SVETAC DANA “Sveti Beda Časni”
Vrijeme:1 min, 31 sec
25.svibnja
Biskup i crkveni naučitelj, svestrani znanstvenik.
Danas je sveti Beda Časni, crkveni naučitelj. Rođen je 672. ili 673. godine u sjevernoj Engleskoj, na posjedu benediktinskog samostana. Odgajali su ga benediktinci u samostanu Wearmouthu, a za sebe je rekao da je cijeli svoj vijek po dolasku u samostan proveo u molitvi i proučavanju Svetoga pisma.
Dok je po strogom benediktinskom pravilu iz dana u dan s braćom pjevao časoslov, njegova je naročita radost bila studirati, proučavati i pisati. Imao je smisla, vremena i predanosti za kulturni rad kojim je obogatio stoljeća. Beda je u 19. godini primio đakonat, a u 30. je zaređen za svećenika. Još kao đakon, Beda Časni pisao je gramatička djela, s lakoćom u prozi i stihovima, latinskim i pučkim jezikom.
Od teoloških djela najznačajnija su mu egzegetska, a dijele se u Komentare i Homilije. Zbog tih je djela u Srednjem vijeku uživao naziv najslavnijeg bogoslovca. Osobito slijedi Augustina, Jeronima, Ambrozija i Grgura Velikoga. Napisao je i nekoliko asketskih djela.
Ponajviše se proslavio povijesnim djelima od kojih je najvažnije ‘Crkvena povijest engleskoga naroda’ u pet svezaka. Kralj Alfred Veliki preveo je to djelo na anglosaski. Gramatička i pozitivno – znanstvena djela su Bedu Časnoga uvrstila u najučenije ljude srednjega vijeka. Povjesničari i teolozi ističu važnost njegovog djela o svagdašnjoj ili čestoj pričesti, u kojem potiče da se vjernike što više poučava o spasonosnosti primanja svete pričesti.
Sv. Robert Bellarmin, praveći usporedbu sv. Bede Časnoga s njegovim suvremenikom sv. Ivanom Damaščaninom, kaže da je jedan svojom mudrošću prosvijetlio Zapad, a drugi Istok. Beda Časni bio je čudo svetosti i učenosti svoga vremena, pa ga je Crkva uvijek mnogo cijenila. Papa Lav XIII. proglasio ga je crkvenim naučiteljem. Umro je 26. svibnja 735. godine. Zaštitnik je predavača, lektora, pisaca, povjesničara te brojnih naselja, župa i crkava širom svijeta.
hkm.hr /Hrvatsko nebo
