Z. Gavran: Dvije drame na kojima se prelama daljnja budućnost SAD-a i svijeta približile se uzajamnom raspletu!

Vrlo skora iransko-izraelska eskalacija, izgledan regionalni rat i mogući ulazak SAD-a u izravni vojni sukob s Iranom ključna su pitanja ovih nekoliko dana. To na Bliskom istoku začudno ’savršeno’ koincidira s izborima u SAD-u 5. studenoga. Katastrofalno bi bilo za reputaciju jedine globalne velesile ako bi u bliskoistočnom sukobu njezine oružane snage izvukle kraći kraj, doživjele poraz ili blamažu, odnosno ako bi Izrael bio poražen ili potučen. I obrnuto: američku hegemoniju potvrdilo bi i ojačalo ako bi Iran ili njegova aktualna vlast bili poraženi, a Izrael zadržao snažnu poziciju. Ulozi u globalnoj igri iznimno su veliki. U tijeku ukrajinskog i zapadnog suprotstavljanja Rusiji s ciljem njezina bitnog slabljenja, a prije obračuna recimo na korejskom poluotoku i na Tajvanu, odmjeravanje snaga, a možda i mnogo više od toga, moralo bi se razriješiti upravo na Bliskom istoku. Na kocki je tko će ubuduće biti hegemon odnosno imati prevlast na Bliskom istoku: SAD i Izrael s jedne, ili Iran i njegovi zaleđnici (Rusija, možda i Kina, itd.) s druge strane. Ovo je iznimno kritičan i eksplozivan trenutak najnovije svjetske povijesti.

Dvije drame na međusobno vrlo dalekim dijelovima svijeta kao da je „nepoznat netko“ sinkronizirao. One sada na svojim vrhuncima napetih iščekivanja postaju istodobne i predstoji im ’interaktivan’ rasplet.

Tri ključna dana

Prva drama jesu nikada dosad neizvjesniji izbori u SAD-u, obilježeni posvemašnjom i potencijalno zlokobnom polarizacijom u američkom biračkom tijelu, a i podijeljenošću među promatračima i navijačima diljem svijeta. Druga drama jest naglo pospješeno i do krajnosti pojačano iščekivanje masovnog napada balističkim i ostalim raketama, projektilima i bespilotnim letjelicama na Izrael u izvedbi Irana i njegovih savezničkih paramilitarnih organizacija, osobito onih u Iraku, ali i Hezbolaha, koji raspolaže i dalje s velikim brojem raketa. Izbori će se u SAD-u održati u utorak, 5. studenoga. Preleti civilnih zrakoplova na području teheranske kontrole leta od danas, u nedjelju, blokirani su odlukom iranskih vlasti do četvrtka, 6. studenoga! To se tumači tako da će do novih raketiranja doći tijekom sljedećih triju dana.

Europske javnosti uglavnom mirno spavaju dok dvije krupne drame koincidiraju; zanima ih samo: Trump ili Harris. Ni hrvatska Hina danas ne upozorava na svu dramatičnost stanja na Bliskom istoku i na povezanost tamošnjih zbivanja sa SAD-om te s tamošnjim predsjedničkim i parlamentarnim izborima, ali i s daljnjom ulogom SAD-a i budućnošću svijeta. A može se dogoditi dvoje: da iranski osvetnički napad na Izrael – ili preventivni Izraela na položaje iranskih raketnih sustava – bude imao presudan učinak na rezultate izbora u SAD-u, ali i to da prvi izborni rezultati u SAD-u budu imali presudan učinak na daljnje poteze Irana i na vojne aktivnosti Izraela.

I ne samo to! Eskalacija iransko-izraelskog sukobljavanja gotovo sigurno uvući će i američke oružane snage na Bliskom istoku, i drugdje, u eskalirani obračun s Iranom, da se i ne govori o strahovitim posljedicama međusobnih udara i protuudara i za Izrael i za Iran, a vjerojatno i za druge zemlje Bliskog istoka.

