DRUGI PIŠU/Ovo su mogući scenariji za bh. Hrvate ako Republika Srpska proglasi neovisnost

Vrijeme:3 min, 33 sec

 

Narodna skupština Republike Srpske proglasila je neovisnost RS-a. Milorad Dodik iz Palače Republike je u svečanom obraćanju naciji poželio dug život novoj neovisnoj državi. Građani Banjaluke, Doboja, Prijedora, Bijeljine, Istočnog Sarajeva, Trebinja… izlaze na ulice. Maše se srpskim zastavama. Srbija, Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Venezuela, nekoliko afričkih država članica Pokreta nesvrstanih Burkina Faso, DR Kongo i Ekvatorska Gvineja te odmetnute pokrajine Pridnjestrovlje, Abhazija, Južna Osetija, Donjeck, Lugansk… najavljuju priznanje nove države na europskom zemljovidu.

U isto vrijeme u sarajevskoj vijećnici se sastaju predsjednici bošnjačkih stranaka. Na sastanku je najglasniji Željko Komšić. Najavljuje kako nišan njegovog mitraljeza nije više na Mostaru nego da ga treba okrenuti prema Banjaluci. Za ratnu opciju je dobio potporu i Bakira Izetbegovića koji je zaprijetio kako su dronovi i lovačka društva spremna. S druge strane Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Edin Forto oštro osuđuju Dodikov potez. Ramo Isak opetovano najavljuje njegovo uhićenje. Zlatko Lagumdžija upozorava kako prvo treba sačekati odluku Washingtona. Vidno uznemiren Christian Schmidt u dramatičnom televizijskom obraćanju iz dobro zaštićene zgrade OHR-a poručuje kako će upotrijebiti bonnske ovlasti.

Zakazana je i izvanredna sjednica Vijeća za provedbu mira (PIC-a). U pripremi je i sjednica Vijeća sigurnosti UN-a. Veleposlanstva SAD-a, Ujedinjene Kraljevine i većeg dijela zemalja članica EU-a na čelu s Njemačkom, Austrijom, Nizozemskom i Hrvatskom izrazili su duboku zabrinutost zbog poteza Banjaluke. Mađarska i Slovačka su suzdržane. Tendenciju suzdržane politike pokazuju Grčka, Cipar, Rumunjska i Bugarska. A u Mostaru u prepunom Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače započinje izvanredna sjednica Hrvatskoga narodnog sabora s jednom točkom – položaj Hrvata nakon proglašenja neovisnosti RS-a.

Da ne bi bilo zabune ovo je fikcija, no fikcija koja se možda jednoga dana može pretvoriti u zbilju. I zaista što zastupnicima HNS-a preostaje ukoliko RS proglasi neovisnost, a bošnjačka politika nastavi s hegemonističkim i ponižavajućim potezima prema Hrvatima? Četiri su moguća mirnodopska scenarija.

Prvi scenarij: opstanak krnje BiH ustrojene po sadašnjem principu Federacije BiH – riječ je o scenariju u kojem bi BiH opstala na današnjih 51 posto teritorija Federacije sastavljene od županija. To bi značilo da bi zastupnici HNS-a čekali rasplet situacije – što će se dogoditi s Republikom Srpskom. Istodobno bi tražili da se prekine s preglasavanjem Hrvata u preostalom dijelu BiH. Svojevrsni status quo u Federaciji. Najvjerojatniji scenarij.

Drugi scenarij: opstanak krnje BiH sastavljene od dvije republike – ova opcija podrazumijeva osnivanje Druge Hrvatske Republike u BiH koja bi zajedno s bošnjačkim entitetom tvorila uniju, konfederaciju ili neku novu federaciju BiH. Bila bi to Druga Hrvatska Republika nakon što je 1994. godine HR Herceg-Bosna svoje nadležnosti prenijela na Federaciju. Scenarij koji bi se možda mogao provesti ukoliko bošnjački nacional-unitarist nastave s hegemonističkom politikom.

Treći scenarij: osnivanje Druge Hrvatske Republike i proglašenje neovisnosti – i ovaj scenarij podrazumijeva osnivanje Druge Hrvatske Republike, ali i izlazak iz krnje BiH te proglašenje neovisnosti tek stvorene Republike. Problem ove opcije je diskontinuitet teritorija od Posavine, enklava u središnjoj Bosni preko zapadne Bosne do Hercegovine. Istodobno neprovedivost ove opcije ogleda se i u činjenici da se gotovo sve hrvatske stranke u BiH zalažu za očuvanje BiH u njezinim međunarodno priznatim granicama. Scenarij koji nema gotovo nikakvih izgleda u ovim geopolitičkim okolnostima.

Četvrti scenarij: pripojenje hrvatskih područja u BiH Republici Hrvatskoj – ova opcija je na razini fikcije. Podrazumijeva potpuni raspad BiH. Za nju u ovim geopolitičkim okolnostima ne postoje nikakvi izgledi. To ne želi niti politički Zagreb. Niti politički Mostar. Niti jedan centar moći u svijetu.

Dakle ovo su četiri moguća scenarija u slučaju srpske secesije. Pa ipak prije priče o odcjepljenju RS-a trebalo bi vidjeti što izaziva secesionizam. U BiH kao i u većini pluralnih društava to je politika hegemonije, unitarizma, ponižavanja, preglasavanja te u konačnici uništenja malobrojnijeg. Separatizam je najčešće reakcija. Dakle za opstojnost BiH je od najava proglašenja neovisnosti RS-a puno opasnija uzurpacija pozicije hrvatskog člana u danas krnjem Predsjedništvu BiH, atak na Središnje izborno povjerenstvo, pokušaj uništenja Doma naroda, pritisci na neovisnost pravosuđa, zabrana jednom narodu da osnuje javni RTV servis na materinskom jeziku, masovno iseljavanje, zaostalo gospodarstvo…

Uostalom sjetimo se samo bivše SFRJ. Najviše ju je gušio i ugušio velikosrpski hegemonizam otjeravši Sloveniju i Hrvatsku, a onda i ostale republike iz Jugoslavije. Mač unitarizma ostavlja bolan, dubok i tragičan ožiljak na obrazu BiH.

Piše: Miroslav Vasilj, Pogled.ba

hms.ba / Hrvatsko nebo

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)