Što je u izraelsko-iranskom ratu donijela nedjelja i što će se događati dalje?

Tijekom noći sa subote na nedjelju i tijekom nedjelje nastavljena je razmjena napada između Izrale i Irana. Izrael napada vojne i infrastrukturne ciljeve u Iranu, nanoseći velike štete vojnoj i energetskoj infrastruktri, te na razne načine ubija i dalje visoke dužnosnike iranskih oružanih i obavještajnih snaga. Iran uzvraća balističkim raketama i bespilotnim letjelicama, od kojih većinu obore što izraelske, što savezničke mu (američke) snage, ali neki projektili probijaju obrambenu proturaketnu „Željenu kupolu“ i padaju na naseljena mjesta, osobito Tel-Aviv, Haifu i neka druga u sjevernom Izraelu. Broj poginulih u Iranu porastao je sveukupno na oko 240, po službenim izvorima, u Izraelu je premašio desetak, a ima i višestruko ranjenih i ozlijeđenih na objema stranama. U Teheranu vlada panika. Teško je predvidjeti što će se dalje događati, a kao opcije spominju se: 1) iransko popuštanje i izraelski pristanak na primirje te početak američko-iranskih pregovora o obuzdavanju obogaćivanja uranija, što za sada nije izgledno; 2) poraz Irana u smislu političkog prevrata ili vojnog puča protiv sadašnje najviše vlasti ajatolaha Hameneija odnosno njegova likvidacija; 3) širenje rata na okolna područja i uključivanje u nj drugih čimbenika i država.

Zašto je napadnut Iran i gdje su danas bili glavni udari

Zašto se Izrael odlučio napasti Iran? Na to pitanje premijer Netanyahu danas je dao ovo objašnjenje: „Informacije koje smo dobili i koje smo podijelili sa Sjedinjenim Državama bile su apsolutno jasne: da su [Iranci] radili na tajnom planu za pretvorbu uranija u oružje, napredovali su vrlo hitro, postigli bi testni uređaj i možda početni uređaj u roku od nekoliko mjeseci, a svakako manje od jedne godine”, rekao je te nastavio: “To je nešto što nikako ne bismo mogli prihvatiti. Ne ćemo imati drugi holokaust, nuklearni holokaust. Već smo ga imali, u prošlom stoljeću – židovska država ne će doživjeti holokaust nad židovskim narodom. To se ne će dogoditi.“

Nakon što su izraelske zračne snage onesposobile glavninu iranskoga protuzračnog sustava, izraelski bombarderi napadaju i dalje ciljeve u Iranu. Vijest o obaranju dvaju izraelskih ratnih zrakoplova i zarobljenju pilotkinje iz jednoga u međuvremenu je opovrgnuta od izraelske vojske, a za video-klip koji je Iran objavio o obaranju zrakoplova pokazalo se je u međuvremenu da je zapravo isječak iz video-igre Arma 3, objavio je u nedjelju navečer The Jerusalem Post.

U prvom valu udar zrakoplovstva imao je za ciljeve protuzračne sustave i nuklearna postrojenja, a zatim se proširio i na važnu infrastrukturu, u prvom redu na terminale za crpljene i preradu golemih količina plina i nafte te na ključnu rafineriju kod Teherana te na neka uzletišta i pogone za proizvodnju raketa. Napadnuto je i u određenoj mjeri oštećeno najveće svjetsko nalazište prirodnog plina Južni Pars, u Perzijskom zaljevu, koja je suvlasnik država Katar, a iz kojega se plin koristi najviše za iranske potrebe. Napadima na energetsku infrastrukturu, koje je dosad Izrael izbjegavao, Iranu je nanesena velika šteta i za njegov ukupni energetski sustav i za njegove prihode od crpljenja i prodaje energenata.

Iran je ispalio dvije odvojene salve projektila i bespilotnih letjelica na Izrael, uključujući i onu koja je pogodila izraelski lučki grad Haifu, pri čemu je najmanje 15 osoba ozlijeđeno.

S druge strane, Izrael je ispalio baražno projektile na Iran iz zraka, gađajući nekoliko lokacija, među kojima ciljeve u glavnom gradu Teheranu i u njegovoj blizini, vojnu bazu Ministarstva obrane u Isfahanu, zrakoplov za dopunu gorivom u zračnoj luci Mashhad i energetsku infrastruktu.

Na teheranskim cestama došlo je u nedjelju do velikog zakrčenja, budući da je mnoštvo Teheranaca u svojim vozilima nastojalo pobjeći iz grada u strahu od daljnjih izraelskih bombardiranja, a i s obzirom na poziv izraelske vojske da se udalje od vojnih objekata i da se onamo ne vraćaju do daljnjega te s obzirom na Netanyahuovu prijetnju da će “Teheran gorjeti” i na dosadašnja izraelska bombardiranja glavnoga iranskoga grada.