Iako se nakon nedavnog izraelskog osvetničkog napada na vojne ciljeve u Iranu učinilo u prvi mah da će prava osveta ovaj put izostati, tako su glasile zapadne diplomatske i analitičke procjene; iako su i Izrael i SAD oštro upozoravali Iran da ne uzvrati, u roku od nekoliko dana politička volja u Teheranu promijenila se. Ne znamo što se sve tamo događalo što je prethodilo naglom jačanju ratobornosti. Vrhovni vjerski vođa sada otvoreno prijeti i Izraelu i SAD-u da će im Iran zadati „razoran“ udarac („uzvrat kojim se razbija zube“). Istodobno, sve je više informacija o premještanju balističkih i drugih raketa Iranske revolucionarne garde na područja Iranu susjednog Iraka koja su pod kontrolom proiranskih šijitskih paramilitarnih snaga. Visoki iranski dužnosnici javno se hvale da im treba vrlo malo vremena da počnu proizvoditi atomske bombe.

U ratnu igru ulazi i Irak, htio – ne htio; jačaju preduvjeti za eskalaciju velikih razmjera

Istodobno, američka vojska užurbano prebacuje protubalističke sustave, bombardere i razarače na područje Bliskog istoka, dok Izrael nastavlja ratne aktivnosti protiv Hamasa u Gazi i protiv Hezbolaha u Libanonu, pri čemu i sam doživljava sve češće raketne napade, koje izraelski proturaketni sustavi ne uspijevaju ni posve ni dovoljno obeskrijepiti. U subotu se tako dogodilo da su desetci civila bili ranjeni i dogodila su se razaranja na području više izraelskih gradova i lokacija. Navodno su rakete dolazile iz nekog novog, neočekivanog smjera, pa je proturaketna obrana uvelike zatajila. A to što se ovih dana događa za Izrael je samo uvod u realno moguća strahovita razaranja njegove vitalne infrastrukture koja mu se mogu dogoditi već sljedećih dana. U izraelskoj javnosti pojačava se osjećaj panike, dok izraelska vlada upozorava i Irak i SAD i svjetsku javnost da Iran premješta svoje raketne sustave na područje Iraka, kako bi s manje udaljenosti mogao gađati ciljeve u Izraelu. Ujedno prijeti da će uzvratiti napadima na Iran bez obzira odakle budu lansirane rakete na Izrael.

Oni koji išta znaju o danom sigurnosnom kontekstu razumiju da je takva situacija iznimno opasna za eskalaciju velikih razmjera, pri čemu sve vjerojatnijom postaje i uporaba (novoga ili dosad skrivanoga) strateškog oružja. Izrael će ga zacijelo upotrijebiti bude li bitno ugrožen. Za njega je nepovoljno mnogo toga, pa i to da se i Turska uključila u inicijativu iza koje su stale 52 zemlje, a kojom se u Ujedinjenim narodima planira zatražiti uvođenje embarga na isporuke oružja Izraelu. Koji ionako uživa sve užu političku i diplomatsku potporu u svijetu, analogno „kolektivnom Zapadu“. Strahovita razaranja i akcije koje imaju za posljedicu pogibije desetaka tisuća i stradavanja stotina tisuća Palestinaca u Gazi, a i sve više ljudi u Libanonu, vežu ruke i vlastima arapskih zemalja, koje strepe pred ostvarivanjem iranske premoći na Bliskom istoku, ali se ne usude otvorenije izaći ususret Izraelu s ciljem da se zadrži dosadašnja ravnoteža snaga. No pitanje je do kojeg će trenutka arapske države moći ostati ’neutralne’ bude li došlo do eskalacije, koja mora okrznuti i njih, a neke i izravno uvući u oružani sukob.

Prva zemlja koja se uvlači u sukob jest Irak. Satelitske snimke otkrivaju da Iran onamo primiče ili možda već i raspoređuje balističke rakete radi skorog napada na Izrael s bližih mu pozicija. Vlada u Jeruzalemu upozorava vladu u Iraku da to ne dopusti, te da će u protivnomu područje te zemlje postati ciljem izraelskih napada na iranske balističke kapacitete. Teško je reći što će odlučiti vlada u Iraku, koja je formalno saveznička s američkom vladom, pa bi izraelski napad na Irak bio napad na američku saveznicu. No već otprije zna se da iračka vlada ne kontrolira određena područja u vlastitoj zemlji, nego ih kontroliraju proiranske snage, pri čemu ni sama (većinski šijitska, budući da je i stanovništvo Iraka većinski šijitsko) vlast zasigurno nije prejako nesklona svojoj proiranskoj šijitskoj subraći. U toj zemlji još se nalaze (iako odavno praktički nepoželjne) određene američke vojne snage odnosno baze, no i one su izložene raketnim udarima s područja gdje djeluju proiranske milicije, od kojih se jedva nekako brane, trpeći štete i žrtve. Svi koji išta znaju o vojnim stvarima znaju i to da bi u slučaju američkog raketiranja Irana i američko ratno brodovlje i američke baze na Bliskom istoku postati ciljevima vrlo opasnih napada iranskih i proiranskih oružanih snaga. O širim, globalnim reperkusijama američkog uključivanja u rat na tom područje da se u ovom trenutku i ne govori. Ono bi, razumije se, imalo snažan učinak i na daljnje aktivnosti pomaganja i odnosa prema Ukrajini u njezinu krajnje iscrpljujućem ratu s Rusijom.

