Marko Štrok: Sramni i podmukli napadi na Crkvu

Već nekoliko godina redovito pratim medije i medijska naklapanja nakon proslave Božića i božićnih blagdana. Nakon što se smiri, da tako kažemo božićna idila, nakon Štefanja kreće obavezna medijska haranga protiv Crkve.  U tome uvijek prednjače jedan „socijalistički“ dnevnik iz srca Dalmacije, a dakako i jedan iz Zagreba. Teme su već vješto pripremljene, i imaju svoj „tajming“ i cilj ponižavanje Crkve i svećenika. Neizostavna tema je uvijek blagoslov obitelji, blagoslov katoličkih domova i stanova. A druga je tema već prokušana metoda prikazati Katoličku crkvu u Hrvata kao bogatu, a svećenike kao bogataše. Ove godine se krenulo opet u raspravu o blagoslovu obitelji i novcu koji će se uprihoditi od vjernika.

Što je to haranga? Haranga je huškački govor, huškanje, podbadanje, hajka. Dakako da na tu temu nisu imuni ni elektronski mediji koji vješto i podmuklo podmeću to isto Crkvi. Što je cilj takvih objava? Cilj je huškanje ljudi protiv svećenika, cilj je podgrijavati na  još veću mržnju prema Crkvi one koji to već imaju u sebi. Nisu slučajno objavljeni takvi tekstovi baš u razdoblju od Božića do Nove Godine. I to ne samo ove godine, nego niz godina za redom. Čudno je da se takva piskarala ne usude napasti Pravoslavnu crkvu, ili ne daj Bože neku islamsku zajednicu. A još je više čudno ako im je stalo do siromašne Katoličke crkve zašto ne objave neki intervju sa siromašnim svećenikom u Banjalučkoj nadbiskupiji.

Koliko je meni poznato tamo svećenici žive uistinu jadno, svaki se snalazi kako može. Tamo je svaki svećenik siromašan, a opet nije zavrijedio da se o njemu piše. Neki su na Božić od tih svećenika imali dvadesetak, a neki manje vjernika. Što o njima ne pišu ti dušobrižnici, što njih ne prezentiraju u svojim tiskovinama? Ma, neće ih nikada predstaviti, prezentirati ni pod koju cijenu! Zašto? Jer bi podigli rejting njima i Katoličkoj crkvi općenito. Po tome možemo znati istinu. Istina je da Crkvu treba omalovažavati, a ne uznositi nju ili njezine službenike. Ako se varam, ako nije tako, onda očekujem da će novinari pohrliti u Banjalučku biskupiju i tjednima izvještavati o siromašnom biskupu, biskupiji i svećenicima. A to bi mogla učiniti i Nova TV., jer i nju zanima novac od blagoslova kuća.

Otimanje crkvenih dobara

Svim normalnim ljudima u Hrvatskoj, i šire, prvenstveno katolicima je poznato da su komunisti na čelu sa „voljenim Brozom“ nakon rata otimali sve do čega su došli. Otimali su sve „Folksdojčerima“ u Slavoniji, Srijemu. Njih su poubijali ili potjerali iz njihovih kuća. Otimali su po Zagrebu i svim gradovima Hrvatske. Posebno su uživali otimati Katoličkoj crkvi ustanove kao što su škole, tiskare, i svaku drugu vrijednu imovinu. Uzimali su najbolje, a ostavljali ono najgore. Sa posebnim uživanjem su pljačkali sve župnike u Hrvatskoj, župnu, samostansku imovinu. O svemu tome postoje mnogobrojni dokumenti, kao i to da gotovo sve što je uzeto, nikad nije vraćeno. Mislili su ti otimači da će Katoličku crkvu u Hrvata baciti na koljena kako bi sa njome lagano vladali i ponižavali ju do beskraja.

Blagoslov obitelji – novčani dar

Pošto narod nije uvijek slijep, hrvatski narod je bio i dalje nakon svih otimanja i pljački uz Crkvu koja je bila svakim danom na sve moguće načine ponižavana. Narod je vidio sve što su komunjare činile prema Crkvi. Zato su svjesni da je Crkva kao institucija postala siromašna davali za Crkvu na sve moguće načine. A pogotovo kod blagoslova obitelji kako bi njihov župnik i župa mogli koliko toliko normalno funkcionirati. Valja napomenuti da su odmah iza rata vlasti nakon pljačke crkvene imovine župnicima nametali nesnosne poreze na sve što se moglo oporezivati. O tome također postoje svjedočanstva i mnoštvo župničkih zapisa u župnim Spomenicama i na drugim mjestima. Sve što se dobilo od vjernika na bilo koji način pomagalo je Crkvi da može sama održavati crkvene objekte bez dinara od „Yugosa“ i njihovih srčanih pomagača Hrvata.

Taj novčani dar prigodom blagoslova kuća bio je jedini oslonac, temelj sa kojim su se mogli održavati crkveni objekti, odgajati budući svećenici, redovnici i centralne ustanove u pojedinoj biskupiji. Zato su katoličke obitelji davale sa srcem novac prigodom blagoslova obitelji i u drugim prilikama. Znalo se u Zagrebačkoj nadbiskupiji da je u tom novcu obiteljski dar za Nadbiskupiju, centralne ustanove u nadbiskupiji i za župu. Tako je to trajalo 45 godina. Crkva nije bačena na koljena unatoč svakodnevnim podbadanjima, harangama, porezima, kaznama, jer je narod bio i ostao uz nju. Što dakako i dandanas smeta nekim novinarčićima i piskaralima. Oni bi siromašnu Crkvu, Katoličku crkvu na koljenima koja i dalje prosi, moljaka.

