Nacrt Dušana Janjića i skupine intelektualaca o „mirnoj primopredaji vlasti” izazvao “protuofenzivu” najviših srbijanskih dužnosnika

„Poručujem Aleksandru Vučiću da podnese ostavku i prihvati mehanizam mirnog prelaska u neko novo stanje. Bolje je da ne čeka da Moskva, Washington i Peking izvedu matematiku koliko je on jamac njihovih interesa, a koliko problem. Bolje je za sve nas, a i za njega. Opcije koje Vučić ima mnogo su uže od opcija Srbije, a ova je vlast istrošena”, rekao je nedavno za beogradski tjednik Danas Dušan Janjić, poznat kao politički angažiran stručnjak i intelektualac demokratske i prozapadne orijentacije. Jučer je objavljen njegov i skupine njegovih „istomišljenika” „non paper”, dokument poslan na 400 domaćih i stranih važnih adresa, koji nosi naslov Nacrt prijedloga o mirnoj primopredaji vlasti u Srbiji. Vrh vlasti u Srbiji odmah je krenuo u protuofenzivu, osjećajući opasnost koja dolazi od takve političke platforme, kakvu nisu bili u stanju iznjedriti ni srbijanska oporba ni prosvjednici. U dokumentu je prepoznao polugu za obaranje vlasti koju pomiču izvana, pa protuteza vlasti glasi: Ovdje se protiv nas provodi „obojena revolucija”. – Što sadržava Janjićev „papir”? Donosimo osnovnu informaciju i cjelovit tekst tog dokumenta, preveden na hrvatski jezik.

„Poručujem Aleksandru Vučiću da podnese ostavku i prihvati mehanizam mirnog prelaska u neko novo stanje. Bolje je da ne čeka da Moskva, Washington i Peking izvedu matematiku koliko je on jamac njihovih interesa, a koliko problem. Bolje je za sve nas, a i za njega. Opcije koje Vučić ima mnogo su uže od opcija Srbije, a ova je vlast istrošena”, rekao je nedavno za Danas Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. Janjić je tada, tekst je objavljen 16. srpnja, rekao i da je sa skupinom istomišljenika tih dana načinio Prijedlog za razmišljanje u nadi da će ga svi politički akteri, pa i predsjednik Srbije, pročitati.

„Dinamika krize opominje [nas] da je vrijeme za izgradnju većinske političke suglasnosti o mirnom izlasku iz krize”, izjavio je tada Janjić za Danas i ocijenio da produženje nasilja ne donosi ništa dobro, ni za društvo, ali ni za samu Vučićevu političku opciju. Jedan mjesec nakon toga, u ponedjeljak, 18. kolovoza, Prijedlog za razmišljanje objavljen je na portalu Kurira. Odmah su na nj krenuli napadi. Napao ga je odmah Marko Đurić, ministar vanjskih poslova, zatim danas Ana Brnabić, predsjednica Narodne skupštine i bivša predsjednica vlade, oboje članovi vodstva Vučićeve vladajuće stranke SNS, a na mreži X napao ga je i predsjednik te stranke te bivši predsjednik vlade Miloš Vučević.

Nacrt prijedloga o mirnoj primopredaji vlasti u Srbiji, koji je s timom suradnika pripremio Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose, dostavljen je na mnoge adrese. Propratno pismo i tekst objavio je portal danas.rs, „onako kako su nam dostavljeni, na srpskom jeziku”. [Ovdje oboje donosimo u prijevodu na hrvatski jezik i uz poneko pojašnjenje čitateljima– nap. ur. Hrvatskog neba]

Janjićevo pismo primateljima odnosno javnosti

Poštovani,

Obraćam Vam se ispred Ad hoc Stručnog tima za sigurnost i stabilizaciju koji čine vodeći stručnjaci iz područja ljudske sigurnosti, sigurnosti i obrane, ustavnog prava, vladavine prava i pravosuđa te međunarodnih odnosa.

Tim je započeo s radom 15. siječnja 2025. kao ad hoc mehanizam o stanju i prijetnjama sigurnosti ljudi, ljudskim pravima i slobodama u Republici Srbiji.

Nalazi provedenog monitoringa i preporuke Ad hoc mehanizma javnosti su priopćeni u Policy Paperu „Izvješće o stanju i prijetnjama sigurnosti ljudi, ljudskim pravima i slobodama u Republici Srbiji.

Izvještajno razdoblje 15. siječnja – 31. ožujka 2025.”.

U prilogu dostavljam Non-paper Prevencija strukturne destabilizacije Srbije, koji je nastao kao rezultat rada Ad hoc tima stručnjaka za sigurnost i stabilizaciju.

U dubokoj uvjerenosti da se bliži kraj vremena za mirno rješavanje krize u Srbiji i da se preventivnim mjerama mogu izbjeći nasilje i oružani sukobi i da ćete poduprijeti demokratsko rješavanje krize i stabilizaciju Srbije, želim Vam svako dobro!

