Tko ima prednost? Usporedba vojne snage Izraela i Irana

U izravnoj usporedbi brojke Irana djeluju snažno – no Izrael ima taktičku prednost. Eskalacija bi mogla uvući još jednu vojnu silu u rat. Tko raspolaže s kojim vojnim potencijalima? Tom temom pozabavio se Zoran Arbutina u članku što ga je upravo objavio Deutsche Welle (DW).

Rat između Izraela i Irana se nastavlja. Prema navodima izraelske vojske (IDF), Iran je nakon izraelskih napada u više valova raketama napao Izrael tijekom noći na subotu i rano jutros. Tom je prilikom više osoba poginulo ili ranjeno. Po riječima glasnogovornika IDF-a, većina raketa presretnuta je. Međutim, bilo je udara u središtu zemlje, uključujući područje Tel Aviva. Više kuća je oštećeno.

Protuzračna obrana ponovno je aktivirana i u iranskoj prijestolnici Teheranu. Očevidci i lokalni mediji izvijestili su o eksplozijama u središtu i sjeveroistoku milijunskog grada.

Izraelski napadi na Iran i odgovor najava Teherana da će se osvetiti približili su ova dva suparnika na Bliskom istoku posvemašnjem ratu – u koji bi se, barem djelomično, mogle uključiti i Sjedinjene Američke Države.

Koliko su snažne vojne snage Irana i Izraela?

Iran raspolaže velikom redovnom vojskom, ali se oslanja i na savezničke milicije u regiji, koje su međutim tijekom proteklih mjeseci znatno oslabjele zbog američkih i izraelskih djelovanja.

Izrael raspolaže snažnim redovnim kopnenim i zračnim snagama, najjačima u regiji, a oslanja se jednim dijelom i na operacije svojih tajnih službi, prije svega Mossada. Taktike i paljbena moć oružanih snaga dviju zemalja znatno se razlikuju.

Čime raspolaže Iran?

Na papiru Iran izgleda brojčano nadmoćno, s 88 milijuna stanovnika i površinom od 1,6 milijuna četvornih kilometara, u usporedbi s Izraelom koji ima devet milijuna stanovnika i 22.000 četvornih kilometara. Međutim, te brojke vojno gledano znače malo.

Iranske trupe dijele se na redovne oružane snage, koje su uglavnom zadužene za osiguranje granica i provedbu konvencionalnijih vojnih zadataka, te na paravojnu Revolucionarnu gardu, u koju pripadaju elitna postrojba Kuds (Quds), strateško raketno zapovjedništvo i kibernetička jedinica. Redovne snage broje većinu vojnika – oko 350.000 ljudi – i standardnu opremu. Revolucionarna garda ima oko 190.000 ljudi raspoređenih u nekoliko divizija. Ukupno, iranska vojska broji oko 610.000 aktivnih vojnika, uz dodatnih 350.000 rezervista. Izraelska vojska znatno je manja po brojnosti.

Pretpostavlja se da su konvencionalne snage Irana, a i njegovi saveznici, znatno oslabljene izraelskim i američkim vojnim operacijama u protekloj godini. Izrael je već umanjio sposobnosti Irana za odmazdu – napadima na militantno-islamistički Hamas u Pojasu Gaze i na miliciju Hezbolah u Libanonu, a sada i snažnim bombardiranjem iranskih protuzračnih sustava.

Mnogo zastarjelog oružja

Vojna oprema Irana šarolika je: dio opreme potječe još iz doba Sovjetskog Saveza i SAD-a prije Islamske revolucije 1979., dok je poslije stizala i iz Rusije. Iranska zračna flota sastoji se od otprilike 200 zastarjelih aviona, čime zemlja zaostaje za Izraelom kako kvantitativno, tako i kvalitativno. Ipak, Iran je sposoban proizvoditi razne bespilotne letjelice i slične uređaje. Primjer su dronovi tipa Shahed-, koje Iran u velikim količinama prodaje Rusiji za rat u Ukrajini. Osim toga, Iran posjeduje najveći raketni arsenal na Bliskom istoku.

Sigurnost najviših zapovjednika stalan je izazov u Iranu. Zapovjednik Revolucionarne garde, general Hossein Salami, i načelnik glavnog stožera Mohammad Bagheri bili su među žrtvama izraelskih napada u petak u Teheranu. Ubijeni su i vodeći nuklearni znanstvenici te visoki vojni zapovjednici.

