Ustavni sud BiH s 2. siječnja ostao je bez još jednog sudca. Zlatko Knežević otišao je u prijevremenu mirovinu. Nakon Miodraga Simovića i Mate Tadića koji su već umirovljeni, u listopadu sljedeće godine očekuje se i odlazak Seade Palavrić koja će napuniti 70 godina. Time će Ustavni sud sa devet, spasti na pet sudaca, analizira N1 BiH.
“Novih sudaca iz RS neće biti bez odlaska stranih sudaca”, poručio je Milorad Dodik. U FBiH i dalje je svađa zbog kandidata koji treba zamijeniti Matu Tadića, prvorangiranog Marina Vukoje, kojemu se zamjera stručnost, ali i bliskost sa HDZ-om. Trenutno je na dužnosti tajnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine. Nikada nije bio sudac, u prošlosti je kandiran na listi HDZ-a za Dom naroda PSBiH.
Vukoja ipak ne bi bio prvi sudac koji se tijekom karijere našao na nekoj kandidatskoj listi, piše N1 BiH.
Sutkinja Ustavnog suda BiH Seada Palavrić bila je zastupnica SDA u državnom i federalnom parlamentu, ranije i potpredsjednica SDA. Mirsad Ćeman također je prethodno bio visoki dužnosnik SDA, parlamentarac ove stranke.
Aktualni saziv Ustavnog suda BiH čine Valerija Galić (predsjednica), Mirsad Ćeman (potpredsjednik), Zlatko M. Knežević, Seada Palavrić, Helen Keller, Angelika Nussberger i Ledi Bianku.
Ustavni sud BiH sastoji se od devet članova. Četiri bira Zastupnički dom FBiH, dvojicu Narodna skupština RS. Preostala tri člana, koja i najviše smetaju Miloradu Dodiku, su međunarodni sudci koje bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.
Šansu za odlazak stranih sudaca SNSD vidi u odredbi Ustava koja kaže kako pet godina nakon prvih imenovanja Parlamentarna skupština BiH može zakonom predvidjeti drukčiji način izbora troje stranih sudaca, no pravni stručnjaci upozoravaju to ne znači nužno odlazak stranih sudaca.
U SNSD-u inzistiraju na zakonu; radna grupa državne koalicije koja radi na ovom pitanju do danas je bez dogovora. Bez izmjene ustava nema odlaska stranih sudaca, slaže se državni ministar pravde Davor Bunoza (HDZ BiH).
Stav Trojke od početka je jasan. Strani sudci moraju otići zbog europskog puta BiH, no za to trebaju biti stvoreni uvjeti. Sud po etničkom principu za koji se zalaže SNSD, ali i HDZ, jednostavno ne može funkcionirati, niti je dio postojećeg ustava, naglašavaju.
Nakon što u oktobru Seada Palavrić ode u mirovinu, Ustavni sud će spasti na pet članova, od toga tri stranca, ako u međuvremenu ne budu imenovani novi sudci. Quorum za rad je pet sudaca, a to je i minimalan broj za donošenje odluka. Promjenom pravilnika o radu Ustavnog suda iz ove godine, plenarne sjednice se mogu održati i ako u sudu ne bude, primjerice, nijednog suca iz Republike Srpske, no pitanje je koliko će te odluke biti legitimne.
Sve navedeno se očekuje u godini kada se najavljuju neustavni referendumi, dok su prijetnje o samostalnoj Republici Srpskoj svakodnevne, piše N1 BiH.
Osvrćući se na odlazak sudca iz reda srpskog naroda u miorvinu, RTRS navodi kako “krnji Ustavni sud BiH čije odluke ne priznaje Republika Srpska, ostaje bez sudaca iz reda srpskog naroda jer sudcu Zlatku Kneževiću danas prestaje mandat zbog odlaska u mirovinu na vlastiti zahtjev”.
Krajem 2022. mandat je istekao Miodragu Simoviću, a Narodna skupština Republike Srpske nije imenovala nedostajuće sudce. Stav rukovodstva Srpske je da nema smisla imenovati nove sudce koje bi opet bile preglasavane i time davati legitmitet Sudu.
Zbog nepopunjenosti Ustavni sud BiH ne može raditi u Velikom vijeću koje odlučuje u 95 posto apelacija, a nakon umirovljenja sudca Kneževića neće moći raditi ni u Malom vijeću. Sudcim je preostala plenarna sjednica, ali i tu je problem jer sve materijale za sjednice moraju prevoditi zbog stranih sudaca.
Trenutno u sudu je ostalo šest od devet sudaca, dvoje bošnjačkih, jedan hrvatskih i troje stranih sudaca iz Albanije, Njemačke i Švicarske, piše RTRS.
Nakon ovoga još više se inteziviraju izjave dužnosnika vlasti u RS-u kako “treba spriječiti donošenje odluka u Ustavnom sudu u kojem nema srpskih sudaca”. Ista ta vlast, kako bi došla do ove situacije gdje nema sudaca iz RS-a, iste je pozvala na povlačenje iz Suda BiH, a što su isti i učinili upućujući i prijevremene zahtjeve za umirovljenje.
