KRALJEVA SUTJESKA: Obilježeno 25. godina od progona 13 tisuća Hrvata Kaknja

U samo jednom danu 13. lipnja 1993. godine iz Kaknja je protjerano 13 tisuća Hrvata. Ubijena su 22 hrvatska civila, 102 pripadnika Brigade HVO-a “Kotromanić” živote su položila na oltar Domovine, pokušavajući najprije od daleko brojnije tzv. Armije BiH ojačane dobrovoljcima iz islamskih zemalja obraniti svoje obitelji i domove, a potom sudjelujući u obrani drugih krajeva BiH.

U Kraljevoj Sutjesci nadomak Kaknja jučer je obilježena 25. obljetnica stradanja i progona Hrvata tijekom agresije tzv. Armije BiH na enklave u Središnjoj Bosni, piše portal Dnevnik.ba

Svetom misom zadušnicom u franjevačkom samostanu sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci odana je počast poginulim hrvatskim braniteljima i civilima. Svetu misu zadušnicu prevodio je vikar sutješkog samostana, fra Mario Jurković, a opijelo je izmolio na spomen obilježju brigade “HVO – Kotromanić” fra Željko Brkić, gvardijan samostana.

Počast poginulim braniteljima i hrvatskim civilima odali su Niko Lozančić, izaslanik hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Pavo Šljivić, izaslanik predsjednika FBiH, Nikola Lovrinović, predsjednik Kluba Hrvata u ZD PSBiH, hrvatski predstavnici Općine Kakanj, izaslanstvo HDZ-a BiH Zeničko-dobojske županije i Zdravko Marošević, načelnik Vareša.

Vijence su položili obitelji žrtava, +predstavnici brojnih stradalničkih udruga Hrvata( Općine Kakanj, ZE-DO Županije, nositelja ratnih odličja), predstavnici HNS-ovog odjela za branitelje i brojni drugi pripadnici HVO-a.

U samo jednom danu 13. lipnja 1993. godine iz Kaknja je protjerano 13 tisuća Hrvata. Ubijena su 22 hrvatska civila, 102 pripadnika Brigade HVO-a “Kotromanić” živote su položila na oltar Domovine, pokušavajući najprije od daleko brojnije tzv. Armije BiH ojačane dobrovoljcima iz islamskih zemalja obraniti svoje obitelji i domove, a potom sudjelujući u obrani drugih krajeva BiH.

Na prostoru općine Kakanj do temelja su porušena 22 hrvatska sela, a ukupno je protjerano 13 tisuća Hrvata od kojih se nešto više od 3 tisuće nakon 1995. godine, unatoč bošnjačko-muslimanskim opstrukcijama povratka, vratilo u svoj zavičaj.

Među ubijenima koji su stradali braneći svoje domove, preciznije, na kućnom pragu su i Jure, Stjepan , Ljubomir i Dragan Jurić, suprug i sinovi Anice Jurić iz sela Grmače koja je simbol stradanja Hrvata Kaknja.

Tužiteljstvo BiH prije dva mjeseca podignulo je optužnicu protiv Nehrua Ganića zbog zločina nad srpskim zarobljenicima u logoru Čemerno kod Ilijaša. Međutim, Ganić je tijekom 1993. godine bio zapovjednik Operativne grupe Lašva 3. korpusa tzv. Armije BiH (Vareš, Kakanj i Breza) i zasigurno bi imao mnogo toga reći o tome kako su “oslobađali” Kakanj od Hrvata.

Amir Kubura, bivši zapovjednik 7. muslimanske brigade, odnosno, “Allahove vojske” pred Haagom je oslobođen za zarobljavanja hrvatskih civila u logoru Sretno u Kaknju.

HMS/http://hms.ba /Hrvatsko nebo