U Izraelu, spasioci su tražili preživjele u ruševinama od sinoćnjeg vala iranskih napada. Najteže je pogođeno područje grada Bat Yama, gdje su deseci zgrada oštećeni. Dosad je na izraelskom strani bilo 13 poginulih i više od stotinu, većinom lakše, ranjenih i ozlijeđenih.

U zračnom  napadu ubijeni šef obavještajne postrojbe Korpusa Islamske revolucionarne garde i njegov zamjenik te obavještajni zapovjenik

Iranske vlasti u nedjelju navečer potvrdile su informaciju da je u zračnim napadima ubijen Mohammad Kazemi, šef obavještajne postrojbe Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), moćne paravojne iranske strukture, koja je izravno podvrgnuta vjerskom vođi i ključna oružana snaga u iranskoj državi. Novinska agencija Tasnim, povezana s IRGC-om, izvijestila je da je u Kazemi poginuo u nedjeljnim izraelskim napadima zajedno sa svojim zamjenikom Hassanom Mohaqeqom i zapovjednikom Mohsenom Baqerijem u nedjeljnim napadima.

Dosad je priznato da je izraelska obavještajno-sigurnosna služba Mossad ubila u atentatima ili raznih vrsta napadima iz zraka već velik broj 10 iranskih generala i drugih visoko rangiranih zapovjednika iranskih oružanih snaga. Infiltracija Mossada, koja je dugo pripravljana, u neposrednu blizinu najviših iranskih dužnosnika i tako brojni uspješni atentati na njih izazvali su paniku među ostalima, koji se pitaju tko je od njih sljedeći na redu. Osim toga, ubojstvima najviših vojnih dužnosnika i niza nuklearnih znanstvenika iranska vojska i nuklearni program uvelike su obezglavljeni. Za sada sve izgleda kao da je i dalje pod kontrolom, no pojavila su se i nagađanja o mogućem vojnom puču, a izraelski premijer Netanyahu najavio je bijeg najviših dužnosnika iz zemlje, što je očito bio propagandni potez odnosno dio psihološkog rata. Izraelski je cilj, kažu, promjena režima u Teheranu odnosno smjena sadašnje kadrovske garniture.

Trump navodno zabranio Izraelu da ubije vrhovnoga vjerskog vođu i vrhovnoga iranskog zapovjednika Hamenija

U tom smislu, ključnu ulogu i najvišu vlast u Iranu ima ajatolah Hamenei, vrhovni vjerski vođa, koji i vrhovni vojni zapovjednik. I njega je izraelski Mossad navodno htio ubiti u atentatu, ali je to spriječio svojim vetom američki predsjednik Trump. To su za američki medij CBS News potvrdila tri neimenovana američka dužnosnika, nakon što je prethodno tu vijest kao svoju ekskluzivu objavio britanski Reuters. U tomu prethodećem intervjuu za Fox News, izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je pak da su Izraelci „uhvatili“ ajatolahova glavnog obavještajnog časnika i njegova zamjenika u Teheranu.

Trump je u međuvremenu potvrdio da je bio upoznat s izraelskim planom napada na Iran, ali i zanijekao da je Amerika u tomu sudjelovala. Dapače, on i dalje nastoji privoljeti Iran na sporazum o ograničavanju i kontroli iranskoga nuklearnog programa. No američko-iranski (ne)izravni pregovori najavljeni za danas u Omanu otkazani su, ili samo odgođeni, to se još ne zna.

Bombardirano ministarstvo vanjskih poslova, čiji je ministar danas odašiljao ponude za primirje

Danas je bombardirano i iransko ministarstvo vanjskih poslova, iz koje su prethodno od ministra Arakdžija stizale ponude za obustavu uzajamnih napada i traženje političkog rješenja. Postizanje primirja najavio je i američki predsjednik Trump, rekavši da se vode intenzivni telefonski razgovori u koje je uključeno više raznih aktera. Spominjali su se i ruski predsjednik Putin i ciparski dužnosnici kao mogući posrednici. Iranski ministar Arakdži izjavio je da će Iran prestati slati rakete i dronove na Izrael ako ovaj prestane bombardirati Iran. No za sada nema konkretne potvrde da je sporazum o primirju na vidiku.

Izrael je danas uništio iranski zrakoplov marke Boeing, koji je služio ili mogao služiti kao leteća cisterna za opskrbu ratnih zrakoplova gorivom u zraku. To vjerojatno nema osobito vojno značenje, ali se kao uspjeh u Izraelu proslavilo to da je zrakoplov pogođen preciznim pogotkom, dok je bio u zračnoj luci, na udaljenosti od 2.200 kilometara od točke ispaljivanja projektila, čime je oboren rekord u dosadašnjim daljinskim gađanjima vojnih ciljeva.

