Povijesna odluka za BiH – Europsko vijeće donosi odluku o otvaranju pregovora bez datuma i uz uvjete
Vrijeme:4 min, 29 sec
EUROPSKO VIJEĆE POČINJE DVODNEVNO ZASJEDANJE, A VEĆ PRVOGA DANA ODLUKA O BIH
Prevagnulo je da sve zemlje članice Europske unije odobre otvaranje pregovora, no za sljedeću fazu utvrđivanja pregovaračkoga okvira te zakazivanje međuvladine konferencije, što se smatra službenim datumom početka pregovora između BiH i Europske unije, potrebne su nove reforme. U međuvremenu će početi “screening” koji će provoditi Europska komisija.
Nevoljko će Europsko vijeće, i uz “poguranac” prijatelja Bosne i Hercegovine, ponajprije službenog Zagreba, odobriti sljedeću fazu odnosa s ovom zemljom – otvaranje pristupnih pregovora, piše Večernji list BiH. Ali, kako bi se dobio datum stvarnog početka pregovora, odnosno održavanja Međuvladine konferencije (IGC), bit će potrebno provesti reforme koje je Europska komisija postavila pred BiH u obliku 14 prioriteta. U utorak, ali i srijedu, bilo je dosta razgovora među zemljama članicama na nižim razinama, poput Vijeća za opće poslove EU-a, kako istodobno odobriti otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, ali i dati do znanja da u BiH nisu ispunjene sve postavljene reforme. Zbog toga je i pripremljeni nacrt zaključaka Europskog vijeća imao jasan uvjet.
Promjena “wordinga”
“Nadovezujući se na preporuku Komisije od 12. ožujka 2024., Europsko vijeće odlučuje otvoriti pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom. Europsko vijeće poziva Vijeće da usvoji pregovarački okvir nakon što se poduzmu relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. listopada 2022.”, navodi se u nacrtu dokumenta koji je u posjedu Večernjaka. Prema našim izvorima, predstavnici ministarstava vanjskih poslova zemalja članica u rangu državnih tajnika zemalja članica Europske unije nisu imali prigovora na prvu rečenicu zaključka Europskog vijeća koja se odnosi na BiH, ali nije isključeno da promjene doživi druga rečenica vezana uz pregovarački okvir koji je podložan raspravi i potencijalno promjeni “wordinga”. Nekoliko država je, naime, tražilo da se u zaključcima Europskog vijeća navede precizno koliko uvjeta BiH treba ispuniti kako bi se dobio pregovarački okvir. No, hoće li to biti tako, znat će se tek nakon sjednice čelnika država i vlada svih 27 zemalja članica. I za takvu odluku mora postojati jednoglasnost svih zemalja. U suprotnom, Europsko vijeće neće moći donijeti odluku. Doznaje se kako je hrvatski premijer i tijekom posljednjih dana u više navrata komunicirao s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, premijerom Nizozemske Markom Rutteom i drugim liderima kako bi se Bosni i Hercegovini olakšala pozicija. Čak i oko pregovaračke pozicije. Još prošli tjedan, nakon što je Europska komisija preporučila otvaranje pregovora, Hrvatska je, s još šest država članica, poslala zajedničko pismo u kojem se traži odluka Europskog vijeća na summitu o otvaranju pregovora s BiH. Osim Hrvatske, pismo su potpisale i Austrija, Češka, Grčka, Italija, Slovenija te Slovačka. U pismu se navodi da je BiH proteklih mjeseci postigla veći uspjeh u reformi nego u prijašnjih deset godina. Navodi se da bi odgađanje odluke poslalo negativnu poruku okruženju kojem je Europska unija obećala europsku budućnost još prije 20 godina. Zbog toga je i talijanska premijerka Giorgia Meloni objasnila razloge potpore Bosni i Hercegovini za stupanje u sljedeću fazu. – U tom kontekstu spremni smo još jednom podržati, a u svjetlu preporuke sadržane u relevantnom izvješću Europske komisije, otvaranje pristupnih pregovora za Bosnu i Hercegovinu. Ovo je odluka koja, uvjereni smo, može dovesti do daljnjeg i odlučnog napretka Sarajeva na putu reformi prema Europskoj uniji. Štoviše, već smo vidjeli kako je davanje statusa zemlje kandidatkinje Bosni i Hercegovini u prosincu 2022. godine dovelo do toga da za nešto više od godinu dana država provede veći broj reformi nego što je urađeno u prethodnih deset godina – poručila je Meloni. Prema tumačenju diplomata iz EU-a, u BiH će se morati provesti još nekoliko reformi kako bi se odredilo održavanje Međuvladine konferencije. Na vrhu prioriteta bit će upravo dva zakona koja zemlja nije uspjela usuglasiti u kratkome razdoblju. A to je reforma Izbornoga zakona, ali i donošenje Zakona o sudovima BiH. Tek nakon ispunjavanja tih nekoliko uvjeta bit će određen datum i formalno početi pregovori s BiH, na čemu je inzistirao čelnik Republike Srpske Milorad Dodik. U međuvremenu će, neovisno o tom procesu, nakon odluke o otvaranju pregovora početi “screening” odnosno provjera usklađenosti svih segmenata države koji će voditi pregovore s Europskom unijom.
Izborni zakon
Komentirao je i stav Nizozemske i Danske koje smatraju da BiH nije spremna za tako krupan korak. – Krupan je korak za nas u BiH, a za europsku ambiciju nije. Stvoren je ambijent da nas ovaj put podrži svih 27 članica EU-a – kazao je i istaknuo kako treba napraviti dinamičan plan za 2024. godinu te da postoji Mehanizam koordinacije koji je davno uspostavljen, a koji netko želi eliminirati. – Ako riješimo pitanje Izbornog zakona, ako riješimo pitanje još nekih sedam ili osam zakona u pravnom odjelu, mora zaživjeti pravna država BiH. Ona ne može zaživjeti dok nam netko nameće rješenja, a utjecaj izvana je mnogo jači nego kroz našu zakonodavnu i izvršnu vlast – kazao je. Čović je očekivao da će se prvo riješiti izmjene Izbornog zakona, a da će onda doći “zeleno svjetlo” od EU-a. S obzirom na to da u EU slijede izbori za Europski parlament, vjerojatno nije realno ove godine očekivati formalni početak pregovora. Napretku neće pomoći ni lokalni izbori, kada redovito porastu napetosti.
