SOS: Kako funkcionira civilna zaštita EU-a?

Podrška EU-a podrazumijeva pružanje robe i opreme za pomoć, kao i koordinaciju i posredovanje. Primjerice, nakon poplava u pokrajini Emilia-Romagna sustavi za crpljenje vode visokog učinka dopremljeni su u Italiju iz tri države članice.

Kontrolni centar zajedničke europske civilne zaštite je Centar za koordinaciju hitnih mjera u Bruxellesu (ERCC = European Response Coordination Centre). Tamo se promatraju problematična mjesta i obrađuju upiti iz pogođenih zemalja.

Države članice odlučuju

Glavni ured prosljeđuje zahtjeve zemljama članicama koje nude pomoć. Budući da je nacionalna civilna zaštita na razini članica, one moraju pristati na slanje pomoći.

Da bi primila pomoć, pogođena država mora aktivirati mehanizam civilne zaštite EU-a slanjem zahtjeva glavnom uredu. Njegovih oko 50 zaposlenika, od referenta do voditelja operacija, potom prosljeđuju zahtjev 27 država članica i međunarodnim partnerima. Oni tada mogu ponuditi svoju pomoć u obliku spasilačkih timova, protupožarnih zrakoplova ili humanitarne pomoći.

Zadaće centra za pružanje pomoći u tom trenutku nadilaze puku koordinaciju i posredovanje. Centar od 2019. upravlja i rezervom resursa „rescEU” koju je dodatno uspostavila Europska komisija. To apsorbira dodatne poteškoće u kriznim vremenima.

Poljska bolnica i helikopteri

Rezerve resursa uključuju distribucijske centre u deset država članica u kojima su spremne zalihe pomoći. Osim toga rezerve EU-a obuhvaćaju poljske bolnice i mobilna hitna skloništa za raseljene osobe.

Osobito je važna takozvana “rescEU Fleet”, zračna flota EU-a koja se trenutno sastoji od 22 aviona, pet helikoptera i zemaljskih timova, koju osiguravaju države članice. EU financira održavanje, gorivo i određuje lokacije flote. Ona je namijenjena pružanju pomoći u gašenju šumskih požara.

Vrućine i šumski požari

Prošle godine flota je posebno često korištena u gašenju šumskih požara u Francuskoj i Portugalu. Zbog razornih požara u mediteranskoj regiji, Europska komisija je u listopadu 2022. izdvojila dodatni proračun od 170 milijuna eura za proširenje zračne flote “rescEU”.

I 2021. godine zajednička civilna zaštita EU-a bila je vrlo tražena: više od polovice upita CZZ-u odnosilo se na borbu protiv pandemije koronavirusa. Prekogranično liječenje pacijenata i osiguranje medicinskih timova i opreme bili su među najvećim izazovima u razdoblju od 2020. do 2022.

Pomoć izvan granica EU-a

Ali EU ne pomaže samo svojim članicama, već i trećim zemljama. Nakon potresa u Turskoj i Siriji u veljači ove godine upravo su djelatnici Koordinacijskog centra EU-a koordinirali zahtjeve dviju zemalja za pomoć upućene državama članicama.

Uz 27 članica EU-a, dio tog mehanizma je još devet zemalja, poput Islanda, Turske i Ukrajine. Osim toga, važne međunarodne organizacije poput Ujedinjenih naroda također mogu kontaktirati Koordinacijski centar EU-a za hitne slučajeve i zamoliti za pružanje pomoći.

Od 2001. godine mehanizam civilne obrane EU-a aktiviran je ukupno 650 puta – od toga 106 samo u prošloj godini, prvenstveno u kontekstu ruskog agresorskog rata u Ukrajini.

Rat je daleko najveća kriza koju je europski centar dosad koordinirao. Između ostalog, postavljena su dodatna logistička čvorišta u Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj kako bi se roba humanitarne pomoći brže transportirala u Ukrajinu, kao i izbjeglicama u susjednim zemljama.