Iranski nuklearni program u proteklim je godinama znatno napredovao, a pretpostavlja se da je zemlja obogatila dovoljno urana gotovo do razine potrebne za izradu oružja, što bi joj omogućilo izradu desetak nuklearnih bombi u roku od nekoliko mjeseci – ako se odluči na taj korak. Međutim, nije poznato može li Iran izraditi nuklearnu bojevu glavu dovoljno kompaktnu da stane u raketu. Izrael očito ne želi čekati odgovor na to pitanje i već je prije napadao postrojenja za proizvodnju nuklearnog materijala i balističkih raketa.

Kako stoji Izrael u usporedbi?

Impresivne izraelske kopnene, pomorske i zračne snage oslanjaju se kako na najnoviju američku i europsku tehnologiju, tako i na snažnu domaću obrambenu industriju. To omogućuje zemlji da vodi borbe na više fronta istodobno. Za jednu malu državu, Izrael raspolaže znatnim brojem vojnika: oko 170.000 aktivnih i 465.000 rezervista. Iako su izraelske snage brojčano manje od iranskih, one su borbeno iskusne zbog regionalnih sukoba.

Posebno je impresivno i efikasno izraelsko vojno zrakoplovstvo. Dok Iran raspolaže sa 209, dijelom zastarjelih, zrakoplova, Izrael ima na raspolaganju 278 modernih i dobro naoružanih zrakoplova, kojima upravljaju vrlo iskusni piloti i koji imaju podršku sofisticirane obavještajne logistike na zemlji.

Što se tiče mobilnih raketnih sustava, tu je Iran u velikoj prednosti: 1517 naspram 183 izraelska. To omogućuje Iranu sadašnji odgovor na izraelske napade ispaljivanjem stotina balističkih raketa na Izrael. U listopadu 2024., jedan takav veliki iranski raketni napad nanio je samo ograničenu štetu, dijelom zahvaljujući američkoj pomoći u presretanju raketa.

Međutim, Izrael posjeduje i vlastiti višeslojni sustav proturaketne obrane Iron Dome („Žljeza kupola“). Taj sofisticiran sustav, koji se desetljećima razvijao uz veliku pomoć SAD-a, može otkriti napade i aktivira se samo ako projektil cilja na naseljeno područje ili vojnu/civilnu infrastrukturu. Izraelski političari kažu da sustav nije 100% pouzdan, ali mu pripisuju zasluge za sprječavanje velikih razaranja i brojnih žrtava.

Izrael – atomska sila

Iranski nuklearni program znači egzistencijalnu prijetnju za Izrael, rekao je jedan izraelski vojni dužnosnik kao obrazloženje napada.

Izrael se općenito smatra jedinom nuklearnim oružjem naoružanom državom na Bliskom istoku, iako nikada nije službeno priznao posjedovanje takva oružja. Osim toga, Izrael ima uza se vjernog saveznika – Sjedinjene Države – koje su u prijašnjim sukobima igrale ključnu ulogu, a to se očekuje i ubuduće.

Uloga SAD-a

Iako se Sjedinjene Američke Države distanciraju od izraelskih akcija, mogle bi postati metom iranske odmazde.

Američka u regiji ima dva nosača zrakoplova – USS Carl Vinson i USS Harry S. Truman – , desetke borbenih aviona u svojim vojnim bazama regije, te tisuće vojnika.

Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da je Izrael poduzeo jednostrane mjere protiv Irana i upozorio Teheran da ne napada američke snage kao čin odmazde. SAD je već proteklih dana započeo povlačenje nekih diplomata iz glavnog grada Iraka, Bagdada, te ponudio dragovoljnu evakuaciju obiteljima američkih vojnika na Bliskom istoku.

Prije napada u petak, Iran je najavio masovnu odmazdu za svaki napad. Ona se ne bi odnosila samo na Izrael, već i na američke baze u regiji. Jedan iranski vladin dužnosnik najavio je da će SAD biti praktički istisnut s Bliskog istoka uništenjem njegove vojne infrastrukture.

Naslovna fotografija: Izraelski vojni zrakoplov pred polijetanje u napad na Iran – izvor Izraelska vojska IDF, 13. 6. 2025.

DW/Hrvatsko nebo