Kako bi počela pregovore s EU-om, BiH mora donijeti Zakon o Sudu, VSTV-u, provesti izbornu i ustavnu reformu
Vrijeme:4 min, 52 sec
DVODNEVNO ZASJEDANJE EUROPSKOG VIJEĆA
Za Bosnu i Hercegovinu “zeleno svjetlo” na zasjedanju Europskog vijeća o otvaranju pregovora s Europskom unijom predstavlja povijesno važnu poruku kako bi počela s još ozbiljnijom transformacijom cijele države. To je i prigoda za rješavanje višedesetljetnih prijepora koji zemlju drže zarobljenikom prošlosti
– Bosna i Hercegovina je napravila progres i to podržavamo. U isto vrijeme Bosna i Hercegovina mora uraditi još mnogo više kako bi dobila pregovarački okvir. Postoje određene stvari koje se trebaju ispuniti s liste 14 ključnih prioriteta koje je odredila Europska komisija – zaključio je Rutte. Upravo za ovu zemlju bilo je ključno osigurati ispunjavanje prioriteta koje je postavila Europska komisija. Zato se nakon odluke o otvaranju pregovora vlasti Bosne i Hercegovine vraćaju tamo gdje su bile u jesen 2022. godine, gdje su im navedeni ključni prioriteti koje je potrebno ispuniti za nastavak kretanja prema Uniji. Njih osam je istaknuto, ali je za konačni dojam potrebno ostvariti iskorak u svih 14 točaka. Komisija je, naime, tada preporučila da se Bosni i Hercegovini odobri uvjetni status kandidata, ali uz zadaće koje bi zemlja trebala provesti. Prva točka je usvajanje, kao prioriteta, izmjena integriteta u postojećem Zakonu o visokom sudu, što je već napravljeno. No, sljedeće dvije točke još su uvijek u fazi donošenja. To je novi Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te Zakon o sudovima, odnosno Sudu Bosne i Hercegovine, kako je u međuvremenu preimenovan.
Naime, u Ministarstvu pravosuđa zapravo su izradili oba nacrta dokumenta. Najspominjaniji je Zakon o Sudu BiH kojim bi se utemeljilo prizivno vijeće, odnosno drugostupanjska sudska instancija kako bi se spriječila sadašnja, po međunarodnim kriterijima, nelegalna praksa da jedan te isti sud donosi odluke u oba stupnja. To je posebno postalo problematično nakon što je odluku o tome donio Ustavni sud, a Europska komisija odredila rješavanje toga prijepora kao jedan od nultih prioriteta. U međuvremenu su provedene promjene koje se tiču integriteta VSTV-a, očekuje se donošenje potpuno novoga zakona. S popisa zahtjeva Europske komisije nedavno je skinut Zakon o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na državnoj razini nakon što su iskorak napravili HDZ BiH, SNSD i stranke “trojke”. Donekle se i sljedeća točka – “poduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala” može smatrati uspješno započetom, a u nedavnom izvješću Europske komisije, kojim je preporučeno otvaranje pregovora s BiH, navodi se presuda protiv bivšeg federalnog premijera Fadila Novalića kao primjer borbe protiv korupcije.
Na popisu osam prioritetnih kriterija je i “odlučno unaprjeđenje rada na osiguravanju učinkovite koordinacije na svim razinama granice, upravljanje i sposobnost upravljanja migracijama, kao i osiguravanje funkcioniranja sustava azila”. BiH je u tome dijelu već napravila značajan iskorak, a poseban pečat tome je i odobravanje vođenja pregovora o zaključenju ugovora s EU-ovom agencijom Frontex koji je također odobrilo Vijeće ministara BiH.
Dovršenim se može smatrati i zabrana mučenja, osobito uspostavom nacionalnog preventivnog mehanizma protiv mučenja i zlostavljanja, dok zbog poteza vlasti u RS-u može upitnim postati jamčenje slobode izražavanja i medija te zaštite novinara.
Izborni zakon i Ustav
Djelomično se provedenim može smatrati osiguranje evidencije o funkcioniranju na svim razinama koordinacijskog mehanizma o EU pitanjima, uključujući izradu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquisa EU. U stajalištu Europske komisije iz 2022. godine, na koje poziva Europsko vijeće, navodi se kako je Komisija “spremna nastaviti podržavati napore Bosne i Hercegovine na svom europskom putu daljnjim uključivanjem u politički dijalog i uspostavom visoke razine politički forum za praćenje provedbe navedenih koraka i izvješćivanje o tome te daljnji napredak na terenu”.
– Ispunjavanje 14 ključnih prioriteta omogućit će Komisiji preporučiti otvaranje pregovora za pristupanje BiH s EU-om – navodi se u tadašnjoj preporuci Europske komisije. A to u suštini podrazumijeva i sva druga važna pitanja, poput ustavnih i izbornih reformi, reformi vezanih uz položaj Ustavnoga suda i provedbe svih njegovih odluka.
Nakon donošenja nekoliko preostalih propisa i zakona Europska komisija moći će zajedno s vlastima BiH utvrditi pregovarački okvir te zakazati prvu međuvladinu konferenciju na kojoj sudjeluju predstavnici zemalja članica Europske unije i BiH. A što se smatra službenim početkom pregovora. Kada će se to dogoditi, ovisi ponajprije o vlastima BiH, ali moguće i provedbi rezultata europskih izbora i uspostavi novog saziva Europske komisije.