Iran raspolaže tisućama različitih vrsta balističkih i krstarećih raketa

Po tvrdnjama instituta povezanih s obavještajnim izvorima podataka, perzijska država raspolaže golemim zalihama različitih vrsta balističkih i krstarećih raketa. Stručnjaci procjenjuju da ih ima na tisuće, premda različitih dometa. Iranska izvještajna agencija ISNA u travnju je objavila grafički prikaz devet vrsta raketnih projektila koji mogu dosegnuti izraelsko ozemlje lansirani s ozemlja Irana. Najsnažnija od njih, Sejdžil, navodno ima domet od 2.500 km, a doseže brzinu od nevjerojatnih 17.000 km na sat, što znači da je oko 16 puta brža od zvuka. Protiv takvih, a i manje brzih raketa obrana je teško moguća, iako se u posljednje vrijeme nagađa o tomu da izraelska vojska već raspolaže oružjima s laserskim snopovima kojima bi mogla obarati i takve projektile.

Bilo kako bilo, Izrael, koji je po površini razmjerno vrlo malo područje, ima (da se i ne govori o očekivanom masovnom stradavanju civila, vojnika i razaranju raznih objekata), takvih ranjivih vitalnih točaka, i vojnih i energetskih i gospodarskih, čije bi uništenje ili veliko oštećenje moglo tu državu silno onesposobiti ili baciti na koljena. Sigurno je pak to da Izrael tada može ili kapitulirati, ili kao kompromisni ustupak obustaviti oružane aktivnosti u Gazi i prema Libanonu – što je iranski predsjednik Pezeškian upravo danas ponudio kao svojevrsnu izlaznu opciju koja bi ublažila razmjere iranskoga osvetničkog napada – ili kao ranjena zvijer posegnuti, možda i preventivno, za najrazornijim oružjima kojima raspolaže odnosno ući u totalni rat, ’do istrage naše ili vaše’. Pri čemu, razumljivo, očekuje da će mu ono što mu pritom nedostaje nadoknaditi „ujak Sam“ svojim vojnim angažmanom. No pravo je pitanje koliko je američka vojska i sama moćna zadati dovoljno snažne udarce Iranu tako da on bude prisiljen ’vratiti mač u korice’.

Na kocki je i reputacija SAD-a kao jedine globalne velesile

Vrlo skora iransko-izraelska eskalacija, izgledan regionalni rat i mogući ulazak SAD-a u izravni vojni sukob s Iranom ključna su pitanja ovih nekoliko dana. To na Bliskom istoku začudno ’savršeno’ koincidira s izborima u SAD-u 5. studenoga. Katastrofalno bi bilo za reputaciju jedine globalne velesile ako bi u bliskoistočnom sukobu njezine oružane snage izvukle kraći kraj, doživjele poraz ili blamažu, odnosno ako bi Izrael bio poražen ili potučen. I obrnuto: američku hegemoniju potvrdilo bi i ojačalo ako bi Iran ili njegova aktualna vlast bili poraženi, a Izrael zadržao snažnu poziciju. Ulozi u globalnoj igri iznimno su veliki. U tijeku ukrajinskog i zapadnog suprotstavljanja Rusiji s ciljem njezina bitnog slabljenja, a prije obračuna recimo na korejskom poluotoku i na Tajvanu, odmjeravanje snaga, a možda i mnogo više od toga, moralo bi se razriješiti upravo na Bliskom istoku. Na kocki je tko će ubuduće biti hegemon odnosno imati prevlast na Bliskom istoku: SAD i Izrael s jedne, ili Iran i njegovi zaleđnici (Rusija, možda i Kina, itd.) s druge strane. Ovo je iznimno kritičan i eksplozivan trenutak najnovije svjetske povijesti.

Povezano:

Zdravko Gavran/Bliski istok: Zebnja zbog mogućega američko-iranskog sukoba

Zdravko Gavran/Hrvatsko nebo