IZ STRANIH MEDIJA/Die Welt: Austrija – zemlja u kojoj nije došlo do prekretnice

Iako je od početka rata u Ukrajini prošla jedna godina, Austrija Moskvi prebacuje milijarde za opskrbu plinom, a uvoz se čak povećava, primjećuje Stefan Schocher u komentaru njemačkog lista Die Welt koji prenosimo u prijevodu na hrvatski jezik.

Iako je od početka rata u Ukrajini prošlo godinu dana, Austrija Moskvi prebacuje milijarde za opskrbu plinom, a uvoz se čak povećava. Kancelar Nehammer poziva se na neutralnost i dogovore s Gazpromom, s kojima, kako tvrdi, nije upoznat. Oporbeni političar smatra da je Beč „vođen strahom“.

Kada je Vladimir Putin došao u Beč u lipnju 2014., vladalo je dobro ozračje. Nebo je bilo plavo, tepih crven, Krim upravo pripojen. Zastave ukrajinskih i čečenskih prosvjednika bile su izvan vidokruga državnog gosta.

U rezidenciji predsjednika svirala je vojna limena glazba. Tadašnji savezni predsjednik Heinz Fischer primio je Putina kao prijatelja. Ondašnji predsjednik gospodarske komore Christoph Leitl naglasio je svoj reizbor na čelo komore, Putin ga je prekinuo i rekao: „Pa to je diktatura. Ali dobra diktatura.“ Dvoranom je zaorio smijeh. Zatim je Leitl govorio o tome kako su dijelovi Ukrajine nekad bili austrijski, na što ga je Putin priupitao: „Što to znači? Kakve prijedloge imate?“ Fischer je samo potapšao Putina po ramenu. U slično prijateljskom ozračju protekao je i Putinov posjet 2018. Nije bilo ni riječi o ljudskim pravima, ali se zato nadugo i naširoko razgovaralo o dugoročnom ugovoru o opskrbi plinom.

Kakva je situacija nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022.? Naznaka prekretnice nema. Bilo je nekoliko ostavki, nekoliko simboličnih povlačenja bivših austrijskih političara raznih političkih predznaka iz nadzornih odbora ruskih tvrtki. Ali Austrija i dalje kupuje plin od Rusije. Uostalom, kancelar Karl Nehammer (ÖVP) posjetio je Putina u Moskvi u travnju 2022. radi razgovora koji je bio „izravan, otvoren i oštar“, ali o kojem nema javno dostupnih zapisnika. Predstavništvo Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču još uvijek ima gigantski antenski sustav na krovu koji, čini se, nikome ne smeta.

A kad stvari postanu zeznute, odmah se poseže za mantrom neutralnosti. „Austrija je bila neutralna, Austrija je neutralna, Austrija će ostati neutralna“, rekao je Nehammer. Neutralnost je obavila dobar posao i nastavlja to činiti. Za njega je to je bio kraj rasprave. Rasprave koja se nikad nije ni vodila.

Nehammer se poziva na ugovore o opskrbi

„Ono što mnogi još nisu shvatili jest da kada ovaj rat danas završi, Rusija neće biti zemlja s kojom će biti tako lako poslovati“, kaže Helmut Brandstätter, zastupnik liberalne, proeuropske oporbene stranke NEOS. Kad je riječ o Ukrajini i Rusiji, Brandstätter je najkritičnije pozicioniran austrijski političar. On ističe: „U prosincu prošle godine čak 71 posto plina uvezenog u Austriju dolazilo je iz Rusije. U siječnju čak i više, čak 81 posto. To je ista razina kao u zimi 2021./22. Prošle godine Austrija je Rusiji za plin platila oko sedam milijardi eura – i tako Kremlju dobro napunila ratnu blagajnu.“

