Reakcije najvažnijih država i čimbenika na američko bombardiranje triju iranskih nuklearnih postrojenja: protiv eskalacije!
Vrijeme:16 min, 21 sec
Sa svih strana svijeta stižu reakcije, ali se ni za jednu osim iranske ne može reći da izražava upozorenje ili prijetnju Sjedinjenim Državama, iako mnogi pozivaju na obustavu napada i okretanje diplomaciji. Nakon napada, američki predsjednik Trump izjavio je da su “iranska ključna postrojenja za obogaćivanje nuklearnog oružja posve izbrisana [obliterated], Iran, nasilnik Bliskog istoka, sada mora sklopiti mir.” Iran opovrgava uspjeh bombardiranja. – Noćas su bombarderi B-2 izbacili šest bombi zvanih „Massive Ordnance Penetrator – poznatih kao “razbijači bunkera” – tijekom leta nad Iranom. I određen broj krstarećih projektila Tomahawk ispaljen je s podmornice američke mornarice na ciljeve unutar Irana, potvrdili su iz američkog ministarstva obrane. Iran je odmah, tijekom noći i u nedjelju, lansirao u znak odmazde baražne raketne valove u smjeru Izraela. Izraelske su vlasti izvijestile da je od eksplozija iranskih raketa više od 80 ljudi ranjeno, velika većina njih lakše. Bilo je većih razaranja stambenih objekata u Izraelu. No glavno je pitanje hoće li sada Iran uzvratiti i napasti američke baze i brodove na Bliskom istoku – ili će se, iz raznih razloga, ipak suzdržati od takvih poteza, koji bi izazvali prerastanja dosadašnjih izraelsko-iranskih raketno-zračnih (protu)napada u regionalni rat širokih razmjera i nemjerljivo velikih posljedica za Iran, za tu regiju, za oružane snage SAD-a i za daljnje međunarodne odnose.
Nekoliko članova američkog Kongresa iz obiju dominantnih stranaka još je u subotu dovelo u pitanje zakonitost poteza predsjednika Donalda Trumpa da pokrene vojne napade na Iran. Dok su republikanski čelnici i mnogi obični članovi stajali uz Trumpovu odluku da bombardira glavna iranska postrojenja za nuklearno obogaćivanje, najmanje dva republikanska zastupnika pridružila su se demokratima iz cijelog stranačkog spektra u tvrđenju da je protuustavno da Predsjednik bombardira Iran bez odobrenja Kongresa. No čini se da Predsjednik ovlasti za takve samostalne akcije ipak ima, smatraju neki pravni stručnjaci.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Arakči (Araghchi) osudio je američki napad na nuklearna postrojenja u zemlji, rekavši da će “ratnohuškačka” Bijela kuća biti “u cijelosti odgovorna” za posljedice svojih postupaka. On kaže da više ne zna koliko je “ostalo prostora za diplomaciju”: “Prešli su vrlo veliku crvenu liniju napadom na nuklearna postrojenja… Moramo odgovoriti na temelju našeg legitimnog prava na samoobranu.” Dodao je da su iranske oružane snage “u punoj pripravnosti” i spremne te da je bio u kontaktu s nekoliko ministara vanjskih poslova iz njegove regije i da su “gotovo svi jako zabrinuti” i zainteresirani igrati ulogu u zaustavljanju “izraelske agresije”. Pozvao je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda na sazivanje hitne sjednice “kako bi se nedvosmisleno osudio zločinački čin agresije Sjedinjenih Država na Iran i pozvala administracija u Washingtonu na odgovornost za kršenja temeljnih načela povelje Ujedinjenih naroda i normi međunarodnog prava”. “Čovječanstvo je otišlo predaleko kao vrsta da dopusti bezakonskom nasilniku da nas vrati u zakon džungle”, dodao je. Arakči je još rekao da će se u ponedjeljak sastati s ruskim predsjednikom ladimirom Putinom. “Rusija je prijatelj Irana i mi imamo strateški odnos”, rekao je on novinarima u Istanbulu. “Sutra ću imati ozbiljne konzultacije s ruskim predsjednikom.”
