Koliko je još vojne moći ostalo Rusiji?

Smatra se da je oko 200.000 ljudi ubijeno u borbama između Rusije i Ukrajine od 24. veljače 2022., kada je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na susjednu zemlju.

Zapanjujući neuspjeh ruskog udara na Kijev u prvim danima i tjednima invazije pokazao se kao najava problema Moskve na bojnom polju.

Zahtjevi mehaniziranog ratovanja velikih razmjera u 21. stoljeću bacili su sjenu na navodno modernizirane ruske snage, rasvjetljavajući vrstu korupcije i nesposobnosti koje su godinama mučile moskovsku vojsku.

Unatoč svim izgledima, Ukrajina je preživjela. Kijev je uspio osloboditi oko 50 posto teritorija koji su okupirale snage Kremlja od veljače 2022., s pogledom na Krim i područja Donbasa okupirana od 2014.

Putin u međuvremenu ne pokazuje znakove povlačenja. Najveći sukob u Europi nakon Drugog svjetskog rata postao je rat iscrpljivanja.

Vojnici

Početne ruske snage za invaziju brojale su oko 190.000 vojnika. Mnogi od njih su poginuli, zarobljeni ili ranjeni tako teško da se nikada više nisu mogli vratiti na bojište.

Dokumenti Pentagona koji su procurili ranije ove godine procjenjuju da je u veljači bilo 189.500 do 223.000 ruskih žrtava, uključujući čak 43.000 ubijenih. Taj će broj biti veći nakon još šest mjeseci borbi, a Kijev tvrdi da je “likvidirao” 251.620 ruskog osoblja od veljače 2022.

Zbog tih gubitaka Kremlj je bio prisiljen proširiti novačenje. Ruske oružane snage sada imaju oko 1,3 milijuna vojnika, s ciljem da se taj broj poveća na 1,5 milijuna do 2026. godine.

Vjeruje se da aktivni dio ruskih kopnenih snaga čini oko 550.000 vojnika, prema Međunarodnom institutu za strateška istraživanja.

Redovne oružane snage Rusije pojačane su pomoćnim snagama različite kvalitete.

Na jednom kraju spektra, plaćenici Wagnerove grupe – kojih je bilo oko 50.000 na vrhuncu grupe prije nesretne lipanjske pobune – pokazali su se najučinkovitijima od ruskih snaga, iako su pretrpjeli teške gubitke. S druge strane, dobrovoljci i prisilno mobilizirani vojnici iz provincija u Ukrajini pod ruskom okupacijom navodno su slabo obučeni i pretrpjeli su visoku stopu gubitaka.

Pavel Luzin, ruski politički analitičar i gostujući znanstvenik na Fletcher School of Law and Diplomacyju, rekao je za Newsweek da širenje ruske vojske na papiru nije jednako jačoj borbenoj sili.

Rusija pokušava stvoriti iluziju svoje spremnosti na dugotrajni rat. “Zapravo, nastoji postići prekid vatre na nekoliko godina (prije sljedeće runde rata) i zadržati osvojene teritorije”, rekao je. “Istodobno, rusko vodstvo strahuje od poraza. Nije to samo pitanje političkih kalkulacija nego i pitanje ideologije. Na ovaj način Kremlj je spreman žrtvovati mnoge stvari i mnoge Ruse kako bi izbjegao poraz”, dodao je.

Uspoređujući Putinov režim sa snagama ISIS-a koje se bore na Bliskom istoku, Luzin je rekao: “Nisu uspjeli pobijediti, svakim su danom bili sve slabiji. Ali oni su bili iracionalno spremni boriti se do samog kraja zbog svoje ideologije i strahova. Kremlj je isti.”

Tenkovi

Ruska tenkovska flota pretrpjela je velike gubitke u Ukrajini. Smatra se da je više od 2000 tenkova uništeno ili zarobljeno, oko dvije trećine tenkova koji su bili u aktivnoj službi prije rata.

Situacija se čini sumornom za ruske oklopne divizije, ali središnja uloga tenka u sovjetskoj i ruskoj vojnoj doktrini znači da Moskva ima ogromne zalihe oružja. Samo ruski tenkovi u skladištu predstavljaju više od šest puta više od ukrajinskih tenkova. Međutim, nije moguće reći koliko je tih spremnika upotrebljivo.

Mnogi videozapisi i slike pojavili su se tijekom ruske invazije na kojima se vide zastarjeli tenkovi kako se šalju na prve crte. Ali unatoč stranom ismijavanju “muzejskih eksponata” Kremlja, čak i tako stari tenkovi koji idu na frontu predstavljaju opasnost za ukrajinske trupe.

