini u županijskoj Skupštini, ne pada na pamet donositi zakone na štetu drugih dvaju naroda. Večernji list: Svi komentiraju istupe premijera RH Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića. Kako ih doživljavate? – Ja ne volim dijeliti izravne ocjene. Postoji neko činjenje koje je vidljivo, a diplomatsko se ne vidi. Zbog toga se ne može uvijek taj učinak vrednovati. Uvjeren sam da RH, kao potpisnica Daytona, radi i radit će na zaštiti Hrvata kao konstitutivnoga naroda.

Večernji.ba/https://www.vecernji.ba /Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara