Jednoglasnom odlukom svih 30 nazočnih članova na X. redovnoj izbornoj sjednici Skupštine HSPF-a, Martin Mikulić ponovno je izabran za njihovog predsjednika. U razgovoru za Dnevnik.ba Mikulić je predstavio rad Udruge kroz proteklu akademsku godinu, ali i planove za tekuću. Osim toga, novi predsjednik HSPF-a osvrnuo se na položaj Hrvata u BiH, odlazak mladih ljudi u inozemstvo, cjelokupnu burnu politčku situaciju u državi i mnoge druge aktualne društveno-političke teme.

1. Udruga HSPF ponovno Vam je udijelila povjerenje te Vas jednoglasno izabrala za svog predsjednika i u ovoj tekućoj akademskoj godini. Kako to komentirate?

Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo ponovno biti izabran za predsjednika HSPF-a, a na to prvenstveno gledam kao nagradu za sve uspješno realizirane projekte i aktivnosti u prethodnoj akademskoj godini. Uistinu vjerujem da smo imali uspješnu godinu u kojoj je Udruga izvrsno funkcionirala. O tome dovoljno govori činjenica da smo uvijek djelovali skladno te da nitko nije imao nikakvu primjedbu na naš rad. Naprotiv, mnogi su prepoznali kvalitetu našega rada te pozitivno ozračje koje vlada u HSPF-u, pa smo tako uspjeli i znatno povećati člansku bazu.

2. U prethodnom mandatu imali ste brojne aktivnosti, možete li izdvojiti najvažnije?

Jedan od naših najznačajnijih projekata je zasigurno Simulirani parlament, pri čemu smo na Sveučilištu u Mostaru uspjeli okupiti više od 50 studenata iz Sarajeva, Banja Luke i Mostara, uključujući studente sa Univerziteta Džemal Bijedić. Danas su ovakve prigode u BiH zaista rijetke, što ovome projektu daje jednu posebnu dimenziju i izniman značaj.

U sklopu samoga projekta simulirali smo rad oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Uvjeren sam da je svakom sudioniku ovo bilo dragocjeno iskustvo s obzirom da u društvenim znanostima općenito imamo problem sa nedostatkom prakse, stoga mi ovakvim projektima nastojimo doprinijeti stručnom usavršavanju studenata.

Druga značajna aktivnost je naša radijska emisija Res Publica koja se emitira na osam radio-postaja diljem Bosne i Hercegovine te je jedina redovna aktivnost HSPF-a tijekom cijele akd. godine. Ovom emisijom pokušavamo sa mnogobrojnim uglednim gostima otvoriti razne društveno-političke teme i, kao što samo ime emisije sugestira, razgovaramo o pitanjima od javnog interesa.

Kao posebnu aktivnost u prošloj akd. godini istaknuo bih naš angažman kada je u pitanju položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. Razgovaramo sa mnogim visokim dužnosnicima te svima nastojimo artikulirati promišljanja mladih ljudi na što kvalitetniji način o tome pitanju. Naše stavove smo imali priliku podijeliti sa predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović, a iznimno je zadovoljstvo što smo isto dva puta imali priliku učiniti i u Hrvatskom saboru.

Naime, uspostavili smo suradnju sa saborskim Odborom za Hrvate izvan RH i drugim saborskim zastupnicima, pri čemu su nas tretirali jednakopravno i sa iznimnim poštovanjem, na čemu smo im izrazito zahvalni. Zahvaljujući spomenutoj suradnji smo dobili poziv te smo nazočili raspravi o Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH u Hrvatskom saboru.

Potom smo nakon održanih Općih izbora imali jednu „aktivističku epizodu“ kada je u pitanju protuustavno i protuzakonito uzurpiranje mjesta hrvatskog člana Predsjedništva BiH, pri čemu su naša priopćenja prenosili, ne samo gotovo svi relevantni mediji u BiH, već i u Republici Hrvatskoj. Na tome tragu ćemo nastaviti djelovati i u tekućoj akademskoj godini budući da to smatramo ključnim pitanjem održivosti i samog opstanka Bosne i Hercegovine.

3. Planirate li neke nove projekte?

Svake godine se trudimo poboljšati stare aktivnosti, ali i raditi nešto novo i svježe, stoga će tako biti i ubuduće. Što se tiče spomenutoga Simuliranog parlamenta, ove godine planiramo podići projekt na višu i ozbiljniju razinu te ćemo ga pokušati organizirati u prostorijama Parlamentarne skupštine BiH.

Jedan od ciljeva HSPF-a je širenje i promoviranje politološke i drugih društvenih znanosti, a ovo je jedan od načina kojima želimo postići da politolozi kao i drugi studenti budu u potpunosti prepoznati od strane domaćih institucija.

Također, iznimno je zadovoljstvo što ćemo imati priliku predstavljati Sveučilište u Mostaru na Simuliranom parlamentu u Hrvatskom saboru. To je projekt u organizaciji ELSA-e Zagreb, a ove godine bi trebao uključiti i sveučilišta iz Splita, Osijeka i Rijeke, pri čemu bi HSPF trebao biti jedini sudionik izvan Republike Hrvatske. Vjerujemo da će to biti jedno zaista izuzetno iskustvo te se radujemo suradnji sa kolegama iz RH.

Pored toga, krajem svakog ljetnog semestra organiziramo posjet određenim institucijama, a ove godine je planiran posjet institucijama Crne Gore jer je to praktički jedina zemlja u regiji čije institucije članovi HSPF-a nisu imali priliku upoznati iz prve ruke.

4. Koliko Vaša udruga broji članova?

Udruga trenutno broji 54 člana, s tim da je bitno naglasiti da smo prošle godine imali određeno tranzicijsko razdoblje te smo jako dobro funkcionirali i sa otprilike 25 članova. Uvijek naglašavam da nije važan kvantiteta, nego kvaliteta. Stoga je trenutna članska baza tek jedan potencijal za kvalitetniji rad i nadam se da ćemo ga iskoristiti.

Već sam rekao da na povećanje članske baze gledam kao na iznimno korektan rad cjelokupnog HSPF-a tijekom prošle akd. godine, a to je posebno veći uspjeh ako imate na umu da prethodne dvije godine svjedočimo drastičnom padu broja upisanih studenata kako na studij politologije, tako i na studije drugih društvenih znanosti.

5. HSPF često javno istupa s izjavama o burnoj političkoj situaciji u BiH. Koliko se čuje glas Vaše Udruge?

Veliko je pitanje koliko se glas mladih ljudi uopće čuje ili želi čuti u BiH, a pogotovo jedne udruge za koju držim da je kritički nastrojena prema svim događanjima u zemlji. Ipak, mogu izraziti djelomično zadovoljstvo što i u ovakvom političkom ambijentu i indiferentnom društvu postoje ljudi i institucije koje se trude uvažiti glas mladih ljudi, što mi apsolutno cijenimo.

Što se tiče naših priopćenja, prije svega vjerujem da su svi naši medijski istupi sasvim korektni, odmjereni i kvalitetni te da imamo iskrene namjere poboljšati toksični ambijent u kojemu živimo. Shodno tomu, naša priopćenja redovno prenose gotovo svi relevantni mediji u BiH, pri čemu nas određeni mediji uporno ignoriraju, ali na to ne možemo utjecati.

Uspjehom smatram i činjenicu da je nekoliko naših priopćenja imalo i regionalan odjek, sa posebnim naglaskom na relevantne medije u Republici Hrvatskoj koji su prenosili naša priopćenja nakon Općih izbora u BiH.

6. Vaša je Udruga jedina u BiH sa hrvatskim predznakom. Kako komentirate položaj Hrvata u BiH?

Izrazio bih se pomalo cinično i rekao da je položaj Hrvata u BiH stabilno tragičan, nepovoljan i nezadovoljavajući te da malo koga to uopće zanima. U prethodnih nekoliko godina vidimo pojačan angažman po tome pitanju, ali ovakav položaj nije nikakva novost već se proces dekonstituiranja Hrvata provodi još od 2000. godine.