Neuspjeh ruskog trodnevnog ratnog plana značio je da će njeno tradicionalno snažno topništvo – poznato kao ruski “bog rata” – biti u središtu nadolazećih borbi. Velik dio invazije oblikovali su topnički dvoboji na prvoj crti, u kojima su Ukrajinci često bili nadjačani oružjem i brojčano nadjačani.

U ukrajinskoj protuofenzivi koja je u tijeku, ruske baterije – i skladišta streljiva iz kojih se one napajaju – prioritetne su mete. Kijev tvrdi da je od veljače 2022. uništio više od 5000 ruskih topova, zajedno s više od 710 višecijevnih raketnih sustava. Ukrajinski podaci znatno su viši od procjena iz neovisnih izvora.

Web stranica za praćenje Oryx izvijestila je o oštećenju ili uništenju 107 vozila i opreme za topničku potporu, 483 samohodne topničke jedinice i 253 MLRS platforme.

BBC je izvijestio da je Rusija možda imala čak 16 milijuna granata u skladištu prije rata, iako nije poznato koliko ih je bilo u upotrebljivom stanju. Prema admiralu Tonyju Radakinu, britanskom načelniku stožera obrane, moskovske snage već su se suočile s “kritičnim nedostatkom” granata do kraja 2022. godine.

Zračne snage

Zračne snage Rusije prošle su bolje od kopnenih snaga, ali su ipak pretrpjele značajne gubitke. Kontinuirana nesposobnost Moskve da uspostavi zračnu nadmoć nad mnogo manjim ukrajinskim zračnim snagama jedan je od najvećih neuspjeha u dosadašnjoj invaziji.

Ukrajina tvrdi da je oborila 315 ruskih aviona i 312 ruskih helikoptera. Oryx je identificirao 76 uništenih i osam oštećenih ruskih zrakoplova i potvrdio gubitak ili oštećenje 101 ruskog helikoptera, uključujući 40 jurišnih helikoptera Ka-52 “Alligator”.

Vjeruje se da Rusija ima oko 900 borbenih zrakoplova i 120 bombardera, što znači da su njeni gubici u Ukrajini mali, ali značajan dio njezine ukupne zračne moći.

Neuspjeh Moskve da osigura nadmoć u zraku znači da ruski zrakoplovi uglavnom djeluju daleko od fronte, lansirajući streljivo dugog dometa na ukrajinske vojne, infrastrukturne i civilne ciljeve. No, zračne snage Moskve ostaju glavna prijetnja Ukrajini, koja još uvijek nastoji osigurati pristup borbenim zrakoplovima NATO-a.

Rakete dugog dometa

Ruski arsenal balističkih projektila dugog dometa nedvojbeno je mnogo veća prijetnja od moskovskih zrakoplova. Raketni napadi na ukrajinske gradove i infrastrukturu postali su uobičajeni, uključujući napade na civilne ciljeve poput trgovačkih centara i visokih stambenih zgrada.

Mnogi od modernijih ruskih projektila navodno se oslanjaju na stranu tehnologiju.

Opsežna zapadna kampanja sankcija protiv Moskve kao odgovor na invaziju imala je za cilj ugušiti njezine napredne proizvodne kapacitete oružja, ali projektili su bez obzira na to nastavili padati na ukrajinske ciljeve. To znači da je Moskva mogla nastaviti proizvodnju unatoč zapadnim sankcijama.

Rusija navodno koristi treće zemlje za uvoz elektroničke robe dvojne namjene koju može koristiti za potrebne vojne komponente. Vladislav Vlasjuk, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za politiku sankcija, rekao je Reutersu u travnju da Kijev sada nalazi više kineskih komponenti unutar ruskih projektila.

Pomorske snage

Unatoč određenim gubicima, ruska mornarica uglavnom je neozlijeđena. Samo je Crnomorska flota bila snažno uključena u invaziju, izgubivši svoj vodeći brod.

Raketna krstarica klase Slava nalazi se među osam brodova za koje je Oryx potvrdio da su uništeni, zajedno s pet patrolnih čamaca klase Raptor, jednim brzim jurišnim čamcem, amfibijskim jurišnim brodom klase Tapir Saratov, jednim amfibijskim jurišnim brodom klase Serna i spasilačkim tegljačem Vasilij Beh. Oštećena su dva desantna broda klase Ropuča, kao i minolovac klase Natya.

Ukrajina je također tvrdila da je oštetila fregatu klase Admiral Grigorovich pod imenom Admiral Makarov u napadu mornaričke bespilotne letjelice prošle godine.

Rusija i dalje ima treću najveću mornaricu na svijetu, iza SAD-a i Kine, prema bazi podataka Svjetske uprave za moderne ratne brodove iz 2023. godine. Među njezinom imovinom su jedan nosač zrakoplova, 58 podmornica, četiri krstarice i 12 razarača.

večernji.ba / Hrvatsko nebo