Iranski Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) izjavio je da je “današnji čin agresije od terorističkoga američkog režima dodijelio Islamskoj Republici Iran legitimno pravo djelovati u samoobrani, uključujući opcije koje nadilaze varljive kalkulacije agresorske koalicije”. To se navodi u priopćenju IRGC-a objavljenom na iranskoj državnoj novinskoj agenciji Tasnim. “Islamska revolucionarna garda dobro je upoznata s realnošću ovoga hibridnog rata širokih razmjera i nikada se ne će prestrašiti Trumpovom bukom ili kriminalnim skupinama koje vladaju Washingtonom i Tel Avivom”, stoji u priopćenju. Dodaje se i ovo: “Osvajači bi trebali očekivati odgovore koji će izazvati duboko žaljenje [na Iranu protivnim stranama]”.
Hossein Shariatmadari, glavni urednik tvrdolinijaških novina Kayhan, poznati konzervativac koji se još prije identificirao kao “predstavnik” vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, pozvao je na raketne napade na brodove američke mornarice i zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključne rute za transport nafte. “Nakon američkog napada na nuklearno postrojenje Fordow, sada je red na nas”, upozorio je. Kayhanova poruka u Telegramu citira Shariatmadarija: “Bez oklijevanja ili odgode, kao prvi korak moramo pokrenuti raketne napade na američku mornaričku flotu baziranu u Bahreinu i istodobno zatvoriti Hormuški tjesnac za američke, britanske, njemačke i francuske brodove.” Poruka je završila citatom iz Kur’ana koji je glasio: “Ubijajte ih gdje god ih stignete”. Još uvijek nije bilo službene reakcije vrhovnog vođe Hameneija.
Dužnosnici u Iranu umanjuju učinak američkih napada na nuklearna postrojenja, posebno na lokaciju Fordow, zakopanu duboko u planinama, u oštrom kontrastu s tvrdnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa da ih je napad “izbrisao”. Manan Raeisi, iranski zastupnik koji predstavlja Qom – sveti grad u blizini nuklearne lokacije Fordow – ustvrdio je jutros rano da je napad bio “prilično površan” i da nije ozbiljno oštetio objekt. “Na temelju preciznih informacija, mogu ustvrditi da, suprotno tvrdnjama lažljiva predsjednika Sjedinjenih Država, nuklearna instalacija Fordow nije ozbiljno oštećena. Većina pogođenih područja bila je iznad zemlje i može se u cijelosti obnoviti”, rekao je Raeisi, kako je njegovu izjavu prenijela državna novinska agencija Fars. “Mogu reći s najvećom vjerodostojnošću da su sve komponente koje su mogle značiti opasnost za javnu sigurnost već prije bile premještene i da, srećom, nije otkriveno nuklearno zračenje.” Nema prijavljenih smrtnih slučajeva u Fordowu, dodao je.
Europske vlade pripremaju se za asimetričnu iransku odmazdu protiv svojih građana i imovine na Bliskom istoku, rekla su dva visoka zapadna dužnosnika za FT, uključujući vojno raspoređivanje, ulaganja u naftu i plin te civile koji žive u Iranu i susjednim zemljama. Iako nijedna druga zapadna vlada nije bila uključena u operaciju američkog bombardiranja, europske prijestolnice izrađuju procjene i planove za daljnje smanjenje vlastite „nebitne“ prisutnosti u regiji, rekli su dužnosnici. Iako su izraelski udari tijekom prošlog tjedna drastično smanjili iranske sposobnosti balističkih projektila srednjeg dometa, zemlja još uvijek ima velike količine projektila kratkog dometa i dronova, čija uporaba može izazvati eskalaciju.
I pobunjenici iz (šijitskoga) Hutijeva pokreta u Jemenu i gazanska teroristička organizacija Hamas osudili su američke napade. U priopćenju objavljenom u nedjelju, politički ured hutijevaca pozvao je muslimanske nacije da se pridruže “opciji džihada i otpora kao jedinstvenoj fronti protiv cionističko-američke arogancije”. Hamas i Hutijev pokret dio su iranske takozvane Osovine otpora, mnoštva paravojnih proiranskih organizacija koje se protežu od Jemena do Libanona i koje su godinama davale Islamskoj Republici znatnu moć u cijeloj toj regiji, ali su ujedno od Irana naoružavane, opskrbljivane potrepštinama, obučavane, koordinirane i obavještajno nadzirane.
