Dužnosnici iz RS-a: Schmidt može svoje odluke ’objesiti mačku o rep’!
Vrijeme:5 min, 24 sec
Na kraju se mora postaviti pitanje: Kamo sve to skupa vodi? I kratko odgovoriti: Ne vodi do političkog, dogovornog, demokratskog ni mirnog razrješenja. Vodi do daljnjeg zatezanja užeta – dok ono ne pukne. Dodik i RS prkose zajedničkoj državi kao protektoratu te Ustavnom sudu, koji po njegovu sastavu smatraju nelegitimnim, dok Schmidta smatraju „privatnom osobom“ koja je uzurpirala ovlasti u tuđoj zemlji. Politički proces u BiH čini se da je neopozivo krenuo prema točki pucanja. Putanjom na kraju koje će se tek vidjeti ’kom opanci, kom obojci’. Sa svim reperkusijama, užima i širima.
Ako je tko bio u dvojbi, nije morao dugo čekati. Uz Schmidta i njegove današnje odluke kojima poništava zakonske odredbe Republike Srpske stalo je američko veleposlanstvo, no s druge strane vodstvo RS-a nije se nimalo pokolebalo. Naprotiv. Najviši predstavnici iz RS-a izjavili su da si Schmidt, narodski rečeno, može svoje odluke ’objesiti mačku o rep’.
Kao što je već izviješteno,visoki predstavnik Christian Schmidt proglasio je u subotu ništavima odluke Narodne skupštine Republike Srpske o prihvaćanju zakona o neizvršavanju odluka Ustavnog suda BiH i o izmjenama i dopunama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS.
Odmah se oglasilo američko veleposlanstvo u BiH, rekavši da podupire Schmidta te da su zakonske odredbe koje je on poništio „neustavni i namjerni napadi na Daytonski mirovni sporazum, ustavni poredak BiH i državu“. Veleposlanstvo najjače svjetske silo dodalo je da Sjedinjene Države „snažno pozdravljaju korištenje bonnskim ovlastima od visokog predstavnika radi obrane Daytonskog mirovnog sporazuma i zaštite Ustavnog suda BiH, koji je čuvar vladavine prava u Bosni i Hercegovini“.
U kraćoj izjavi podsjetili i na to da SAD „podupire suverenost, teritorijalnu cjelovitost i multietnički karakter Bosne i Hercegovine te će nastaviti smatrati pojedince uključene u protu-daytonsko ponašanje odgovornima za njihova djelovanja“.
No dužnosnici iz RS-a nisu se nimalo ustrašili poruka najveće svjetske sile. Ekspresno su izjavljivali da ih ni Ustavni sud BiH ni „vladavina prava“ kako ju oni i Bošnjaci i ostali tumače nimalo ne impresioniraju niti da se namjeravaju pokolebati ili predomisliti.
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da je upravo Schmidt taj koji svojom „nelegalnim prisutnošću urušava vladavinu prava u BiH“; „sve i da je izabran u skladu s procedurama, a nije, on nema nadležnost poništavati odluke Narodne skupštine Republike Srpske“.
Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić označio je u izjavi za „Srnu“ Schmidta kao „privatnu osobu koja nastoji odlučivati u ime svima parlamentara u BiH“. Njegovo današnje oglašavanje označio je kao „još jedan igrokaz i kazalište na otvorenom“. Zatim mu se jetko podrugnuo, ovim riječima: „S obzirom na to da je odlučio on [sam] birati što će se provoditi od 14 prioriteta za pristupanje BiH EU, pozivam ga da provede svih 14 i do kraja obesmisli postojanje institucija u BiH.“
Špirić je zatim ustvrdio da RS „postoji zahvaljujući svom narodu i institucijama, a ne nečijim izjavama za medije koje su bitne samo zato jer su izgovorene na nekom od stranih jezika“, primijetio kako su one „pokazatelj da nema mjesta bilo kakvu dogovoru političkih aktera unutar BiH, zemlje koja je posvema institucionalno ispražnjena“.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je „Srni“ da Republika Srpska ne priznaje Schmidta kao visokog predstavnika i da njegove odluke nisu za njezine institucije obavezujuće. „On je bio u Vijeću sigurnosti, i tamo, pa gotovo dvije najveće zemlje na svijetu, Rusija i Kina, nisu dale suglasnost da bude visoki predstavnik, tako da on nije visoki predstavnik u BiH“, primijetio je.
