Kako Rusija regrutira migrante za rat?

Vrijeme:5 min, 39 sec

 

Sve je više pokušaja novačenja migranata u rusku vojsku. Posebno su na meti radnici iz Srednje Azije. Aktivisti za ljudska prava izvještavaju o metodama i trikovima kojima se služe ruske vlasti.

Do sada su mnogi migranti zatražili rusko državljanstvo. Ali sredinom kolovoza je Vijeće za ljudska prava ruskom predsjedniku predložio izmjene Zakona o migracijama, prema kojima bi registracija vojne službe postala obvezan uvjet za dobivanje ruske putovnice. A krajem kolovoza Komunistička partija je u ruskoj Dumi predstavila nacrt zakona koji bi omogućio oduzimanje državljanstva „novim Rusima” ako odbiju ići u rat, pobjegnu od mobilizacije ili se ne registriraju za vojnu službu.

„Je li Mariupolj u Moskovskoj oblasti?”

Činjenica da su migranti-radnici regrutirani za rusku vojsku prvi put je postala poznata neposredno prije ruske invazije na Ukrajinu. Uzbekistanski bloger Bahrom Ismailov je 20. veljače 2022. na svom YouTube kanalu objavio video u kojem je pozvao migrante da potpišu ugovor s ruskim Ministarstvom obrane i obećao da će dobiti rusko državljanstvo nakon šest mjeseci vojne službe.

Valentina Čupik, odvjetnica koja zastupa mnoge migrante, dobila je masu poruka nakon 22. veljače, kada je počeo agresorski rat Rusije protiv Ukrajine. U njima se migranti iz Uzbekistana, Kirgistana, Tadžikistana, Armenije i drugih država žale da su bili nagovoreni na potpisivanje ugovora s ruskim Ministarstvom obrane. „Moje kolege i ja smo otkrili snimku koju je napravio jedan Tadžikistanac. On je vozio kamion u Ukrajini i rekao da ne razumije što se događa, prijavio se u rusku vojsku, a sada ne zna hoće li preživjeti”, ispričala je ova odvjetnica i aktivistica za ljudska prava u razgovoru za DW.

Valentina Čupik, odvjetnica i aktivistica za ljudska prava
Valentina Čupik, odvjetnica i aktivistica za ljudska prava, Foto: Aschot Gazazjan/DW

Snimka s komentarom odvjetnice proširila se društvenim mrežama. Čupik i njezini kolege pokrenuli su kampanju protiv novačenja za rusku vojsku, što je rezultiralo padom broja regruta. U ljeto 2022. godine rusko Ministarstvo obrane počelo je angažirati migrante za građevinske radove u Lugansku, Donjecku i Mariupolju, odnosno na područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom. Čupik kaže da su ugovore potpisale čitave brigade ljudi iz Srednje Azije, kojima nije bilo jasno što je u pitanju.

„U listopadu su me zvali ljudi iz Uzbekistana i pitali je li Mariupolj u Moskovskoj oblasti. Jer, mnogi od njih su potpisali ugovor za obavljanje građevinskih radova, navodno negdje u Moskovskoj oblasti. A onda su ih ukrcali u autobuse s pokrivenim prozorima i odvezli u nepoznatom smjeru – 20 autobusa s po 53 osobe. Kada su stigli na cilj, vidjeli su samo ruševine i zaključili da to ne može biti Moskovska oblast. Jedan od njih je imao moj broj telefona i kontaktirali su me. Bila sam užasnuta i počela sam nazivati veleposlanstva Uzbekistana u Rusiji i Ukrajini. Ali, kontakt s radnicima je prekinut. Vjerojatno su potpisali ugovore s Ministarstvom obrane, jer su čuvari koji su ih pratili rekli da su odvedeni u vojsku”, rekla je Čupik.

Na prijevaru ili silom u rusku vojsku

Ubrzo su aktivisti za ljudska prava postali svjesni još jednog trika kojim ruske vlasti pokušavaju popuniti vojsku ljudima iz Srednje Azije. U migracijskom centru Saharovo u Moskvi, u kojem se mogu dobiti razni dokumenti, od radne do boravišne dozvole, muškarci su na prijevaru potpisivali ugovore s ruskom vojskom.