Dušan Janjić

Dokument

NON-PAPER

Sprječavanje strukturne destabilizacije Srbije

Svrha

Ovaj dokument namijenjen je domaćim i međunarodnim društvenim, poslovnim, političkim i drugim akterima koji svojim djelovanjem utječu na tijek aktualne krize u Srbiji.

U dokumentu su uzete u obzir dostupne informacije o procjeni ozbiljnosti krize, stanju sigurnosti u zemlji te o političkoj volji, spremnosti i kapacitetima različitih aktera da pridonesu očuvanju mira i stabilizaciji prilika.

A. Srbija pred rizikom strukturne destabilizacije

Politička i društvena kriza, u kombinaciji s rastućom sigurnosnom nestabilnošću, obilježava svakodnevicu u Srbiji. Odgovor vlasti uključuje mjere neproglašenoga izvanrednog stanja i puzećega državnog udara, što povećava rizik od daljnje eskalacije sigurnosne situacije.

Predsjednik Aleksandar Vučić jedan je od najutjecajnijih aktera krize. Uspostavljenim monopolom nad medijima, ključnim proračunskim i investicijskim odlukama i upravljanjem Vladom Srbije – posebno diplomacijom, vojskom i policijom – Predsjednik se koristi za zastupanje vrijednosti i interesa dijela društva i za izgradnju Pokreta za obranu države [nove, šire političke platforme koju od prošle godine pokušava utemeljiti Vučić]. Takvim postupanjem krši se duh i slovo Ustava i Zakona o predsjedniku Republike, koji temeljnu ulogu predsjednika Republike utvrđuju kao izraza i jamca nacionalnog jedinstva.

Pobunjeni građani i većinsko javno mnijenje osporavaju legitimitet takva djelovanja. Postavlja se pitanje ostavke ili opoziva aktualnog predsjednika, a i raspisivanja izvanrednih predsjedničkih izbora. Istaknuta je potreba poduzimanja odgovarajućih aktivnosti na jačanju političke volje i postizanju političkog dogovora o uvjetima izborne kontrole vlasti.

B. Aktivnosti i mehanizam za miran izlazak iz krize

B.1 Mjere za deeskalaciju prijetnji ljudskoj sigurnosti

• Neovisno stručno povjerenstvo: Formirati tijelo za praćenje i izvješćivanje o stanju društva i sigurnosnim kretanjima uz predlaganje mjera za deeskalaciju prijetnji sigurnosti ljudi, ljudskim pravima i slobodama. Komisija bi surađivala s domaćim i međunarodnim stručnjacima, institucijama i organizacijama, podupirući rad Ad hoc mehanizma za miran izlazak iz krize i stabilizaciju Srbije.
• Suzbijanje zagovaranja nesnošljivosti, nasilja i ekstremizma: Dužnost je svih nadležnih institucija da, u okviru zakonskih ovlasti, provode mjere za suzbijanje zagovaranja nesnošljivosti, mržnje i ekstremizma; zaustavljanje porasta policijskog nasilja i zlouporabe tužiteljstava i sudova, među kojima i prekršajnih.
• Uloga Predsjednika Republike i Vijeća za nacionalnu sigurnost: Donošenje mjera za zaustavljanje porasta policijskog nasilja i torture, obustavljanje postojanja i djelovanja parapolicijskog organiziranja i nasilja – u prvom redu, koje je poduprto od vladajućih stanaka, sponzorirano nenamjenskim trošenjem proračunskih sredstava i iz parapravnih izvora, koje podupire policija, a tolerira pravosudna vlast.
• Uloga Vrhovnog državnog odvjetništva: Izvršavanje zakonskih obveza u suzbijanju ekstremističkih i parapolicijskih aktivnosti, posebice onih koje se odnose na političke stranke, nositelje javnih ovlasti i organizirani kriminal.
• Parlamentarna i institucionalna kontrola: Aktivirati zakonom ovlaštene mehanizme parlamentarne i druge javne kontrole djelovanja sigurnosno-obavještajne zajednice u Srbiji, posebice policije i BIA-e.
• Provjera rada institucija od posebnog javnog značaja: Hitno preispitati rade li ključne institucije – Ustavni sud, Agencija za borbu protiv korupcije, Povjerenik za informacije od javnog značenja i zaštitu podataka o osobi i Zaštitnik građana – u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim ovlastima i pridonose li jačanju sigurnosti i zaštiti ljudskih prava i sloboda u Srbiji.
• Agencija za nacionalnu sigurnost (NBA): Razmotriti osnivanje agencije koja bi bila zakonom određena kao jedan od ključnih aktera u postizanju vladavine prava. NBA bi ovlaštenim institucijama pružala kritične informacije od značenja za sigurnost i obranu Srbije, provodila mjere zaštite od kibernetičkih i komunikacijskih prijetnji, štitila osobe i objekte, osiguravala sigurnost nacionalne valute i platnog sustava te provodila ili pomagala istrage ratnih zločina, terorizma i politički motiviranih ubojstava.
• Reorganizacija policije: Stvoriti pravne i operativne uvjete za reorganizaciju policije u jedinstvenu organizaciju s jedinstvenim lancem zapovijedanja i kontrole.

