Z.Pinter: 5. LISTOPADA 610. GODINE U CRKVI SVETE MUDROSTI (AJA SOFIJA) U CARIGRADU OKRUNJEN CAR ISTOČNORIMSKOG CARSTVA HERAKLIJE

Vrijeme:1 min, 42 sec

 

 

 Crkva Svete Mudrosti posvećena je u prosincu 537. godine i njezino se ime odnosi na Isusa Krista – Mudrost Božju. Taj “biser Carigrada” građen je u vrijeme cara Justinijana (gradnja je započela je 532. godine i na njoj je radilo dnevno oko deset tisuća radnika). Posvećena je u nazočnosti samoga Cara i carigradskog patrijarha Menasa. Prema legendi, car Justinijan se hvalio kako je ova crkva svojom ljepotom uspjela nadmašiti glasoviti hram kralja Salomona u Jeruzalemu. 

 Više od tisuću godina ova kršćanska bogomolja bila je najveća crkva na svijetu (sve do izgradnje katedrale u Sevilli). 

  U njoj je okrunjen i bizantski car Heraklije I., utemeljitelj dinastije koja je vladala od 610. do 717. godine. Ostao je zapamćen i po tomu što je pozvao Hrvate u Dalmaciju kako bi se borili protiv Avara koji su u to vrijeme ozbiljno ugrožavali Bizant. U zapisima Konstantina Porfirogeneta VII. (O upravljanju carstvom) iz X. stoljeća stoji kako su se Hrvati odazvali pozivu Heraklija i iz Dalmacije istjerali Avare.

Nakon što su Osmanlije u svibnju 1453. godine osvojile Carigrad, crkva je pretvorena u džamiju – a uz unutarnje preinake, dodatno su sagrađeni i minareti. 

 Otac suvremene Turske, Kemal Atatürk, godine 1934. pretvorio je ovu džamiju u muzej. Na tom mjestu otkriveni su i mozaici i arheološki artefakti iz starije, Konstantinove bazilike.

Foto: commons.wikimedia.org

 

Džamija je od 24. srpnja ove (2020.) godine, unatoč protestima Zapada i kršćanskog svijeta, klanjanjem namaza opet otvorena za molitvu, nakon što je Vrhovni sud Turske poništio do tada važeću odluku Vijeća ministara iz 1934. godine. Za prvog imama postavljen je Ferruh Mustuer, porijeklom Bošnjak.

 U svemu je veliku ulogu odigrao Recep Tayyip Erdoğan koji nastoji Tursku vratiti na put nove islamizacije.

 U ovom videu možete čuti srednjovjekovne zvuke Aja Sofije, u vrijeme dok je još bila kršćanska crkva:

 

Zlatko Pinter/Hrvatsko nebo

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)