S druge strane, podatci iz NASA-ina sustava za informacije o požarima za upravljanje resursima (FIRMS) pokazali su dva obrasca topline u blizini iranskog nuklearnog postrojenja Fordow ranije u nedjelju ujutro po domaćem vremenu. Prvi toplinski potpis otkriven je u 2:29 ujutro (6,59 popodne ET), a drugi u 2:54 ujutro (7:24 popodne ET). Oba toplinska potpisa otkrivena su prije nego što je američki predsjednik Donald Trump prvi put objavio udare u objavi na Truth Socialu u 19:50 ET. Nikakvi drugi tragovi topline nisu zabilježeni u blizini postrojenja Fordow otkako je Izrael napao Iran 13. lipnja. NASA prikuplja te podatke kako bi otkrila toplinske anomalije diljem svijeta, poput stalnih požara. Vremenske oznake FIRMS ne odražavaju točno vrijeme početka požara.
Prerano je za pouzdanu procjenu borbene štete od američkih napada na Iran, rekao je izraelski obavještajni dužnosnik za CNN. On je dodao da će procjena uslijediti nakon zore, kada se zračnim sredstvima može utvrditi šteta. Međutim, dužnosnici će trebati dodatne obavještajne podatke, uključujući presretanje komunikacije, kako bi doista procijenili puni opseg štete na tri ključna iranska nuklearna postrojenja.
Izraelski čelnici nastavili su zahvaljivati američkom predsjedniku Trumpu nakon američkih napada na iranske nuklearne lokacije. Predsjednik Isaac Herzog rekao je da su napadi “odlučujući trenutak”. “Na stranicama ljudske povijesti ovo je trenutak kada su načela slobode, odgovornosti i sigurnosti trijumfirala. Odlučujući trenutak između osovine terora i zla i osovine nade”, napisao je u objavi na X-u. “Ovaj hrabar korak služi sigurnosti i sigurnosti cijelog slobodnog svijeta”, rekao je Herzog, dodajući kako se nada da će on “pospješiti hitno oslobađanje naših talaca u zarobljeništvu u Gazi”. Prije toga izraelski je ministar obrane Israel Katz rekao da su udari ojačali američko-izraelski savez. “Savez između Sad-a i Izraela sada je jači nego ikad – za dobrobit mira i sigurnosti za obje nacije i za cijeli slobodni svijet”, rekao je Katz. On je Trumpovu odluku o napadu nazvao “povijesnom”, rekavši da bi dopuštanje Iranu da dobije nuklearno oružje “ugrozilo Izrael, zemlje te regije i interese nacionalne sigurnosti samih Sjedinjenih Država”. A premijer Benjamin Netanyahu rekao je u obraćanju: “Čestitam, predsjedniče Trump, vaša hrabra odluka da gađate iranska nuklearna postrojenja strašnom i pravednom snagom Sjedinjenih Država promijenit će povijest.”
Saudijska Arabija, koja je Trumpu bila prva inozemna destinacija u njegovom drugom predsjedničkom mandatu, među prvima je kritizirala američke udare na tri nuklearne lokacije. Izjavila je da prati razvoj događaja s dubokom zabrinutošću i ponovila osudu koju je iznijela zbog onoga što je nazvala izraelskim kršenjem suvereniteta Irana. “Kraljevstvo naglašava potrebu da se ulože svi mogući napori da se pokaže suzdržanost, deeskaliraju napetosti i izbjegne daljnja eskalacija”, priopćilo je saudijsko ministarstvo vanjskih poslova. “Kraljevina također poziva međunarodnu zajednicu da pojača svoje napore u ovom vrlo osjetljivu razdoblju kako bi se postiglo političko rješenje koje bi okončalo krizu i otvorilo novo poglavlje za postizanje sigurnosti i stabilnosti u regiji.”