Naravno, treba imati na umu da je Odluka Ustavnog suda u predmetu Ljubić još uvijek relativno svježa, a upravo za tu Odluku smatram da je od krucijalne važnosti te od povijesnog značaja. Samo političkim slijepcima još uvijek nije jasno da u višenacionalnoj zemlji poput BiH mora postojati balans nacionalnoga i građanskoga te da su federalistički i konsocijacijski institucionalni aranžmani najprikladniji za ustroj i samu održivost ovakve kompleksne države.

Također, moramo biti svjesni da tri konstitutivna naroda nemaju nijedan datum ni povijesni događaj koji bi bio ujedinjujući i na kojega svi gledaju pozitivno, pa čak ni na referendum o neovisnosti koji bi trebao biti temelj svrhovitosti postojanja neke države. Sa ovom činjenicom na umu, jedino je ispravno kazati da samo ustavni patriotizam može pomiriti sukobljena kolektivna sjećanja i predstavljati temelj za stabilnu, održivu i svjetliju budućnost Bosne i Hercegovine, pri čemu je sve ostalo pogubno i vodi daljnjim nepotrebnim antagonizmima.

Od posljednjih događanja pozdravio bih usvojenu Deklaraciju HNS-a, sa naglaskom na načela izvrsnosti i učinkovitosti. Jednostavno, moramo biti svjesni činjenice da kao najmalobrojniji narod nemamo pravo na nerad i prosječnost. Ako želimo opstati na ovom prostoru i nominalnu jednakopravnost uživati i u praksi, trebamo se očistiti svih klijentelističko-nepotističkih navika. Čvrsto sam uvjeren da nas može spasiti isključivo meritokracija i da jednostavno moramo imati najkvalitetnije ljude na najzahtjevnijim i najodgovornijim pozicijama.

7. Jedan od osnovnih problema u BiH je odlazak mladih ljudi u inozemstvo. Planirate li ostati ovdje i vidite li neko rješenje za ovaj problem?

Osobno planiram ostati ovdje dok god za to postoji mogućnost jer zaista vjerujem da je moguće izgraditi bolje, pravednije, zdravije i prosperitetnije društvo. Ponavljam da kao jedino rješenje vidim dosljedno provođenje načela meritokracije nakon čega bi s vremenom stvari polako trebale dolaziti na svoje mjesto.

Jednako kao što je nametanje predstavnika drugom narodu moralno koruptivan čin, tako je i svaki klijentelističko-nepotistički čin barem jednako moralno koruptivan, ako ne i gori. Kao društvo možemo ozdraviti jedino ako u svakom aspektu života budemo predvođeni najboljim ljudima. To svima mora biti jasno i to nema alternativu, ili će biti tako ili nas neće više biti.

8. Imate li neku poruku mladim ljudima?

Mladim ljudima bih poručio, kao i svima ostalima, da rade na sebi i da se usavršavaju u svakom mogućem smislu jer nam znanje nitko ne može oduzeti. Kvalitetno društvo mogu izgraditi jedino kvalitetni ljudi, a do kvalitete se može doći jedino predanim radom. Svaka demokracija je kolektivan proces iz kojega nitko nije isključen i ona ne dozvoljava da ljudima bude bolje nego što zaslužuju.

Dakle, dobit ćemo onoliko koliko zaslužimo, a što se više budemo trudili, više ćemo zaslužiti i bolje će nam biti. S tim u vezi, vjerujem da svatko može doprinijeti poboljšanju cjelokupnog društva na svoj način i u svom području djelovanja, stoga idemo jednostavno biti što bolji prvenstveno radi nas samih, a potom i radi šire društvene zajednice jer je to jedini način na koji možemo izgraditi bolje i zdravije društvo u kojem će biti poželjno živjeti.

 

 

Dnevnik.ba/https://www.dnevnik.ba/Hrvatsko nebo

Facebook komentari

komentara

NAPOMENA: Komentari kojima se krši Etički kodeks Vijeća za tisak, koji sadrže uvrijedljive, klevetničke i diskriminirajuće sadržaje bit će uklonjeni.