Krešić/Hoće li doći do izmjene Izbornog zakona BiH ovisi samo od jedne stvari

Vrijeme:6 min, 17 sec

 

-Tu je samo jedna nepoznanica; hoće li se probošnjačka ‘Trojka’ zapravo oduprijeti populizmu, odnosno na neki način potrebama da stalno udovoljava prozivkama SDA i drugih probošnjačkih stranaka da su oni izdajnici bošnjačkog naroda, rekao je Krešić dodajući da je tu stvar vrlo jasna jer se trenutno može mijenjati samo Izborni zakon jer za izmjenu Ustava BiH treba dvotrećinska većina.

-Na zadnjem i predzadnjem sastanku bilo je jasno da se u tripartitnom odnosu srpskih, bošnjačkih i hrvatskih stranaka ne može napraviti iskorak. Onda su ih HDZ-a BiH odlučili prvo napraviti sastanak s predstavnicima “Trojke” iz FBiH pa će sljedećeg tjedna sjesti sa SNSD-om te nakon toga napraviti zajednički sastanak, rekao je za Dnevnik RTV Herceg Bosne novinar Večernjeg lista Zoran Krešić o odnosima unutar stranaka koje čine vlast na razini BiH.

Krešić je pojasnio da bi se na tom sastanku trebao definirati proračun BiH (bez proračuna BiH ne može očekivati niti jedne marke iz fondova za Zapadni Balkan, a predviđeno je da dobije milijardu eura kroz tri godine), četiri reformska zakona bez kojih BiH neće dobiti bezuvjetnu preporuku za stjecanje kandidatskog statusa za članstvo u EU te sporazum s FRONTEX-om.

Na tim će se pitanjima vidjeti postoji li spremnost i jedne i druge strane da se napravi iskorak. Kada su u pitanju ova četiri zakona ključno je pitanje sjedište žalbenog odjela suda BiH, rekao je Krešić pojasnivši da je logično da srpski partneri u vlasti traže da sjedište bude u Banja Luci, a bošnjački u Istočnom Sarajevu.

“Helez nedorastao dužnosti”

Referirajući se na tvrdnje ministra obrane BiH, Zukana Heleza, da u BiH postoje ruski vojni kampovi te treba li u tom kontekstu smiriti retoriku, Krešić je rekao da je Helez, uz dužno uvažavanje, apsolutno nedorastao dužnosti koju obnaša.

-Ponaša se kao neka vrsta zabavljača u javnosti s iznošenjem takvih tvrdnji. Kada bi vi kao novinar radili na nekom trećerazrednom portalu i napišete da na Magliću postoje vojni kampovi, netko bi racionalan postavio pitanje ‘idemno to provjeriti i snimiti’, rekao je Krešić zaključivši da su njegove izjave, blago rečene, smiješne.

Novinar Večernjeg lista je rekao da tih kampova tamo nema te da to nije rekao on nego EUFOR.

“Takve izjave remete potrebu da u sljedećem vremenu imamo suglasnost oko pitanja koja su presudna za ovu zemlju. Ako BiH do trećeg mjeseca propusti mogućnost otvaranja pregovora s EU, mi zapravo idemo u neku novu vrstu krize čije je posljedice vrlo teško predvidjeti. U tome se trenutku može početi govoriti da postoje neke druge agende, jesu li one vezane za Moskvu, Ankaru ili neke druge igrače, o tome se može spekulirati”, kazao je Krešić.

Slijedi tematska sjednica o Izbornom zakonu

BiH na europskom putu čeka niz reformi, a jedna od njih je Izborni zakon. Odgovarajući na pitanje ima li vladajuća koalicija u BiH snagu da izmjeni izborni zakon, Krešić je rekao da to ovisi samo od jedne stvari.

-Tu je samo jedna nepoznanica; hoće li se probošnjačka ‘Trojka’ zapravo oduprijeti populizmu, odnosno na neki način potrebama da stalno udovoljava prozivkama SDA i drugih probošnjačkih stranaka da su oni izdajnici bošnjačkog naroda, rekao je Krešić dodajući da je tu stvar vrlo jasna jer se trenutno može mijenjati samo Izborni zakon jer za izmjenu Ustava BiH treba dvotrećinska većina.

Gost Dnevnika RTV HB kazao je da nije realno očekivati da će SDA u ovom trenutku, kada je ‘ranjena i odbačena’, dignuti ruke za bilo kakve izmjene Ustava BiH.

-Intencija s hrvatske strane u tom slučaju je izmjena Izbornog zakona i to samo u onom dijelu koji se tiče Predsjedništva BiH. Na ovom sastanku koji je održan jučer dogovoreno je da se na jednoj od sljedećih sjednica održi tematska sjednica koja će biti posvećena samo Izbornom zakonu, rekao je Krešić pojasnivši da će se na njoj izložiti prijedlozi bošnjačke i hrvatske strane i vidjeti postoji li mogućnost dogovora.