B.2 Okrugli stol o stabilizaciji Srbije

Okrugli stol o stabilizaciji Srbije jest ad hoc mehanizam za postizanje političkog dogovora za nadilaženje krize legitimiteta i institucionalnih nepravilnosti u radu Narodne skupštine Srbije, Skupštine AP Vojvodine, brojnih gradskih i općinskih skupština te vijeća mjesnih zajednica širom Srbije.

Razlozi osnivanja:

• Duboke političke i društvene podjele;
• Visok stupanj nepovjerenja javnosti prema vlastima;
• Sukob i nepovjerenje između oporbe i vlasti;
• Ograničeni kapaciteti vlasti i oporbe za upravljanje krizom;
• Nepostojanje prihvatljiva institucionalnog okvira za dijalog;
• Rizik od radikalizacije, formiranja paralelnih institucija i nasilnog otpora;
• Povezanost paradržavnih struktura i organiziranog kriminala s institucijama, posebice u sigurnosno-obavještajnom sektoru.

Ciljevi:

• Postizanje političkog dogovora o uvjetima za poštene i demokratske izbore;
• Osiguravanje mirnog i demokratskog izlaska iz političke i sigurnosne krize;
• Uspostavljanje osnovnih pravila i mehanizama za smanjenje napetosti i sigurnosnih rizika.

Sudionici:

• Predstavnici građanskih prosvjeda, inicijativa, studentskih, strukovnih, lokalnih i drugih pokreta s relevantnom potporom javnosti;
• Parlamentarne političke stranke.

Moderacija:

• Moderator Okruglog stola može biti pojedinac ili kolektivno tijelo, građanin Srbije i/ili predstavnik međunarodne zajednice (preporučuje se Quint „petorka”);
• Za izbor moderatora potrebna je suglasnost svih sudionika.

Očekivani rezultat:

• Konsenzus o stvaranju uvjeta za slobodne i poštene izbore, što podrazumijeva:

o Popis birača i sprječavanje manipulacije popisom i sprječavanje zlouporabe biometrijskih i drugih podataka;

o Neovisno praćenje aktivnosti Republičkog podatkovnog centra;

o Odluka o modelu izbornog sustava (većinski ili razmjerni);

o Uvođenje većeg broja izbornih jedinica;

o Osiguravanje trenutnog glasovanja i sigurnosti glasačkih listića;

o Ravnomjerna zastupljenost regija i manjinskih zajednica;

o Financiranje političkih stranaka i izbornih kampanja.

Preporuke:

• Narodna skupština izabrana na izvanrednim izborima treba imati ustavotvornu ulogu;
• Potrebno je odrediti prijelazno razdoblje. Za predsjednika i Ustavotvornu skupštinu treba biti kraći mandat od zakonom utvrđenog mandata izabranih na redovnim izborima;
• Postizanje dogovora o kalendaru održavanja izvanrednih izbora na svim razinama

C. Uloga predsjednika Republike u stabilizaciji Srbije

S obzirom na zabrinjavajući stupanj sigurnosne destabilizacije i nužnost poduzimanja mjera za zaustavljanje daljnje destabilizacije, posebna pozornost posvećena je ulozi predsjednika Republike, Vijeća za nacionalnu sigurnost i sigurnosno-obavještajne zajednice u Srbiji.

U javnosti se često postavlja pitanje: Tko će zamijeniti Vučića? Ovaj dokument na to ne daje odgovor, ali ističe potrebu izborne promjene nositelja te funkcije i definira zadaće koje predsjednik treba preuzeti kako bi pridpnio mirnoj i demokratskoj tranziciji vlasti i stabilizaciji Srbije.