Saudijska Arabija jedna je od najutjecajnijih zemalja u regiji kao najveći svjetski izvoznik nafte i dom je najsvetijih muslimanskih mjesta. Pretežno sunitski muslimanska zemlja, koja je dugo bila u sukobu s uglavnom šijitskim Iranom, smatrana je potencijalnim kandidatom za pridruživanje Trumpovim Abrahamovim mirovnim sporazumima između nekih muslimanskih zemalja i Izraela, ali to je dovedeno u sumnju zbog trenutnih sukoba.
“Trenutne opasne napetosti u regiji mogle bi dovesti do katastrofalnih posljedica i na regionalnoj i na međunarodnoj razini”, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova Katra, koji je dom najveće američke zračne baze na Bliskom istoku te je odigrao važnu ulogu u pokušaju posredovanja u prekidu vatre i razmjeni zarobljenika između Izraela i Hamasa.
Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), čiji su čelnici također bliski Trumpu, izrazili su duboku zabrinutost zbog regionalnih napetosti i gađanja iranskih nuklearnih postrojenja. “Ministarstvo vanjskih poslova istaknulo je sada važnost davanja prioriteta diplomaciji i dijalogu za rješavanje sporova, posredstvom sveobuhvatnih pristupa koji promiču stabilnost, prosperitet i pravdu”, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova UAE-a.
Irak je upozorio da američki udari na iranska nuklearna postrojenja prijete stabilnosti Bliskog istoka. “Ova vojna eskalacija znači ozbiljnu prijetnju miru i sigurnosti na Bliskom istoku i donosi ozbiljne rizike za regionalnu stabilnost”, izjavio je glasnogovornik iračke vlade Basim Alawadi. On je upozorio da bi nastavak napada riskirao “opasnu eskalaciju s posljedicama koje nadilaze granice bilo koje pojedinačne države, prijeteći sigurnosti cijele regije i svijeta”. Pozvao je na hitnu deeskalaciju i rekao da međunarodnu zajednicu treba podsjetiti “da ratovi za sobom ostavljaju samo razaranje”.
Egipat, najnapučenija zemlja Bliskog istoka, s oko 110 milijuna stanovnika (Iran ima 90 milijuna, a Turska 85 milijuna) i glavni primatelj američke vojne pomoći, izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog napada. “Egipat potvrđuje svoje odbacivanje bilo kakva kršenja Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava te ističe nužnost poštivanja državnog suvereniteta”, priopćilo je njegovo ministarstvo vanjskih poslova.
Druge zemlje koje su izrazile slična stajališta jesu Irak, Oman i Libanon.
„Unatoč njihovoj kritici američkih napada“, primijetio je CNN, „reakcije arapskih zemalja također se mogu smatrati ograničenima u njihovim odgovorima – distanciraju se od napada koji bi mogli izazvati iranske odgovore i daju prioritet dijalogu i diplomaciji, a ne pozivaju na bilo kakvu izravniju akciju protiv Sjedinjenih Država.
Tursko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je američki napad na iranska nuklearna postrojenja “maksimizirao” rizik da bi sukob na Bliskom istoku mogao “eskalirati na globalnu razinu”. Turska, članica NATO-a, koja graniči s Iranom, ima dobre odnose s Trumpovom vladom, ali je i žestok kritičar Izraela zbog njegova rata u Gazi i nedavnih izraelskih vojnih akcija u susjednoj Siriji.
Pakistan – velika muslimansko-sunitska zemlja i nuklearna sila s oko 130 (nepriznatih) bojevih glava – nazvao je udare SAD-a “duboko uznemirujućom” eskalacijom samo nekoliko dana nakon što je nominirao Trumpa za Nobelovu nagradu za mir za njegovu diplomatsku intervenciju u indijsko-pakistanskoj krizi. “Ovi napadi krše sve norme međunarodnog prava”, rekla je vlada u priopćenju. “Iran ima legitimno pravo braniti se prema Povelji UN-a.”