I to unatoč činjenici da je Nehammer u proljeće 2022. najavio da će se do 2027. postupno oslobađati ovisnosti o ruskom plinu. Uvoz je prvo pao tijekom ljeta. Jedan od razloga nedavno povećanog udjela uvoza iz Rusije je to što druge zemlje isporučuju manje plina. No i u apsolutnim brojkama uvoz je povećan. Kancelar Nehammer to opravdava postojećim ugovorima s Rusijom. Ugovorima o kojima, kako tvrdi, ne zna ništa i u koje nema uvida. Godinu dana nakon najave prestanka uvoza ruskog plina, sve se više govori o tome da je nužno pravno ispitati mogućnost raskida s Rusijom u energetskom sektoru. Konkretno, riječ je o ugovoru između austrijske energetske kompanije OMV i ruskog plinskog diva Gazproma u većinskom državnom vlasništvu, koji je uz veliku pompu obnovljen tijekom Putinova posjeta Beču 2018. godine. Izjava kancelara da nije upoznat s ugovorima vrlo je pikantna. Naime, najmanje 30 posto dionica OMV-a u vlasništvu je države – što znači da predstavnik Republike sjedi u nadzornom odboru. Kancelarova izjava da nije upoznat sa sadržajem ugovora zapravo je pitanje nacionalne sigurnosti.

Austrija i Rusija imaju bliske gospodarske veze

Bivši šef OMV-a Gerhard Roiss (2011. do 2015.) u radijskom je intervjuu rekao da je vjerojatnost da se nadzorni odbor nije bavio ugovorom tolikog opsega i takvog trajanja „ravna gotovo nuli“. Farsa oko isporuke plina samo je vidljiva točka kompliciranog razdvajanja. Austrija i Rusija imaju bliske gospodarske veze. Mnoge ruske korporacije imaju ili su imale svoje europske podružnice u Beču: Lukoil, velika banka VTB, Sberbank. Rusija je slovila kao obećavajuće tržište za austrijske tvrtke, posebice u bankarskom sektoru. Pod sankcijama dobro posluje i ruska podružnica austrijske Raiffeisen Bank International (RBI). Prema „Financial Timesu”, 40 do 50 posto međunarodnih platnih transakcija iz Rusije trenutno se realizira putem Raiffeisena. U protekloj godini, ukupna dobit 9 RBI-ja se više nego udvostručila – pri čemu je udio podružnica RBI-a u Rusiji i Bjelorusiji u dobiti grupacije bio oko 60 posto. Međutim, RBI-u se ne može isplatiti dobit zbog sankcija. Prema informacijama austrijskog tjednika Falter, sada se razmatra zaobilazno rješenje. Plan je da RBI preuzme likvidirani Sberbank-Europe, čije je sjedište bilo u Beču, a zauzvrat proda dionice u Rusiji. Kritičari se boje da će to diskreditirati RBI, koji ima izvrsne političke veze u Austriji. Nedavno je Europska središnja banka (ECB) savjetovala RBI-u da napusti Rusiju. Ali Raiffeisen ima podršku politike. Ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg (ÖVP) branio je angažman te velike banke u Rusiji. Prethodno je izjavio da je nužno imati osjećaj za mjeru kada se posluje u Rusiji. Schallenberg je u konačnici odgovoran i za izdavanje viza sankcioniranim članovima ruskog izaslanstva na Parlamentarnoj skupštini OESS-a, čije je sjedište u Beču.

„Austrijsku politiku vodi strah“, kaže zastupnik NEOS-a Brandstätter. Ono što nedostaje jest volja za raspravom o odlukama. Štoviše, vlada ne odustaje od ponavljanja da je rekla sve što ima za reći. A to ima vrlo konkretne posljedice. Primjerice, europske tajne službe vrlo su oprezne kada je u pitanju razmjena informacija s Bečom. Osim toga, Agencija za procjenu rejtinga Fitch nedavno je potvrdila Austriji ocjenu „AA+“ – ali s negativnim izgledima. Kao razlog za to, navela je „dugoročne rizike povezane s uvozom ruskog plina“.

Povezano:

Njemačka i ruski plin – dug put do energetske neovisnosti

U PRIPREMI OPERACIJA TERMOSTAT Italija iz “etičkih razloga” mora uskoro prestati kupovati ruski plin

Izvor:

Stefan Schocher, Die Welt/Hrvatsko nebo