Obveza predsjednika Republike Srbije jest ta da:

• Pokreće mjere za jamčenje vlasničkih prava i imovine građana, javne i državne imovine, imovine trgovačkih društava, zadruga, ostavine i dr., te potiče učinkovit postupak povrata imovine kako bi se neopravdano stečena imovina vratila vlasnicima.
• Podupire izgradnju okruženja poslovne, političke i društvene suradnje, poštivanja vladavine prava i ozdravljenja institucija, te solidarnosti.
• Potiče dijalog o Strategiji reformi i održivog razvoja za sljedeće desetljeće, uz uključivanje gospodarstva, stručnjaka, civilnog društva i međunarodnih partnera;
• Podupire otvaranje Srbije prema multinacionalnim korporacijama koje pridonose održivom razvoju, uz uvažavanje interesa domaćeg gospodarstva i javnosti, posebice u strateškim sektorima (proizvodnja hrane, vodno gospodarstvo, rudarstvo i prerada rijetkih metala, energetika i ljudska sigurnost).
• Zakonom o predsjedniku Republike, a isto tako i drugim srodnim zakonima, jasno definirati prava, obveze i odgovornost predsjednika za poštivanje ustava, zakona i strateških dokumenata od značaja za održivi razvoj, stabilnost, sigurnost i obranu Srbije. Predsjednik je dužan pridržavati se te obveze pri odlučivanju o dodjeli mandata za sastavljanje vlade, davanju suglasnosti na zakone, imenovanju sudaca Ustavnog suda i diplomatskih predstavnika Srbije.
• Pri potpisivanju ukaza o proglašenju zakona predsjednik je dužan obrazložiti odluku o davanju suglasnosti i naznačiti odgovarajuće i potrebne izmjene zakona i ustava;
• Doprinosi unaprjeđenju neovisnosti pravosudnih tijela i ukidanju prakse branjenja stečenih povlastica i monopola, te djelovanja Narodne skupštine kao “stranačkog kadrovskog filtra” u pravosuđu.
• Izravno i/ili putem Vijeća za nacionalnu sigurnost podupire pravosudna i istražna tijela u borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala i terorizma;
• Pokrenuti kvalitetan nadzor, pregled i izvješćivanje o suradnji sa stranim obavještajnim službama, pokrenuti inicijativu za ukidanje prakse uključivanja pripadnika BIA-e [Sigurnosno-informativna agencija] i VOA-e [Vojna obavještajna služba] u tužiteljske timove i praćenje rada tužiteljstva, uključujući otklanjanje utjecaja VOA-e na rad Tužiteljstva za ratne zločine;
• U obavljanju poslova imenovanja i odlikovanja, predsjednik je dužan i odgovoran za poštivanje integriteta osoba koje se imenuju ili odlikuju;
• Poštuje različitost i podupire realizaciju integrativne politike. Zbog posebne važnosti međunacionalnih odnosa za razvoj, stabilnost i sigurnost Srbije, te zbog desetljeća nedjelovanja Vijeća Vlade Srbije za nacionalne manjine, potrebno je zakonom ovlastiti predsjednika Republike da predsjeda tim Vijećem.

D. Prijeko potrebne mjere:

Zakon o predsjedniku Republike nalaže jasno i u skladu s ustavom i zakonom utvrditi kriterije za donošenje odluke o oprostu i razrješenju, a i odgovornost predsjednika za nepoštivanje utvrđenih kriterija.

Potrebno je sagledati dosadašnje djelovanje predsjednika Republike u pitanjima od značenja za održivi razvoj. Prvo, prekinuti dosadašnju praksu sudjelovanja predsjednika u radu tijela i tijela koja donose odluke o kapitalnim investicijskim projektima.

Za učinkovito obnašanje javne dužnosti Predsjednika Republike potrebno je osigurati odgovarajuću infrastrukturu i ljudske resurse. U tu svrhu potrebno je preispitati zakonsko određenje statusa i zadaća Vijeća za nacionalnu sigurnost kao važnog tijela za unaprjeđenje stanja sigurnosti i usmjerivanje djelovanja sigurnosno-obavještajne zajednice.

Članovi Vijeća mogu biti samo dostojni građani Srbije, osposobljeni i s izuzetnim iskustvom i referencijama u oblastima strateškog planiranja i usmjerivanja razvoja sigurnosti u svim njezinim segmentima.

Radom Vijeća upravlja predsjednik Republike, odnosno savjetnik za sigurnost Republike Srbije.

Umjesto dosadašnjeg Ureda za koordinaciju sigurnosnih službi, potrebno je ustrojiti Ured za koordinaciju obavještajno-sigurnosne zajednice. Ured bi tvorili predstavnici Narodne skupštine, Vlade Srbije i ministarstava vanjskih poslova, europskih integracija, unutarnjih poslova i obrane. Postojeći Zavod za koordinaciju sigurnosnih službi trebao bi se transformirati u Koordinacijsko tijelo Obavještajno-sigurnosne zajednice sastavljeno od čelnika sigurnosno-obavještajnih službi.

Za Ad hoc tim stručnjaka za sigurnost i stabilizaciju

Beograd, 13. kolovoza 2025.

Povezano:

Davor Velnić: Srbija je nepopravljiva, vjerovanje EU-a u bolju Srbiju blesavo, a tlapljenje o “europskoj i građanskoj Srbiji” iz Banskih dvora i s Pantovčaka – neoprostivo

danas.rs/Hrvatsko nebo