Goldstein i neki drugi opet nasrnuli na povijesne velikane hrvatske kulture, pa tako i na Filipa Lukasa
Vrijeme:4 min, 17 sec
Nakon što je gradska vlast u Zagrebu odlučila ukloniti nazive nekih ulica nazvanih po ljudima koji su živjeli i u doba NDH, a mediji glavne struje krenuli u još jednu kampanju ozloglašavanja, krenule su protuakcije iz Matice hrvatske. Ona se osjeća osobito prozvanom zbog Filipa Lukasa, koji je 17 godina bio bez prekida predsjednik Matice hrvatske: od 1928. do 1945., i za kojega svi znaju da nije pripadao ustaškom pokretu, pogotovu da nije bio ni fašist ili nacist, a kamoli da bi bio odgovoran za kaznena djela ili nečasne postupke.
Prvo je Predsjedništvo Matice hrvatske (MH) poslalo Vladi prijedlog o donošenju Zakona o imenima u javnim prostorima u RH.
Čičkov osvrt:
Novi broj glasila MH Vijenac donio je o Filipu Lukasu dva osvrta odnosno prikaza. Prvi je u obliku komentara pod naslovom Lukas je prema Paveliću i ustaškom režimu izražavao animozitet napisao Ivan Zvonimir Čičak. On je uz ostalo upozorio:
Najgore što se može dogoditi nekoj državi, nekom narodu ili gradu jest imenovanje ulica po ideološkim kriterijima, a ne po kriterijima koje smo prihvatili s rezolucijama Europskog parlamenta, koji zahtijeva od država članica jednak odmak od ideologija i njihovih nosilaca, i fašizma i komunizma. Najveći je prijepor prijedlog za uklanjanje imena ulice Filipa Lukasa, koji je 17 godina bio predsjednik Matice hrvatske, a kojega su predlagatelji prikazali kao ustašu, odnosno ustaškog dužnosnika koji je zbog svoje djelatnosti osuđen na smrt. Ali on je utekao iz Hrvatske i umro u Rimu. Njegovi posmrtni ostaci sahranjeni su na groblju u Kaštel Starom, odakle Lukas i potječe. Sudskom presudom u hrvatskoj državi, ovoj sadašnjoj dakako, nedokazana krivnja Filipa Lukasa – osuđena u uobičajenom postupku prijekog suda – odbačena je i Lukas je proglašen nevinim. Tako je to po zakonu, dakako u pravnim državama. Smatram da je upravo činjenica Lukasova čelništva u Matici bio jedan od ključnih motiva predlagača da se još jednom stigmatizira i viktimizira institucija Matice hrvatske. Ne samo to, bista Filipa Lukasa i danas se nalazi na jednom javnom mjestu, u zgradi Matice hrvatske. Zanimljivo će biti vidjeti hoće li „verbalni teror“ biti pretvoren i u fizički, tako da gradske vlasti još jednom pošalju policiju u zgradu Matice hrvatske da ukloni taj spomenik.
Na kraju je Čičak primijetio s punim pravom i ovo:
Kada smo ‘90-ih godina pokretali inicijativu za povratak imena Trga žrtava fašizma, razgovarali smo i o tome da se jedan od ključnih trgova u Zagrebu nazove po žrtvama komunizma. U Hrvatskoj do današnjeg dana ni u jednom gradu ili selu nema Ulice ili Trga žrtava komunizma.
Čičkov komentar može se u cijelosti pročitati ovdje:
Jarebov osvrt
Drugi je osvrt pod naslovom Filip Lukas pred narodnim sudom napisao povjesničar s Hrvatskog instituta za povijest Mario Jareb. U njemu se odmah na početku ističe:
Lukas nikada nije pripadao Ustaškoj organizaciji ni kasnijem ratnom ustaškom pokretu, niti je obnašao bilo kakvu dužnost u sustavu vlasti NDH ili u sustavu spomenutog pokreta.
Jareb zatim podsjeća da je unatoč toj neprijepornoj poziciji i povijesnoj činjenici došlo do udara i na njega:
Pa ipak se Lukasovo ime našlo među četiri imena u „Prijedlogu/inicijativi vijeću gradske četvrti Peščenica-Žitnjak radi podnošenja prijedloga za preimenovanje Ulica Vladimira Arka, Filipa Lukasa, Ivana Šarića i Antuna Bonifačića“, koji su 20. prosinca 2022. podnijeli Ernest Herzog iz Svjetskog židovskog kongresa, potom Vesna Teršelič iz udruge Documenta, Ivo Goldstein, koji sebe u svojim radovima katkad naziva „skrupuloznim historičarom“, povjesničar Hrvoje Klasić te pravnik i ekonomist Erol Šehu. S obzirom na njegov sadržaj s visokom se vjerojatnošću može pretpostaviti da je „obrazloženje“ svojevrsne optužnice protiv Lukasa napisao Ivo Goldstein…
Nakon iznošenja navoda iz obrazloženja te protuargumenata kojima osporava tvrdnje inicijatora za promjenu ulica, Jareb zaključno kaže ovo:
Naposljetku treba navesti da spomenute optužbe iz „obrazloženja“ nisu i jedine, no opseg ovog članka ne dopušta daljnje pisanje o njima. Držim da je ono što je unaprijed izneseno posve dovoljno za spoznaju kako je „obrazloženje“ neutemeljen pamflet namijenjen ocrnjivanju Filipa Lukasa i kao intelektualca i znanstvenika, ali i kao predsjednika Matice hrvatske. Bojim se nažalost kako trenutak u gradu Zagrebu u kojemu je podnesen spomenuti prijedlog pogoduje brisanju Lukasova imena s popisa imena zagrebačkih ulica. Ukoliko se to dogodi na temelju takvog neutemeljenog „obrazloženja“, svakako bi trebalo razmisliti o donošenju zakona koji bi na osnovi stručnosti i kompetentnosti za vrednovanje pojedinih polja i osoba uredio pitanje izbora imena osoba i događaja za imena ulica te spriječio da se o tome raspravlja na temelju ostrašćenih politikantskih pamfleta.
Cijeli njegov osvrt može se pročitati ovdje:
https://www.matica.hr/vijenac/757/filip-lukas-pred-narodnim-sudom-34362/
Bista Filipa Lukasa u Matici hrvatskoj, rad Ivana Paleke / Snimio MIRKO CVJETKO
Povezano:
Prof. dr. sc. Mihovil Biočić: Još nešto o hrvatskom velikanu prof. dr. don Filipu Lukasu
Hrvatsko nebo
