Iz stranih medija/Francuska i njemačka vlada hoće razvrstati europske zemlje u četiri kategorije

Pojednostavljeni institucionalni sustav EU-a, manji Europski parlament i ukidanje nacionalnog prava veta uključeni su u nacrt institucionalne reforme koji su francuska i njemačka vlada predstavile u utorak, izvijestio je mađarski list Portfolio od 19. rujna. Daniel Szabo u komentaru „Mađarsku bi se moglo odvojiti od glavne struje EU-a – pripravljen je njemačko-francuski plan reformi“ ističe: „Pakt Berlin-Pariz razvrstao bi države članice u četiri različite razine ako ne bude moguće progurati izmjene temeljnih ugovora. Zemlje iz prve kategorije imale bi stvarnu riječ u najvažnijim stvarima, ostale države članice o mnogim temama mogle bi svoje mišljenje iznositi samo s ruba. Mađarska bi mogla biti jedan od velikih gubitnika.“

Kao što smo detaljno izvijestili prošli tjedan, Ursula von der Leyen otvorila je Pandorinu kutiju u prošlotjednom govoru o stanju Unije u Strasbourgu: predsjednica Komisije naznačila je da je otvorena za raspravu o institucionalnoj reformi EU, koja bi čak mogla biti usmjerena i na izmjenu temeljnih ugovora. Njena izjava dobila je manje pozornosti od istrage o subvencijama pokrenute u slučaju kineskih e-automobila, ali njezina važnost nije ništa manja, a mnogi zastupnici u Europskom parlamentu i dvije najveće ekonomije EU-a, Francuska i Njemačka, samo su čekali da se dade signal za start.

Žele ukinutu mogućnost veta disonantnih država članica pri glasovanju na Vijeću EU-a

Ministri za EU poslove sastat će se u utorak [već su se sastali, nap. HN] na Vijeću za opće poslove kako bi se pozabavili dvama različitim prijedlozima, koji dijele zajedničku temu, institucionalnu reformu Europske unije i transformaciju sustava EU. Ono što je manje bitno jest da Španjolska poduzima inicijativu da se katalonski, baskijski i galicijski jezik službeno priznaju u EU, što bi donekle zakompliciralo funkcioniranje EU, jer bi svi dokumenti morali biti prevedeni na te jezike.

Drugi prijedlog, s druge strane, zajamčeno će dovesti do jakih sukoba: cilj je reformskog plana koji podupiru Francuska i Njemačka pojednostaviti djelovanje EU, smanjiti broj zastupnika i povjerenika Europskog parlamenta te ukinuti nacionalna veta, a sve kako bi se poboljšala upravljivost.

Očekuje se da će države članice EU-a raspravljati o tim prijedlozima i reagirati na njih, no konsenzusna odluka tek treba biti postignuta. Prema diplomatskim izvorima, mogla bi se razviti uobičajena strategija – odgađanje konačne odluke za neki kasniji datum – piše Politico, koji je također dobio plan na uvid.

Osovina Berlin-Pariz zajednički predstavlja dokument koji je pripremila skupina stručnjaka, a koji ocrtava konkretne prijedloge kako bi se osiguralo da se EU-om može upravljati dok se širi novim članicama, uključujući Ukrajinu, Moldaviju i Zapadni Balkan. Nekoliko ključnih točaka koje proizlaze iz kopije dokumenta koja je procurila:

Ključne točke francusko-njemačke inicijative za reformu EU-a i odnosa prema zemljama koje nisu članice

Europa više brzina: Ako zemlje EU-a ne postignu dogovor o izmjenama ugovora i potrebnim reformama, dokumentom se predlaže da koalicija voljnih država članica nastavi rad među sobom s “dopunskim ugovorom o reformama”. EU bi djelovao unutar četiri koncentrična kruga: unutarnjeg kruga, EU-a, pridruženih članica i Europske političke zajednice – labave asocijacije europskih čelnika.

Proširenje EU-a: dokument podržava ciljni datum za proširenje EU-a 2030. i potiče sljedeću Komisiju da se posveti tovom cilju i do tada pripremi EU za proširenje.

Upravljanje rastućim EU-om: Autori predlažu veći proračun EU-a, čvršće uvjetovanje isplata EU-a vladavinom prava, prelazak na većinsko glasovanje u Vijeću (balansiranjem pragova kvalificirane većine) i stvaranje novog nadzornog tijela koje bi nadziralo financijsku nepotkupljivost osoblja institucija EU-a.

Prema riječima Oliviera Coste, jednog od supredstavitelja dokumenta, skeptici prema velikim reformama EU-a obično su bili u krivu tijekom posljednja tri desetljeća. Međutim, istaknuo je da je možda prerano za zemlje EU-a da u cijelosti prihvate konkretne prijedloge reformi. Svrha dokumenta je predstaviti realan plan koji može biti prihvatljiv vladama EU.

Macron opet aktivira koncept „Europe više brzina“

S mađarskog gledišta, glavna je poanta to da se odluke mogu donositi glasovanjem kvalificiranom većinom u kategoriji država članica koje žele surađivati, čime se eliminira pravo veta država članica. Izvjesno je da će zemlje iz prve kategorije biti važniji igrači za EU, dok će manje važne teme i pitanja ostati na razini svih država članica. Tako bi, primjerice, zemlje suradnice mogle zajednički odlučiti podržati Ukrajinu, dok bi države drugog reda mogle biti izostavljene – zauzvrat, možda čak ne bi morale financijski sudjelovati u financiranju Kijeva.

Međutim, s vremenom bi to moglo dovesti do toga da, zbog stalnog veta Mađarske, stvarno važne stvari više neće ni doći do 2. razine, pa bi se mogućnost vlade da ima pravo glasa u odlučivanju u EU mogla smanjiti i ona bi bila u mogućnosti izraziti svoj stav samo o marginalnim pitanjima.

Sigurno je da rasprava može trajati i godinama, ali u njoj nije teško vidjeti lobističku moć Emmanuela Macrona koji je prije dva tjedna, vezano uz proširenje EU, iznio koncept Europe više brzina, što se također odražava u sadašnjem prijedlogu. O sofisticiranosti plana govori i činjenica da na reformu nije moguće niti staviti veto, jer ona uvodi novi, dragovoljni dogovor za one članice koje svoje interese radije ostvaruju zajedno s EU, zaključuje se u članku mađarskog lista.

Povezano:

Šiljo: Kamo sva ta europska i balkanska prenemaganja uopće vode?

Portfolio.hu/Hrvatsko nebo