Tado Jurić u razgovoru za Briefing Jutarnjeg lista: Po glavi stanovnika uvozimo 25 puta više radnika od Njemačke!

U razgovoru za Briefing Jutarnjeg lista, sociolog i demograf s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, prof. dr. Tado Jurić govorio je o problematici useljavanja, strane radne snage, azilanata, tražitelja azila i njihove integracije u hrvatsko društvo. Njemačka želi u Hrvatsku deportirati 17.000 tražitelja azila, temeljem novoga europskog pakta o migracijama, upozorava.

„Ako se otvorite useljavanju, morate poći od toga da će ti ljudi ostati zauvijek tu. Na svjetskoj razini se samo 15 posto dijaspore vraća. Nikada nitko nije vratio više od toga i 85 posto stranaca u Hrvatskoj će tu i ostati, a na sto useljenih dolazi još i 33 članova njihovih obitelji. Ako naše društvo ne savlada te izazove, doći će do getoizacije. Država je tu prva prozvana jer mi nemamo migracijsku i integracijsku strategiju”, naglašava Jurić.

„Tražitelje azila u Hrvatskoj koji odu u neku drugu EU državu, ta država može u bilo kojem trenutku vratiti u Hrvatsku. Ako ih ne želi prihvatiti, Hrvatska treba toj zemlji platiti 20.000 eura po osobi. Njemačka želi u Hrvatsku deportirati 17.000 tražitelja azila”, govori Jurić. Napominje da se zapošljavanjem tražitelja azila ruši cijena rada.

„Umjesto da domaćim radnicima daju veću plaću, poslodavci su doveli radnike iz drugih krajeva svijeta”

„Tražitelj azila može raditi za 600 eura mjesečno, a naš student ne može za tako mali novac. Studenti mi tvrde da bi rado radili na dostavi hrane, ali su izgurani s tržišta rada. Kažu da su aplikacije Wolta, Bolta ili Ubera u Hrvatskoj podešene tako da diskriminiraju hrvatsko prezime. Nitko nema uvid u podešavanja tih algoritama. Francuska je svojim studentima omogućila da za sezonske poslove ne moraju plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Umjesto da domaćim radnicima daju veću plaću, poslodavci su doveli radnike iz drugih krajeva svijeta”, tvrdi Jurić. Ističe da je na razini zapadne civilizacije dokazano da su migranti, gdje god su počeli dolaziti, postali nova etnička manjina.

„Sutra će neki mediji reći da su Hrvati rasisti i islamofobi, ali nitko nije pitao priprema li itko Hrvate za takve tektonske promjene. Za pet godina ćemo u obrazovnom sustavu imati djecu koja ne govore hrvatski. Znanost pokazuje da 6 od 10 Europljana pokazuje zabrinutost u vezi imigracije iz muslimanskih zemalja. Nisu svi radnici iz Indije i Nepala budisti i hinduisti nego je vrlo vjerojatno i puno muslimana. Predlagali smo MUP-u da stranim radnicima i tražiteljima azila postave barem pet osnovnih pitanja da znamo koje su religije, namjeravaju li ostati i učiti hrvatski.

U SAD-u muslimani rade više od prosjeka domaćeg stanovništva, a u Europi manje odnosno tamo gdje mogu dobivati socijalne naknade, ne rade”, kaže Jurić koji smatra da moramo mnogo više javno raspravljati o izazovima migracije jer se time smanjuje radikalizacija i svakako trebamo nalaziti načine suživota. Političari, i desni i lijevi, dodaje, pokušavaju na tim temama dobiti političke bodove. Iznosi podatak da Hrvatska godišnje po useljeniku izdvaja 75 centi za učenje jezika, dok Njemačka daje 5000 eura.

O izbjeglicama iz Ukrajine

„U Hrvatskoj živi između 22 i 26 tisuća ratnih izbjeglica iz Ukrajine. Većinom su to žene i djeca, a 17 posto je muškaraca. Po kućanstvu od države dobivaju oko 500 eura mjesečno za stan i režije, imaju pravo na rad i oko 8000 ih radi. Većina njih već nakon godinu dana vrlo dobro govori hrvatski, za razliku od doseljenika s drugih kontinenata”, otkriva u Briefingu demograf, povjesničar i politolog dr. sc. Tado Jurić, izvanredni profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu gdje je provelo prvo istraživanje u Hrvatskoj o ratnim izbjeglicama iz Ukrajine te o iregularnim migrantima i tražiteljima azila.

U javnost je gurnuta teza da se većina tih ljudi – izbjeglica iz Ukrajine, tražitelja azila i stranih radnika – neće duže zadržati, no naše istraživanje pokazuje da 96 tražitelja azila i izbjeglica iz Ukrajine želi hrvatsko državljanstvo, a 80 posto ih želi ostati ovdje. I tražitelji azila mogu raditi. Tijekom 2023. i 2024. azil u Hrvatskoj je zatražilo oko 100.000 ljudi”, kaže Jurić koji zbunjujućim smatra da MUP izvještava samo o tome koliko je ljudi dobilo azil, a to je godišnje 600 do 700 ljudi. Ne zna se, kaže, koliko tražitelja azila trenutno boravi u Hrvatskoj i koliko ih radi.

Širi prikaz i snimku razgovora možete pogledati OVDJE.

Jutarnji list/Hrvatsko nebo