Krešić je pojasnio da se tu već govori o dva načina izbora članova Predsjedništva BiH. Prvi je neizravni izbor u Parlamentu BiH protiv kojih su u startu predstavnici iz RS. -Jedan od modela s kojim Hrvati žele krenuti u razgovore je onaj koji je u šestom mjesecu prošle godine prošao Dom naroda. On govori o elektorskom modelu, da u tri od pet većinski hrvatskih županija bude potvrđen taj kandidat pa da onda postane član Predsjedništva BiH, rekao je Krešić.

Sporno imenovanje generala

Ovaj tjedan imali smo imenovanje članova Generalskog zbora BiH. Reagirao je zamjenik ministra obrane BiH, Slaven Galić, koji je tražio izmjenu zakona jer su prošli neki ljudi koji nisu bili prijedlog Ministarstva obrane.

Krešić je rekao da je ova priča logična i slična Komšićevoj praksi izbora veleposlanika te da se ovdje radi o kršenju zakona. Naveo je i primjer imenovanja veleposlanice BiH koja nije visokoobrazovana osoba a koja je na tu dužnost imenovana upravo na Komšićev prijedlog.

“On (Željko Komšić, nap. au., RTV HB) je imenovao jednog svog podobnog Hrvata u taj Generalski zbor. Razriješio je pak jednog od najboljih, kako tvrde generali iz HVO-a. To govori o njegovom načinu razmišljanja i to ne treba čuditi”, rekao je Krešić pojasnivši da je Komšićev savjetnik za vojna pitanja Sifet Podžić, koji je bio ministar obrane BiH iz bošnjačke kvote te bošnjački predstavnik u Zajedničkom zapovjedništvu OS BiH.

-Komšić je politički Bošnjak i provodi politiku onih koji su ga birali, rekao je Krešić.

Izbor suca Ustavnog suda BiH – problem odnosa unutar Trojke

Referirajući se na pitanje imenovanja suca Ustavnog suda BiH, Krešić je rekao da je to stvar problema unutar Trojke.

“Prije svega je to problem frakcija unutar SDP-a te spremnosti i sposobnosti SDA i druge oporbe da blokira putem povjerenstva koje odlučuje o tom pitanju”, rekao je Krešić i pojasnio da na sjednici povjerenstva koje odlučuje o imenovanju ustavnog suca BiH nije bilo kvoruma.

Krešić je pojasnio da je kredibilitet Ustavnog suda BiH vrlo upitan jer zbog opstrukcija dijela bošnjačkog političkog spektra još nije izabran nedostajući hrvatski sudac u tom sudu.

Sudovi nisu jedini koji utvrđuju istinu

Godišnjica je smrti generala Slobodana Praljka te presude Haaškog suda nakon koje se Hrvatima iz određenih krugova pokušava nametnuti kolektivna krivnja; da su dio udruženog zločinačkog pothvata.

“Radi se o jednom pogrešnom receptu koji su pokušali prodati bošnjački političari i dio javnosti na način kako su to Srbi radili nakon Drugog svjetskog rata. Tako su svi Hrvati bili Ustaše, a danas UZP-ovci. Naravno da to nije istina. Hrvati niti su poraženi u ratu, a rekao bih niti pred haaškim tribunalom”, rekao je Krešić i dodao da priznaje sve presude, i međunarodnih i stranih sudova, iako se njima ne slaže i misli da su netočne. -Posebno odredba UZP-a je sama po sebi fluidna. Brojni su je pravnici osporavali, kazao je Krešić.

Novinar Večernjeg lista rekao je da je nedavno provodio istraživanje prema kojem je utvrdio da su pripadnici Armije BiH, Vojske RS te HVO-a ukupno pred Haaškim sudom, Sudom BiH, entitetskim, okružnim, županijskim sudovima dobili oko 7 tisuća godina kazne zatvora.

-Od toga je pripadnicima srpskih formacija izrečeno 3.800 godina zatvora, bošnjačkoj strani 1.400 godina, a hrvatskoj strani 1.000 godina zatvora, rekao je Krešić i pojasnio da to možda najbolje govori o tome što su sudovi utvrdili.

Krešić je zaključio da sudovi nisu jedini koji utvrđuju istinu.

-Zanimljiva ilustracija o tome kako je funkcionirao Haaški sud je pitanje jednog bjegunca od pravde u BiH, Sakiba Mahmuljina. To je čovjek koji je osuđen pred Sudom BiH na devet godina zatvora zbog ratnog zločina mudžahedina i ritualnog odsijecanja glava i svega ostalog što su činili, a Haaški sud ga je oslobodio, rekao je Krešić.

 

Vrisak.info / Hrvatsko nebo

Odgovori