Od osude do podrške

„Moramo pokazati da smo na sve načine spremni braniti institucije BiH, a ako one padnu, a imali smo to 1992. godine, moramo biti spremni braniti ovu zemlju i oružjem”, rekao je prije nekoliko dana poglavar Islamske zajednice u BiH reis Husein Kavazović, gostujući na jednoj lokalnoj televiziji.

Izjava je u Republici Srpskoj okarakterizirana kao poziv na rat, dok je bošnjački politički korpus ili stao u obranu Kavazovića ili je nije osudio.

„Tišina koja je nastupila u Federaciji i diplomatskim predstavništvima u Sarajevu nakon izjave prvog muslimana u BiH možda je opasnija od reisova zveckanja oružjem. Održavanje tenzija, kolonijalni status, upravljanje krizama koje se proizvode, samo su dio mozaika koji je sklopljen za BiH, izvan BiH, a u koji se Kavazović odlično uklopio“, rekao je predsjednik RS-a Milorad Dodik, reagirajući na odsutnost reakcije bošnjačkih lidera u vezi s izjavom Kavazovića, optužujući ga da radi „prljav posao“ čak i protiv vlastitog naroda.

„Dio političara u Federaciji koji shvaćaju opasnost od reisovih izjava šuti jer znaju da će kad-tad opet na izbore. A podrška džamije kod muslimana je oduvijek bila presudna“, rekao je Dodik, koji se obrušio i na veleposlanstvo SAD-a u BiH koja je u reakcijama na izjavu Kavazovića, njega i Dodika stavila u istu ravninu.

Kavazović i Dodik u istoj ravnini

A iz Veleposlanstva SAD-a su poručili da je posebno razočaravajuće kada bilo koji vjerski vođa spominje ili prijeti nasiljem kao rješenjem problema u BiH.

„Sugestija da postoji veća potreba za ‘mirom i tolerancijom’ u BiH je dobra, ali se ova preporuka mora jednako primijeniti na političke vođe BiH, kao i na njezine vjerske vođe i ništa manje na predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika“, naveli su iz veleposlanstva SAD-a u BiH, na što im Dodik nije ostao dužan.

„Skandalozna izjava. Ne mogu vjerovati da netko tko je predstavnik vjerske zajednice može koristiti takav rječnik. Što bi bilo da je to izjavio netko iz neke druge vjerske zajednice? Pa to bi danas brujao cijeli svijet. Zgrožena sam“, rekla je predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović.

U obranu Kavazovića stali su bošnjački političari i udruženja. Bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović osudio je posljedice verbalnih napada na Kavazovića.

„Povodom nastavka orkestriranih i zlonamjernih medijskih napada na duhovnog poglavara Bošnjaka muslimana reisul-ulemu Islamske zajednice u BiH dr. Huseina ef. Kavazovića, javno pozivam Milorada Dodika da prestane s upotrebom neprimjerenog vokabulara. Milorad Dodik je glavni promotor ratnohuškačke retorike i antidejtonske politike. Podsjećam javnost, upravo je Dodik jedini političar u Bosni i Hercegovini i Europi koji je javno prijetio opkoljavanjem vojarni Oružanih snaga Bosne i Hercegovine“, rekao je Bećirović.

„Napadi na reisa su napadi na dostojanstvo Bošnjaka”, kaže premijer Vlade FBiH Fadil Novalić, navodeći da reis govori glasom svih kojima je jasno u kakvom stanju su oni gdje se „dvoje namiruje na račun trećeg“.

Vratiti se u institucije

„Povijesno iskustvo govori da u BiH uvijek moramo biti na oprezu i spremni oduprijeti se napadima na našu državu. To je obveza svakog od nas”, poručuje Novalić.

Stranka demokratske akcije u izjavi reisa Kavazovića ne vidi ništa sporno. Kažu da su nedopustivi napadi na Islamsku zajednicu te da se pokušavaju ušutkati oni koji brane državu.

„Kampanja koju vlasti RS-a i HNS vode protiv Islamske zajednice i Bošnjaka neodoljivo podsjeća na kampanju koja se vodila početkom 90-ih godina, što je bila uvertira za brutalnu agresiju na Bosnu i Hercegovinu, za etničko čišćenje i sistemske masovne zločine koji su kulminirali genocidom. Posebno je indikativno da u sinkroniziranom napadu sudjeluju sljedbenici politika koje su osuđene za genocid i etničko čišćenje“, priopćili su iz SDA.

Izjavu Kavazovića osudio je i Hrvatski narodni sabor, pozivajući bošnjačke političke predstavnike da se nedvosmisleno ograde i osude izjavu reisa Kavazovića.

„Ovo je pritisak kojim se pokušavaju zadržati neke stvari u statusu quo. Nemoguće je zadržati neke stvari u statusu quo. Mi moramo krenuti naprijed i dati šansu Bosni i Hercegovini. Svi oni koji su ostali negdje na tragu promišljanja prošlosti nek‘ se valjaju u tom blatu”, izjavio je predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović.

Ništa ratnohuškačko

Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković navodi da su Islamska zajednica i reisul-ulema najvažnije institucije za sve vjernike Bošnjake, te da je obveza da ih kao takve štite i čuvaju.

„Sve dok na našim prostorima postoje politike veličanja ratnih zločina i zločinaca koji su počinjeni nad našim narodom, Bošnjacima, mi ne smijemo izgubiti refleks da se opet branimo i obranimo. Ništa ratnohuškačko u izjavama reisul-uleme Huseina Kavazovića nisam pronašao. Naša spremnost na suživot i kompromis nije naša slabost, to je neizmjerna snaga našeg naroda“, istaknuo je Konaković.

„Institucije Bosne i Hercegovine su mjesto za političke rasprave. Nema potrebe da ih se brani oružjem. Postoji snažno i održivo opredjeljenje, kako na međunarodnoj tako i na domaćoj razini, u pogledu funkcioniranja institucija”, rečeno je u reakciji OHR-a na izjavu Kavazovića.

S druge strane Kavazović u odgovoru međunarodnim predstavnicima poručuje da je potrebno spriječiti nove enklave i geta.

„Islamska zajednica će se morati oduprijeti pokušaju da je se ušutka, ona mora pružiti žestok otpor pokušajima da se bošnjački narod svede na vjersku grupu, da se sabije u enklave i geta, čiju sudbinu ne bi bilo teško predvidjeti“, kaže Kavazović.

Staviti dijalog u prvi plan

Iz Memorijalnog centra Srebrenica dali su podršku Kavazoviću, podsjećajući na njegov boravak u logoru kojim je upravljalo Hrvatsko vijeće obrane tijekom proteklog rata.

„Reis Kavazović je prava inspiracija i svijetli primjer otpornosti ljudskog duha pred velikim nedaćama. Njegova posvećenost poticanju mira i razumijevanja služi kao snažan podsjetnik na važnost suosjećanja, empatije i praštanja“, rekli su u centru.

Misija OESS-a u BiH pozvala je vjerske vođe da pojačaju rad na međureligijskom dijalogu i izgradnji povjerenja, te da promoviraju narative koji doprinose miru i stabilnosti u zemlji.

„Vjerski vođe igraju važnu ulogu u promoviranju mira i tolerancije, posebno u društvu u kojem vjerske zajednice imaju važnu društvenu ulogu“, rečeno je u Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju.

Dragan Maksimović,Deutsche Welle/Hrvatsko nebo