UN-ov nuklearni nadzornik, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), izjavio je da nije zabilježeno povećanje razine radijacije izvan lokacije na iranskim nuklearnim lokacijama koje su bile mete američkih napada. Šef iranskog centra za nuklearnu sigurnost Mohammad Reza Kardan potvrdio je izvješća IAEA-e. “Hvala Bogu, čak i uz ovaj zločinački napad, nismo imali radijacijsku kontaminaciju ili nuklearnu izloženost izvan naših lokacija, a ljudi mogu nastaviti svoje normalne živote oko lokacije bez brige”, rekao je u telefonskom intervjuu za državnu radioteleviziju IRIB. Glavni direktor IAEA-e Rafael Mariano Grossi ipak je rekao da saziva hitan sastanak za ponedjeljak.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres rekao je da je “ozbiljno uznemiren” američkim napadom i upozorio na daljnju eskalaciju.
Papa Lav XIV. Iznio je ovaj apel: “Rat ne rješava probleme, već ih pojačava i stvara duboke rane u povijesti naroda, za koje su potrebne generacije da zacijele.”
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da “oštro osuđuje” američke napade na iranska nuklearna postrojenja, dodajući da oni “eskaliraju napetosti na Bliskom istoku”. „Kina poziva sve strane u sukobu, posebno Izrael, da što prije prekinu vatru“, navodi se u priopćenju ministarstva. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova iznio je ocjenu da ameirčki potez vodi k pogoršanju napetosti na Bliskom istoku. Kineska državna televizija CGTN kritizirala je američke napade na iranske nuklearne lokacije, nazivajući ih “opasnom prekretnicom na već nestabilnom Bliskom istoku”. U online-komentaru, CGTN je upozorio da bi američki udar “mogao izazvati oštru odmazdu, ne samo od Irana, već i od njegovih regionalnih saveznika i opunomoćenika, te potencijalno zapaliti širi regionalni rat”. Članak je također istaknuo borbe i Iraku dva desetljeća nakon američke invazije i doveo u pitanje ponavlja li “Trumpova administracija istu pogrješku u Iranu, koji je tri puta veći od Iraka”.
Dmitri Medvedev, koji služi kao zamjenik šefa Vijeća sigurnosti predsjednika Vladimira Putina, rekao je da je nekoliko zemalja spremno opskrbiti Teheran nuklearnim oružjem. Nije precizirao koje su to zemlje, ali je rekao da je američki napad prouzročio minimalnu štetu i da ne će spriječiti Teheran u nastojanju da razvije nuklearno oružje. Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da “snažno osuđuje” zračne napade i naziva ih “grubim kršenjem međunarodnog prava, Povelje UN-a i rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a”.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ne planira razgovarati sa svojim američkim kolegom Donaldom Trumpom, priopćio je Kremlj u nedjelju, ali je dodao da bi poziv mogao biti organiziran uskoro, izvijestila je državna novinska agencija TASS. Rusija i Iran potpisali su “sveobuhvatni sporazum o partnerstvu” u siječnju, učvrstivši svoje blisko strateško savezništvo, iako se sporazum nijedna od dviju strana ne obvezuje stati u obranu druge zemlje ako je jedna od njih napadnuta. U međuvremenu, u razgovoru u četvrtak, Putin i kineski čelnik Xi Jinping oštro su osudili izraelske napade na Iran, po informacijama iz Kremlja i kineskog ministarstva vanjskih poslova. Iako se u izjavama ne spominju Sjedinjene Države, Xi je – u slabo prikrivenoj poruci Trumpu – istaknuo da bi “velike sile” koje imaju poseban utjecaj na strane u sukobu trebale raditi na “hlađenju situacije, a ne suprotno”.
Čelnici Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i EU-a pozvali su Iran da pokaže suzdržanost i vrati se za pregovarački stol kako bi se postiglo diplomatsko rješenje.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je da je “duboko uznemiren” zbog bombardiranja te je pozvao sve strane da “pokažu suzdržanost i poštivanje međunarodnog prava i nuklearne sigurnosti”. “Previše će civila ponovno biti žrtve daljnje eskalacije”, dodao je Costa. “EU će nastaviti surađivati sa stranama i našim partnerima kako bismo pronašli mirno rješenje za pregovaračkim stolom”, izjavio je „predsjednik“ EU-a.
