Srbija poseže za načelom reciprociteta u odnosima s drugim državama!

Vrijeme:3 min, 43 sec

 

Glasovanje o primanju Kosova u Vijeće Europe Srbija sada iskorištava za to da bi – po potrebi! – mogla osporiti teritorijalnu cjelovitost zemalja koje nisu zanijekale pravo Kosova da bude tretirano kao samostalna država. Takvim stajalištem Beograd je, za sada samo na riječima, otvorio Pandorinu kutiju osporavanja cjelovitosti ozemlja niza drugih zemalja. Treba li to razumjeti i kao najavu rada na mijenjanju nekih granica? Još je prerano takvo što tvrditi. No zatreba li, Beograd sada ima alibi i za to. Konkretno, to bi se u prvom redu moglo primijeniti na nepriznavanje cjelovitosti Kosova i Bosne i Hercegovine, eventualno i u smislu vojnog zauzimanja sjevernog Kosova te priznavanja samostalnosti Dodikove Republike – i vojnom priskakanju u pomoć – ako bi ona odlučila „odcijepiti“ se od BiH.

 

Nakon danas, u utorak, održane sjednice srbijanske vlade, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će biti „dubinskih i bitnih promjena u politici Srbije“. To isto najavio je i ministar vanjskih poslova Ivica Dačić. Obojica su hrvatskoga porijekla. A hrvatskoga je porijekla, usput rečeno, i Milorad Dodik.

I Vučić i Dačić ogorčeni su što su tolike zemlje dale potporu primitku Kosova u Vijeće Europe; riječ je o postupku koji će još neko vrijeme potrajati. Osobito ih je pogodilo to što su dvije države članice EU-a koje ne priznaju Kosovo kao državu, bile suzdržane, a to su Slovačka i Grčka (Rumunjska, Španjolska i Cipar bile su dosljedno protiv). Pogodilo ih je i to što je za članstvo Kosova svoj glas dala Crna Gora, u kojoj je v. d. predsjednika vlade srbijanski slugan Dritan Abazović, i u kojoj je na predsjedničim izborima pobijedio (ali još nije preuzeo funkciju od Mile Đukanova) prosrpski igrač Jakov Milatović, te što je Bosna i Hercegovina bila suzdržana. „Zašto da štitimo integritet Ukrajine i BiH, a oni uzdržani o Kosovu“, zapitao se je Dačić, a portal beogradskog dnevnika Politika upravo taj dio opširne i ogorčene Dačićeve žalopojke stavila u naslov.

Radit ćemo na tomu s elementima da u vanjskoj politici vodimo računa o bilateralnim odnosima, [i da] ne izlazimo iz granica recipročnosti – ako netko ne poštuje naš teritorijalni integritet, zašto bismo mi poštovali njihov. Zašto bismo štitili nečiji teritorijalni integritet pod svaku cijenu ako su oni protiv našeg. To nisu tektonske, ali su dubinske i bitne promjene u politici i odgovoran odnos prema našoj zemlji“, rekao je Vučić.

A i Dačić je to isto izrekao na svoj način. Ovako:

S druge strane, moram kazati da nas je Ukrajina neugodno iznenadila. Cijela ova priča temelji se na teritorijalnom integritetu kada je Ukrajina u pitanju. Znate s kojim naporom glasujemo za sve rezolucije, da osuđujemo kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine u svim rezolucijama širom svijeta, a kada je riječ o našem teritorijalnom integritetu, oni su suzdržani. Vanjska politika bazira se na reciprocitetu. To će svakako utjecati na naše stavove u budućnosti o teritorijalnom integritetu tih zemalja. To će utjecati na naše stavove nadalje… Crna Gora je mogla makar biti suzdržana, pokazati makar malo poštovanja prema našim problemima. Moramo i tu djelovati recipročno. Crna Gora glasovala je za prijam Kosova. Trebat će i njima nekada naš glas, sigurno ne će moći na njega računati. Što se tiče BiH, je l’ bilo nekad mog nastupa da nismo rekli teritorijalni integritet BiH? Sada kada tko to pita, bit ćemo suzdržani. Pa što bismo bili za teritorijalni integritet BiH, a da oni glasuju suzdržano?“

Reciprocitet u odnosim s Ukrajinom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom srbijanski vodeći diplomati tumače tako da ni Srbija ne će nužno priznavati teritorijalni integritet država koje nisu priznale njezin teritorijalni integritet time što su priznale pravo Kosovu, koje se „odcijepilo“ od Srbije, da uđe u Vijeće Europe.

Glasovanje o primanju Kosova u Vijeće Europe Srbija sada iskorištava za to da bi – po potrebi! – mogla osporiti teritorijalnu cjelovitost zemalja koje nisu zanijekale pravo Kosova da bude tretirano kao samostalna država. Takvim stajalištem Beograd je, za sada samo na riječima, otvorio Pandorinu kutiju osporavanja cjelovitosti ozemlja niza drugih zemalja. Treba li to razumjeti i kao najavu rada na mijenjanju nekih granica? Još je prerano takvo što tvrditi. No zatreba li, Beograd sada ima alibi i za to. Konkretno, to bi se u prvom redu moglo primijeniti na nepriznavanje cjelovitosti Kosova i Bosne i Hercegovine, eventualno i u smislu vojnog zauzimanja sjevernog Kosova te priznavanja samostalnosti Dodikove Republike u BiH – i vojnom priskakanju u pomoć – ako bi ona odlučila „odcijepiti“ se od BiH.

Povezano:

Zdravko Gavran: Što je Hrvatskoj tzv. Zapadni Balkan? (3)

 

Hrvatsko nebo