Demokratske promjene

Prema nekim svjedočanstvima nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj predsjednik F. Tuđman je osobno zamolio kardinala F. Kuharića da ono što je u svim normalnim zapadnim zemljama postojalo da se vjeronauk ponovno vrati u škole. I to je učinjeno. A to je nekima smetalo od samog početka, jer su i dalje željeli živjeti kao za vrijeme J. Broza. Niti je vjeronauk obavezan predmet, niti su obavezni darovi prigodom blagoslova obitelji. Sve je to svima stavljeno na volju. Zato normalne ljude čudi svako-godišnja haranga protiv toga u medijima. Dakako to smeta jedino onima koji nisu promijenili svoja stajališta o Crkvi i hrvatskom narodu. To smeta ostacima jugo-komunističke klike novinara koji su na istim pozicijama kao i 1945. Njih smeta sve, pa i starački domovi za svećenike. Oni bi voljeli da svećenici žive u potleušicama, te da njih mole za koricu kruha. Ili da im oni organiziraju život u neka nova „Ćirilometodska udruženja svećenika“. A o tim bivšim od države organiziranim svećeničkim udruženjima je sve jasno iz povijesti. Tada bi oni određivali kao nekad što će svećenici propovijedati i koji biskupi valjaju, a koji ne valjaju. Koga treba, a koga ne treba slušati u Crkvi.

Zagrebački tjednik posprdno i huškački o staračkom domu za svećenike

Zagrebački tjednik „Jutarnji List“ i ove se godine potrudio u pravo vrijeme podbadati Katoličku crkvu, pogotovo u ovom slučaju Đakovačku Nadbiskupiju sa tekstom:

 „Blizu čuvene katedrale na 5000 kvadrata izgrađen dom za svećenike: ‘S tom moćnom građevinom se ne nadmećeš‘“

Odabrani komentari tobože „vjernih čitatelja“ o huškačkoj temi o Domu za svećenike u Đakovu

1. Ma to je na Baniji za beskućnike. Greška novinara.
2. Ovakvu licemjernu gadost dugo nisam vidjela.!
3. Izgradnju je financirala partija, iz proračuna, na teret građana, zauzvrat ima podršku Crkve na izborima. Zgodno, partija uzima i plaća tuđim novcem, Crkva uzima i zahvaljuje blagoslovom. Građani sretni, cvijeće cvjeta, inflacija buja…živjela partija.
4. Još jedan razlog da ne idem u crkvu .
5. Koliko je Krist imao kvadrata mamu im jebem popovsku
6. Sve mogu kad su na državnim jaslama, odnosno na grbači naroda, dok su hodali bosi nisu se vozali u mečkama već na biciklima.
7. Dali je ovo negdje u bogatom SAD. Valjda žele uloviti izgled i bogatstvo srednjovjekovnih crkava u Europi. Blago njima. Bog će ih još više darivati.
8. I dakako da ima valjanu građevinsku dozvolu u skladu sa Prostornim planom ( a ne naknadna izrada prostornog plana prema izgrađenom objektu)?!!!
9. Kod nas je jedan pop išao u mirovinu, i ja čula da ima svoju kuću malo će popova i sestara u taj njihov dom.
10. Toliko vole ovaj narod da ne daju Maksimir bez love za izgradnju nacionalnog stadiona. Toliko o vjekovnoj borbi za opstojnost Hrvatske
11. U što se pretvaraju ovi što propovijedaju živite skromno biti će vam bolje na drugom svijetu. Oni uživaju sve blagodati ovozemaljskog života jer ne vjeruju u ono što propovijedaju.
12. Šta reći – bolesno
13. I koliko košta?
14. Di su domovi za umirovljenike PRAVE ?! Neka im gradi poslodavac Vatikan , koji je bogatiji od Hrvatske min. 1000 puta !!!!
15. Eto naša država podržava neradnike sa Kaptola, koji uzimaju veliki novac od građana a nemaju za stradalnike od potresa i siromašne građane. Vatikan je najbogatija država u svijetu i nikad im nije dosta, zauzvrat zaglupljuju narod i omladinu a za svoj nerad su nagrađeni da žive u izobilju !

Dakako da autori tog besramnog članka i drugih članaka sada mogu uživati jer i dalje podgrijavaju mržnju prema Crkvi, a nikada ne objavljuju komentare onih koji su drugačijeg mišljenja. Bitno je da se podbadanje Crkve nastavlja, da joj se želi smanjiti uloga u društvu. Ali to neće poći za rukom i perom ni tobože „Slobodnoj Dalmaciji“, ni „Jutarnjem listu“, pa ni drugim tiskovinama i elektronskim medijima i portalima. Narod je znao i zna tko vodi Katoličku crkvu. A takvima koji pišu takve teme poput sv. Stjepana treba reći: „Oprosti im Bože, jer ne znaju što čine!“

Hrvatsko nebo