„Ovim samo uvodi BiH u još jednu žešću krizu“, ocijenio je Schmidtove odluke Višković, dodavši da će RS „raditi svoj posao kao i do sada, a Schmidt može svojim odlukama zabavljati Sarajevo, tako da ne vjerujem da će ovo imati bilo kakve posljedice za RS“.
Izvukao je zatim i dalekosežniji, sarkastičan zaključak: „Ja zaista smatram kao čovjek, ne više kao predsjednik Vlade, da jednoj kolonijalnoj, nedemokratskoj, jednoj neustavnoj zemlji nije mjesto u EU-u, a to je BiH. To je potvrdio i sam Schmidt tako što je na današnji dan isključio BiH iz EU-a.“ Objasnio je da BiH „ne treba i ne zaslužuje biti članica EU-a kao zemlja pod protektoratom u kojoj ne vladaju demokratska pravila i s jednim neizabranim strancem i stranim sudcima u Ustavnom sudu“.
„Od danas BiH niti je suverena, niti je demokratska. Ona je kolonijalna i u rukama jednog čovjeka. Postavlja se pitanje zašto trebaju izbori, zašto građani biraju svoje predstavnike ako jedan čovjek misli da može sebi dati sva prava i odlučivati o svemu o čemu on smatra da treba odlučivati“, bio je još konkretniji. Retorički je zapitao zašto Schmidt nije na isti način sankcionirao ili komentiorao i odluke Ustavnog suda BiH. Ne. On se ondje „ponaša kao da je manji od makova zrna zato što su i sam on i njegov ured sudjelovali u kreiranju takvih odluka gdje jedan čitav narod izbace iz Ustavnog suda“. Iako u Ustavnom sudu BiH „i danas sjedi Srbin, sudac Ustavnog suda“, njega na sjednicu 19. lipnja, kada su mijenjali svoja pravila gdje im više ni za kvorum ne trebaju Srbi, nisu čak ni obavijestili ni pozvali.
„Toliko o demokraciji, toliko o iskrenim namjerama, toliko o promoviranju zajedničkog života u BiH“, zaključio je Višković.
Posljednja vijest do zaključenja ovog osvrta kaže da će se predsjednik RS-a Milorad Dodik obratiti Medijima povodom Schmidtovih odluka sutra na Kozari. Učinit će to u 13.00 sati, nakon obilježavanja 81. godišnjice od Bitke na Kozari. Nije teško ni predvjedjeti ni zamisliti kako će tek taj njegov istup izgledati. Schmidt ima realne šanse da ga Dodik svrsta na apsolutno “neprijateljsku”, fašističku stranu, onu protiv koje su se g. 1942. borili tamošnji partizani i četnici, čije će junašto i stradanje Dodik sutra komemorirati.
Na kraju se mora postaviti pitanje: Kamo sve to skupa vodi? I kratko odgovoriti: Ne vodi do političkog, dogovornog, demokratskog ni mirnog razrješenja. Vodi do daljnjeg zatezanja užeta – dok ono ne pukne. Dodik i RS prkose zajedničkoj državi kao protektoratu te Ustavnom sudu, koji po njegovu sastavu smatraju nelegitimnim, dok Schmita smatraju „privatnom osobom“ koja je uzurpirala ovlasti. Politički proces u BiH čini se da je neopozivo krenuo prema točki pucanja, po logici da će se tek tada moći vidjeti ’kom opanci, kom obojci’. Sa svim mogućim reperkusijama, užima i širima.
Povezano:
Zdravko Gavran: Pod čijom je stvarnom vlašću i odgovornošću Bosna i Hercegovina?
Hrvatsko nebo
