IZ STRANIH MEDIJA: Kako Austrija pomaže Balkanu deportirati migrante

Beč predvodi inicijativu za borbu protiv ilegalne migracije.

Već godinu dana pandemija zasjenjuje temu koja je prije Europu stalno držala u neizvjesnosti. Riječ je, jasno, o migraciji. Sigurnosne vlasti pretpostavljaju da bi se to uskoro moglo ponovo promijeniti. Austrijsko ministarstvo unutarnjih poslova pretpostavlja da trenutno oko 100 000 ilegalnih migranata u Grčkoj i na Zapadnom Balkanu čeka na nastavak putovanja prema sjeveru ili zapadu, iako mnogi od njih nemaju izgleda dobiti azil. Austrijski ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer ovih je dana boravio u Srbiju, BiH I Sjevernu Makedoniji kako bi tim zapadnobalkanskim državama ponudio pomoć u zaštiti granica, ali i pri deportiranju migranata.

Ta tema također zauzima visoko mjesto u političkom programu austrijskog kancelara Sebastiana Kurza. On tvrdi da je zaslužan za zatvaranje balkanske rute, što nije u potpunosti točno, ali nije ni pogrešno. Sada je za slanje jasnih poruka nadležan njegov stranački kolega iz kršćansko-demokratskog ÖVP-a, ministar unutarnjih poslova Nehammer: „Samo dosljednim vraćanjem migranata možemo postići vjerodostojnu politiku azila.“ To počinje pred vratima EU-a i važno je kako bi se zemljama podrijetla poslale ispravne poruke.“

Bosna bi trebala dobiti podršku u vidu obuke službenika, ali i charter letova za vraćanje migranata koji nemaju pravo na azil. Inicijativu za borbu protiv ilegalne migracije predvodi Austrija, ali nije u tome sama. Na „Platformi protiv ilegalne migracije“ preko koje bi se od lipnja trebala osigurati spomenuta pomoć, sudjeluju također Njemačka, Danska, Slovenija i Češka. Time bi se mogla poboljšati suradnja sa zemljama podrijetla koja je možda najteži aspekt. Naime, Bosna teško uspijeva izboriti se za ustupke od zemalja poput Pakistana.

Sudbina migranata „nasukanih“ u BiH proteklih je mjeseci, zbog teških uvjeta života i hladnoće, privlačila je pozornost javnosti, a posebno nakon što je ozloglašeni prihvatni centar Lipa izgorio u požaru. Austrija je Bosni stavila na raspolaganje pola milijuna eura za izgradnju infrastrukture. No Bosna bi što se tiče migracije ponovo mogla pasti u zaborav. Jer Balkanska ruta, kojom su 2015. i 2016. stotine tisuća izbjeglica i migranata otišle u smjeru sjeverozapada, proteklih se godina više se puta promijenila.

Nakon što je Mađarska u rujnu 2015. zatvorila svoju granicu sa Srbijom, a Makedonija u proljeće 2016. na granici s Grčkom postavila visoke ograde, kretanje migranata južnoeuropskom rutom u velikoj se mjeri i dugoročno smanjilo. No ona nikada nije bila potpuno zatvorena. I 2016. tom je rutom na sjeverozapad Europe stiglo nekoliko desetaka tisuća ljudi. Nakon što je Hrvatska uvela strože kontrole na granici sa Srbijom, Bosna, koja je prije bila samo tranzitna zemlje sve je više u fokusu. Granična policija Hrvatske, koja je od 2013. članica Europske unije, tamo je počela sustavno, a dijelom brutalno vraćati migrante u BiH.

Već nekoliko mjeseci u prvom planu je drugi ogranak balkanske rute: Rumunjska. Migranti iz Srbije, a u manjem broju i iz Bugarske odlaze u okolicu Temišvara na zapadu Rumunjske i odande pokušavaju preko Mađarske ući u Austriju. Mađarski premijer Viktor Obran i njegov ministar unutarnjih poslova Péter Szijjártó najavili su 2015. da će u slučaju potrebe i na granici s Rumunjskom, dakle članicom EU-a, podići ogradu, no do toga ipak još nije došlo.

Dominic Fritz, gradonačelnik Temišvara, koji je podrijetlom iz Njemačke, nedavno je u nekoliko navrata apelirao na rumunjsku vladu da pomogne njegovu gradu zbog povećanog broja migranata u prolazu. Nakon što su dvojica Afganistanaca u tučnjavi zadobila teške ozljede, od kojih je jedan nedugo kasnije i preminuo, situacija u Temišvaru privukla je pozornost cijele zemlje. Fritz je naglasio da je on vladu od početka godine stalno izvještavao o rastućem broju migranata u Temišvaru i o nedovoljnim kapacitetima grada za njihovo zbrinjavanje.

Očekuje se da će na ljeto, kada se Balkanska ruta ionako pojačao koristi, zbog očekivanih ublažavanja ograničenja uvedenih radi svladavanja pandemije, broj migranata ponovo porasti. Većina ilegalnih migranata u Rumunjskoj dolazi iz Afganistana. Rumunjska granična policija priopćila je također da je prošle godine uhićeno 380 krijumčara. No to je tek mali dio onih koji profitiraju od posla s migrantima. Njemačka policija nedavno je potvrdila da je u porastu krijumčarenje ljudi iz Rumunjske. Migrante se često skriva u tovarnom prostoru teretnih vozila iz Rumunjske.

Dakle, ponovo će žarište biti na zaštiti granica. Austrija je Sjevernoj Makedoniji, u svrhu bolje zaštite granice s Grčkom, i Srbiji koja podiže granicu sa Sjevernom Makedonijom, stavila na raspolaganje dvanaest policijskih službenika i infracrvene kamere. „Učinit ćemo sve kako bismo zaštitili naše granice“, obećao je u četvrtak srbijanski ministar unutarnjih poslova Aleksander Vulin. „Što manje migranata dođe u Srbiju, manje će ih nastaviti putovanje.“ Nehammer je samo dodao: „Zaštita srbijanske granice važna je za zaštitu austrijske granice.“

Prevela: J. G.

Michael Martens i Stephan Löwenstein: Kako Austrija pomaže Balkanu deportirati migrante. F.A.Z. (Njemačka), 30. travnja 2021.

Kako Austrija pomaže Balkanu deportirati migrante

Z.G./A.B./Hrvatsko nebo