AP/Glas Amerike: Sve što trebate znati o propalestinskim prosvjedima u kampusima u Americi

Val demonstracija proširio se američkim kampusima u posljednja dva tjedna, predvođeni studentima koji su podigli šatore ili zauzeli zgrade prosvjedujući protiv rata između Izraela i Hamasa. Počelo je 18. travnja kada je policija krenula u razbijanje kampusa na Sveučilištu Columbia u New Yorku. Od tada su se prosvjedi proširioli na desetke drugih kampusa, od Harvarda do UCLA-e. Studenti traže da fakulteti prestanu poslovati s Izraelom ili tvrtkama za koje tvrde da podupiru rat u Gazi. Neki su pozvali i na amnestiju za studente prosvjednike koji bi se mogli suočiti s suspenzijom ili drugim stegovnim mjerama. Neki sveučilišni dužnosnici započeli su pregovore s prosvjednicima , poput Sveučilišta Northwestern. Drugi su pozvali policiju da ukloni kampove, kao na UCLA. Najmanje 2300 ljudi uhićeno je na prosvjedima u kampusima diljem zemlje u posljednja dva tjedna, po agenciji Associated Press. Evo nekoliko pitanja koja su čitatelji poslali AP-u i odgovora na njih, piše u svom prikazu Glas Amerike. 

Koliko prosvjednika nije studenata i tko su oni? Postoje li vanjski provokatori?

Dužnosnici grada i kampusa na nekim su mjestima navodno rekli da prosvjede vode vanjski provokatori koji nemaju veze sa sveučilištima. Studentski prosvjednici odbacili su te tvrdnje. Među uhićenima često su studenti i nestudenti. Neke tvrdnje o provokatorima nisu se održale.

Gradonačelnik New Yorka Eric Adams rekao je da su se vanjski provokatori infiltrirali među prosvjednike Sveučilišta Columbia prije nego što je policija stigla i uhitila više od 100 ljudi u utorak navečer. Adams je spomenuo ženu čiji je muž osuđen za terorizam.

Žena koju je naveo, Nahla Al Arian , nije bila u kampusu, nije bila među uhićenima i nije optužena ni za kakav zločin. Gradonačelnik New Yorka također je primijetio da su mnogi šatori u kampu bili iste marke, što je za njega još jedan dokaz provokatora. Studenti su rekli da su šatori jednostavno naručeni na veliko.

Drugi su iznijeli slične tvrdnje za druge kampuse. Nakon razbijanja demonstracija na Sveučilištu Northwestern u Bostonu, dužnosnici kampusa rekli su da su se u njih infiltrirali profesionalni organizatori. Studenti su to demantirali.

Što bi bilo ispunjenje cilja? Jedan članak navodi da žele da se sveučilišta odvoje od tvrtki koje podupiru izraelske vojne napore. Koje su to tvrtke?

Pro-palestinski aktivisti zahtijevaju od sveučilišta da prekinu financijske veze s Izraelom i tvrtkama za koje kažu da ga podržavaju. Specifični zahtjevi razlikuju se od kampusa do kampusa.

U mnogim kampusima studenti kažu da ne znaju u kojoj su mjeri kampusi povezani s Izraelom. Yale je jedan od mnogih kampusa gdje studenti zahtijevaju transparentnost u pogledu ulaganja. Škola ne objavljuje sva svoja ulaganja, a novac može biti teško pratiti nakon što ode vanjskim investicijskim menadžerima koje angažiraju fakulteti.

Na nekim mjestima, aktivisti su identificirali specifične veze koje žele raskinuti. Studenti sa Sveučilišta u Michiganu rekli su da škola šalje milijarde dolara investicijskim menadžerima koji profitiraju od rata. Kao primjere su naveli ulaganja u tvrtke za bespilotne letjelice i tehnologiju nadzora koja se koristi u Izraelu. Dužnosnici Michigana rekli su da nemaju izravnih ulaganja u izraelske tvrtke i da izravna ulaganja čine djelić jedan posto od 18 milijardi dolara vrijednih sredstava.

Prosvjednici na Massachusetts Institute of Technology također traže prekid sporazuma o studiji s Izraelom. Objavili su imena istraživača koji primaju novac od izraelskog ministarstva obrane za projekte za koje tvrde da pomažu u navigaciji bespilotnim letjelicama i proturaketnoj obrani.

Što se tiče postizanja ciljeva, bitna crta, veliki dio prosvjeda je da budu primijećeni, prosvjednici kažu da žele da se njihova poruka čuje diljem svijeta. U tome su i uspjeli jer su prosvjedi bili među prvima u vijestima na ovim prostorima, uz informacije s Bliskog istoka.

Koliki je postotak sveučilišnih kampusa diljem Amerike imao nasilne propalestinske prosvjede?

Teško je znati točan postotak, ali je relativno mali. Više od 2000 ljudi uhićeno je na više od 30 fakulteta.

Za usporedbu, SAD ima oko 6000 koledža i sveučilišta, uključujući sve vrste institucija. Te škole imaju oko 18 milijuna studenata, uključujući studente dodiplomskih i diplomskih studija. Prosvjedi su se proširili na desetke kampusa diljem zemlje, ali nasilje je bilo relativno rijetko.

Kakva je ova situacija u usporedbi sa studentskim prosvjedima iz 1960-ih? Postoji li povijesni kontekst koji bi mogao pomoći u razumijevanju sadašnje situacije?

Val prosvjeda jedan je od najvećih na američkim kampusima u novijoj povijesti, ali još uvijek nije ni blizu tako raširen ili nasilan kao studentske demonstracije iz doba Vijetnamskog rata. Neki povjesničari kažu da je pokret možda najveći u 21. stoljeću, ali nema mnogo konkurencije.

A do sada je nasilja bilo manje nego u usporedbi s prethodnim razdobljima. Nije bilo bombaškog napada, primjerice, poput onog u kolovozu 1970. na Sveučilištu Wisconsin u kojem je poginuo istraživač. I nije se ponovio masakr u državi Kent.

Ipak, pokret je povukao usporedbe s tom erom, posebno svojim korijenima na Columbiji i njegovim odjecima prosvjeda iz 1968. u kojima su studenti zauzeli zgrade kampusa u znak protesta protiv Vijetnamskog rata.

AP/Glas Amerike/Hrvatsko nebo