“Davala im se na potpisivanje gomila dokumenata, do 40 listova papira, i imali su pola minute za čitanje. Iza njih je bio ogroman red i nisu imali vremena za čitanje. Mnogi ljudi su jednostavno potpisali bez gledanja. Kasnije se ispostavilo da su potpisali ugovor o služenju u ruskoj vojsci. Ljudi se onda uspaniče, nazivaju i pitaju što da rade. Bilo je puno slučajeva da su migranti, iako su imali dozvolu boravka, odustali od svega i na brzinu napustili Rusiju”, priča Čupik.

Zatvor
Naveliko se regrutiraju i zatvorenici, Foto: Filipp Kochetkov/Tass/imago images

Također se pokušavaju novačiti i migranti koji su prekršili ruski zakon, pa u pritvoru čekaju na izgon iz zemlje. „Nudi im se da sklope ugovor s vojskom i obećava da će poslije šest vojne mjeseci službe dobiti rusku putovnicu. Ako to ne uspije, ljude se zastrašuje i prijeti im se da će ostatak života provesti iza rešetaka”, objašnjava odvjetnica Čupik. I dodaje da se regrutiraju i stranci na odsluženju zatvorske kazne. Prema njezinim saznanjima, na službu u ruskoj vojsci pokušava ih se natjerati premlaćivanjem, mučenjem i prijetnjom silovanjem.

Državljanstvo samo uz potvrdu regrutnog centra

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 15. svibnja ukaz o pojednostavljenom davanju ruskog državljanstva strancima koji potpišu jednogodišnji ugovor s ruskom vojskom. Od tada se sve češće događa da se stranci, koji podnose zahtjev za državljanstvo, šalju u centar za novačenje po potvrdu. Tamo ih onda pokušavaju natjerati da potpišu ugovor s vojskom.

“Bez potvrde iz regrutnog centra ne prihvaćaju im dokumente koje moraju podnijeti za državljanstvo. To je potpuno protuzakonito, nema propisa u vezi s tim”, kaže Svetlana Ganuškina, predsjednica organizacije Podrška građana, koja se zalaže za pomoć́ izbjeglim i protjeranim osobama.

Svetlana Ganuškina, predsjednica organizacije Podrška građana
Svetlana Ganuškina, predsjednica organizacije Podrška građana, Foto: DW

Pritisak na migrante Valentina Čupik povezuje s neuspjesima Rusije na bojištu, ali i s regionalnim izborima, kao i „s tradicionalnim ruskim rasizmom i nacizmom”. Danas se to njeguje kao državna ideologija, kaže ona. „Pred svake izbore u Rusiji se raspiruje strah od migranata. Sada su smislili novi oblik, odnosno prinudno regrutiranje. Otima se i novači one koji se najmanje mogu braniti”, rekla je aktivistica.

Domovine progone plaćenike

U svim zemljama Srednje Azije služenje u vojsci strane države smatra se kaznenim djelom i pravno se tretira kao plaćenička aktivnost. Zbog toga će migranti koji su potpisali ugovor s ruskim Ministarstvom obrane biti kazneno gonjeni ako se vrate u domovinu. Zatvorske kazne se kreću od pet do 12 godina u Tadžikistanu, pet do 10 godina u Uzbekistanu te 10 do 12 godina u Kirgistanu.

U međuvremenu su veleposlanstva ovih zemalja počela upozoravati svoje državljane da je sudjelovanje u borbama na teritoriju stranih država kazneno djelo. Islamski vjerski poglavari iz Uzbekistana su čak izdali fetvu kojom se muslimanima zabranjuje sudjelovanje u ratu Rusije protiv Ukrajine. Tadžikistanske vlasti su sada sastavile popis tadžikistanskih plaćenika koji se bore u redovima ruske vojske u Ukrajini. A u Biškeku je u svibnju 2023. godine jedan državljanin Kirgistana osuđen na 10 godina zatvora zbog toga što se godinu dana borio u ruskoj vojsci u Ukrajini, a zatim se vratio u Kirgistan.

Trenutno je nejasno koliko je ljudi iz zemalja Srednje Azije u ruskim postrojbama na teritoriju Ukrajine. Prema nekim izvještajima, ruska vojska je regrutirala više desetaka tisuća migranata.

 

dw.com/hr/Hrvatsko nebo