(Ne)sudjelovanje Sjedinjenih Država u vojnim akcijama na strani Izraela

Vojni stručnjaci uvjereni su da Sjedinjene Države, osim što njihove vojne snage obaraju iranske projektile ispaljivanje prema Izraelu, iako formalno ne sudjeluju u napadima na Iran, pomažu izraelskom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani dostavom radarskih, satelitskih i drugih informacija, iznimno važnih za učinkovito djelovanje izraelskog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

Izraelski prijevozni El Al Airlines objavio je u nedjelju da je zbog sukoba s Iranom obustavio sve letove do najmanje 19. lipnja, s dodatnim otkazivanjima za mnoge europske gradove koja se produžuju do 23. lipnja. To se razumije kao još jedan pokazatelj da se još ne očekuje obustava obračuna izraelskog ratnog zrakoplovstva s Iranom i uzvratnih iranskim napada balističkih i krstarećim raketama te dronovima-kamikazama. Analitičari razmatraju moguće opcije, ali se rijetko tko usudu predviđati daljnja zbivanja. Danas su se Iranu u raketnom napadu pridružili i hutijevci iz Jemena.

Što očekivati dalje?

Još se ne zna hoće li i mogu li proiranske snage Hamas, Hezbolah i paramilitarne skupine iz Sirije, Iraka i Jordana pokušati izvršiti određene napade na Izrael. Da bi bolje zaštitila granicu na tu stranu, izraelska vojska povukla je dio vojnika iz Gaze i rasporedila ih bliže granici s Jordanom, Sirijom i Libanonom. Teško je procijeniti i to hoće li doći do određenih gerilskih akcija palestinskih skupina na Zapadnoj obali; to područje pod snažnom je izraelskom vojnom čizmom.

Netanyahuova vlada nastoji u rat uvući Sjedinjene Države, koje se još uvijek drže suzdržano, ali ne isključuju ni vlastiti angažman. To se može očekivati budu li od Irana napadnute američke barze i brodovi na Bliskom istoku, moguće i ako budu napadnute neke arapske države, a svakako bude li Iran pokušao blokirati Hormuški tjesnac u Perzijskom zaljevu, kroz koji se tankerima transportira ukupno 20 svjetske nafte te znatne količine ukapljenog plina. Inače zbog najnovijih zbivanja cijena nafte na svjetskom tržištu poskočila je. Već sada, izraelsko-iranski oružani sukob, najžešći od svih dosadašnjih, ima i globalne ekonomske posljedice.

Većina zainteresiran država drži se spram ovom sukobu suzdržano, osim što osuđuju nasilje i pozivaju na hitno zaustavljanje neprijateljstva. No šire se informacija po kojima je Kina već poslala određenu pomoć u opremi Iranu te da je Pakistan iskazao s njima solidarnost. Pakistan je nuklearna sila, koja raspolaže, po procjeni Švedskog instituta za međunarodne studije (SIPRI), s između 100 i 120 nuklearnih bojevih glava, možda i više. Za Izrael se procjenjuje da ima 80-90 nuklearnih bojevih glava. No veliko je pitanje kako bi pakistanske nuklearne bojeve glave  mogle biti „dobačene“ do Izraela, osim, recimo, ako bi bile lansirane na iranskim balističkim raketama s teritorija Irana. Takvo što vrlo je malo vjerojatno, zato što bi uporaba nuklearnog oružja naišla na osudu cijelog svijeta, ako i ne bi bila prethodno spriječena od drugih sila kao što su Kina, SAD ili sam Izrael.

U analizi dvojice geopolitičkih stručnjaka što je ju u petak objavio američki časopis Foreign Affairs pod naslovom „How the Israel-Iran War Might End“ (Kako bi izraelsko-iranski rat mogao završiti) iznose se ove tri mogućnosti: „Scenariji uključuju iranski poraz, izraelsko odstupanje – ili prošireni regionalni sukob.“ U ovom trenutku rekli bi se da je izraelsko odstupanje odnosno odustajanje od daljnjih napada najmanje vjerojatno. Posve je nepredvidivo kako će se ponašati dalje Iran, koji trpi vjerojatno velike infrastrukturne štete i koji je vojno i obavještajno obezglavljen, što je do prekjučer nezamisliva sramota i kontraobavještajna blamaža koja se njegovu režimu uopće mogla dogoditi – da izraelska sigurnosna služba ubija iranske dužnosnike na njihovu terenu. Do proširenja rata na druge, ako se izuzme hutijevski dio Jemena, još nije došlo, ali je takvo što u svakom trenutku moguće. Naravno, moguće je i da se posredovanjem mnogih postigne primirje i otvori se prostor za političke pregovore, uz uvjet da Iran popusti, a Izrael se suzdrži od daljnjih napada, ali ni takvo što nije u nedjelju navečer bilo izgledno. (zag)

Hrvatsko nebo