Britanski premijer Starmer pozvao je Iran da se vrati za pregovarački stol nakon što su Sjedinjene Države pogodile njegova nuklearna postrojenja. “Iranu se nikada ne može dopustiti da razvije nuklearno oružje i SAD su poduzele mjere da ublaže tu prijetnju”, rekao je Starmer u objavi na X-u, nazivajući iranski nuklearni program “ozbiljnom prijetnjom međunarodnoj sigurnosti”. “Pozivamo Iran da se vrati za pregovarački stol i postigne diplomatsko rješenje za okončanje ove krize”, rekao je. Starmer je nadalje rekao da je u nedjelju razgovarao s međunarodnim čelnicima u nastojanju da pronađe diplomatsko rješenje za krizu na Bliskom istoku, priznavši da postoji “rizik od eskalacije”. “To je rizik za ti regiju. To je rizik izvan regije, i zato je sav naše žarište fokus na deeskalaciji, vraćanju ljudi da pregovaraju o tome što je vrlo stvarna prijetnja”, rekao je novinarima. Potvrdio je da Ujedinjeno Kraljevstvo nije bilo uključeno u napad, ali da je Britanija dobila “potrebnu obavijest” prije napada. “Premještamo ono čime raspolažemo u tu regiju kako bismo bili sigurni da smo u poziciji zaštititi vlastite interese, naše osoblje i imovinu te, naravno, onu naših saveznika”, dodao je. Starmer će predsjedati hitnim sastankom posebnog sigurnosnog tijela „Cobra“ danas poslijepodne.
Dužnosnici Velike Britanije potvrdili su da zajednička britansko-američka baza Diego Garcia nije korištena u američkim napadima na iranska nuklearna postrojenja. SAD je u ožujku postavio nevidljive bombardere B-2 na otočnu bazu, dio arhipelaga Chagos u Indijskom oceanu, u onome što je naširoko viđeno kao pokušaj pritiska na Iran oko nuklearnih pregovora. Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy napisao je na X-u u nedjelju ujutro da “UK nije sudjelovao” u napadu SAD-a. Dva britanska dužnosnika potvrdila su FT-u da to znači i to da se SAD ne koristi otokom Diego Garcia kao bazom za napade na Iran.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot rekao je u emisiji X da Francuska nije sudjelovala u planiranju američkog udara. Dodao je da Francuska poziva “sve strane na suzdržanost kako bi se izbjegla bilo kakva eskalacija koja bi mogla dovesti do produženja sukoba” te da se zajedno sa svojim europskim partnerima zauzima za diplomatsko rješenje u pokušaju okončanja sukoba između Izraela i Irana. Macron je jučer izjavio da Francuska i njezini europski partneri planiraju intenzivirati razgovore s Iranom. Francusko predsjedništvo objavilo je da će Macron u nedjelju sazvati sastanak Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost. Macron, koji je jutros razgovarao s prjestolonasljednikom Saudijske Arabije i vođom Omana, “namjerava nastaviti kontakte s europskim partnerima i vođama u regiji u nadolazećim satima”, dodao je njegov ured. U petak su ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Francuske, Njemačke i EU-a razgovarali u Ženevi s iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Arakčijem, tjedan nakon što je Izrael počeo bombardirati iranske lokacije, ali ti razgovori nisu dali učinka: Iran je nepokolebljivo ustrajao na odlučnosti da nastavi razvijati svoj nuklearni program.
Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani rekao je da iranska nuklearna postrojenja “znače opasnost za cijelo područje”, ali se nada da bi ta akcija mogla dovesti do deeskalacije sukoba i pregovora. Italija je povukla kontingent svojih trupa iz svoje baze u blizini zračne luke glavnog grada Iraka Bagdada zbog straha od iranske odmazde za američke napade tijekom noći, dodao je ministar. “Amerikanci su nam dali do znanja da ih je prikladno ukloniti. Očito je napad već bio u zraku i strahovalo se od mogućih reakcija.” Tajani je rekao da su talijanske trupe, dio šire misije NATO-a u Iraku, poslane u Kuvajt i da se sada vraćaju u Italiju. Nije precizirao o koliko je vojnika riječ.
Naslovnica: Američki strateški bombarder B-2, snimljen u letu ove godine
Povezano:
Hrvatsko nebo
