SLIKA GOVORI VIŠE OD TISUĆU RIJEČI Fotografija iz 1899. dokazuje da nije bilo nikakvog Lakišića harema na mjestu gdje se gradi zgrada HNK Mostar
Vrijeme:4 min, 10 sec
Kaže se da jedna slika govori tisuću riječi. Tako bi se moglo kazati i za fotografiju koja je objavljena na internetskim stranicama Centra za informaciju i dokumentaciju (CIDOM) Mostar. Fotografija datira iz 1899. godine, a na njoj je vidljivo mnoštvo ljudi upravo na mjestu gdje je upravo počela nadogradnja Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, piše Hrvatski Medijski Servis.
Također, fotografija dokazuje da ni prije 130 godina na ovom mjestu nije bilo nikakvog tzv. Lakišića harema kako to tvrde predstavnici Medžlisa Islamske zajednice Mostar pokušavajući zaustaviti izgaranju HNK Mostar jer se zemljište na kojem se gradi navodno nalazi na vakufskoj imovini.
Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Mostar organizirao je prekjučer prosvjed sa zahtjevom da im se dopusti izgaranja džamije i islamskog centra na lokaciji na kojoj će biti izgrađena zgrada HNK Mostar. Već za danas su najavili novi prosvjed na čijem će čelu biti mostarski muftija.
‘Esselamu alejkum, poštovani.
Pozivamo vas na nastavak mirnih demokratskih protesta na lokaciji Lakišića harema sutra, petak, 16. 6. 2023. Okupljanje je na Trgu Musalla u 14:30 sati.
Kao što znate, jučer smo se okupili i pročitali naše zahtjeve prema svim nivoima vlasti. Podržite nas svojim dolaskom, a mi nećemo i odustati od naših legitimnih zahtjeva.
Planirano je nakon okupljanja da se uputimo prema lokaciji Lakišića harema,na čelu sa muftijom mostarskim ,te pri dolasku da proučimo ezan (kao poziv da se ljudi odazovu, da se uspavani probude, da se sjedilački način života zamijeni aktivizmom, odlučnošću i ustajanjem na noge) i dovu’, stoji u pozivu na današnji prosvjed koji kruži društvenim mrežama.
Očito se ponavlja obrazac kojim Islamska zajednica Mostara okupljanjem vjernika koji bi proučili ezan i dovu legitimirati prostor na kojem se nalazi HNK Mostar kao tzv. Lakišića harem, kako bi na taj način spriječili nastavak izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Radi se na sličan način na koji je svojevremeno Liska park u Mostaru pretvoren u Liska harem, odbijajući da se iz tog parka posmrtni ostatci građana Mostara, muslimanske vjeroispovijesti poginulih u granatiranju grada od strane JNA, izmjeste u groblja odnosno hareme, kao što je to bio slučaj s građanima katoličke i pravoslavne vjere.
Također, ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja je Hrvatskom Medijskom Servisu prije dva dana rekao da je tvrdnja kako je objekt HNK Mostar izgrađen na vakufskom zemljištu pravno neutemeljena jer se u katastarskom arhivu Grada Mostara kao vlasnik nigdje ne navodi MIZ Mostar.
-Razlozi i motivi napada na HNK Mostar od strane predstavnika MIZ Mostar i pojedinih dužnosnika SDA mogu se pronaći u nekim njihovim skorašnjim javnim istupima. U jednoj od izjava navode kako nemaju ništa protiv gradnje zgrade pod uvjetom da se ne zove zgrada HNK Mostar nego nešto kao „zgrada kulturnih institucija“. U drugoj, pak, izjavljuju da se ovdje ne radi o nastavku gradnje HNK Mostar, nego o nastavku izgradnje Herceg-Bosne. Iz navedenog, očito je kako napadi na HNK Mostar nisu pravno utemeljeni već da su motivi i sadržaj ovih napada isključivo političke i nacionalističke prirode, zaključuje Vukoja.
S druge strane, mnoštvo je primjera koji govore o nedosljednostima Medžlisa Islamske zajednice Mostar što ukazuje na to da je ovo protivljenje izgradnji zgrade HNK Mostar isključivo političke i nacionalističke prirode.
Tako iznad Krive ćuprije u mostarskom Starom gradu postoji Nezir agina džamija. Građena, rušena, obnovljena i danas je u funkciji. Oko nje su i danas malobrojne kuće mostarskih Hrvata. Preko puta nje danas je izgrađena velebna zgrada koja u prizemlju ima veći broj poslovnih prostora dok su stanove većinom kupili Mostarci iz dijaspore jer zgrada gleda na Stari most. Metar četvorni bio je skup, a sve je prodano još u gradnji. Jako bitna činjenica je kako je na toj lokaciji nekad bilo igralište, a poslije rata parking JOB-a koji se zvao “Harem” do izgradnje predmetne zgrade. To ime “Harem” nije slučajno dano jer je na tom mjestu bio harem kojeg je IVZ Mostar prisvojio, zemljište prodao i na toj lokaciji je poduzetnik, povratnik iz Njemačke, izgradio lijepu zgradu.
Neki gradski vijećnici iz prijašnjih saziva Vijeća se sigurno sjećaju ove zgrade i glasovanja za njezinu izgradnju.
Jedan povjesničar, dr. Ibrahim Kajan je pisao velikodostojnicima iz Medžlisa IZ Mostar pisma i pitao ih gdje su kosti iz harema Kapetanovina, kosti obitelji Vučjaković, Kapetanović, Efica, Milavić i mnogih drugih iz kapetanskih mostarskih obitelji iz tog dijela Mostara. Postoje fotografije s početka gradnje tog stambeno poslovnog objekta koje su napravili momci iz naselja Jusovina na kojima je bager GP Hercegovina koji vadi bašluke i kosti s tog lokaliteta, a oni ih skupljaju u kartonsku kutiju jer se tu pravi zgrada, u prizemlju poslovni prostori iz kojih danas najam uzima Medžlis IZ Mostar. Jedna od tvrtki koja je u zakupu je npr. i Konzum.
Kada se rezimiraju ovakva dva dijametralno suprotna ponašanja dužnosnika MIZ Mostar u slučaju tzv. Lakišića harema i spomenute velebne zgrade na zemljištu koje je IVZ Mostar prisvojio, samo se nameće zaključiti da je isključivi razlog protivljenja izgradnji zgrade HNK Mostar prefiks hrvatsko u nazivu ove ustanove.
Ponovimo prvu rečenicu iz ovog teksta, slika vrijedi više od tisuću riječi.
hms.ba / Hrvatsko nebo
